Nacrt zakona o popisu stanovništva u 2021. godini – tako se zove akt koji bi uskoro, u formi predloga zakona, trebalo da se nađe pred Vladom a onda i parlamentom.

Namjera Vlade, sada je već jasno, je da se popis održi do kraja 2021. godine, ali nije precizirano tačno kada, pišu „Vijesti“.

Za razliku od Zakona o popisu iz 2011. godine, u Nacrtu zakona o popisu Vlade Zdravka Krivokapića, u koji je Televizija Vijesti imala uvid, nije navedeno u kom periodu će se sprovesti popis, već će to utvrditi Vlada.

Nacrt zakona se po hitnoj proceduri juče našao pred članovima Savjeta statističkog sistema.

Član Savjeta i direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podnio je ostavku u Savjetu zbog, kako je rekao, nametanja da se moraju u roku od 24 sata izjasniti o Nacrtu.

On poručuje da je potrebna javna rasprava o ovom predlogu.

Nacrt dolazi nakon što je prije mjesec Demokratski front poručio da – ili će biti popisa ove godine ili neće biti ove Vlade.

„Ukoliko u septembru se ne pojavi u Skupštini Predlog zakona o popisu i ne bude na dnevnom redu Skupštine, DF će da obori Vladu Zdravka Krivokapića“, rekao je ranije poslanik DF-a Slaven Radunović.

Istovremeno, čelnici Vlade tvrdili su da nije moguće sve pripremiti za popis do kraja godine.

„U ovom trenutku je teško očekivati da ove godine može biti popisa jer je prosto nemoguće, treba napraviti dovoljno dobru pripremu“, rekao je ranije Krivokapić.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da u njegovoj percepciji „vrlo je teško da možemo da završimo sve ono što su koraci kako bi se završio popis“.

Nacrtom je predviđeno da će popisom biti obuhvaćeni crnogorski državljani koji žive u Crnoj Gori, stranci sa stalnim ili privremenim boravkom i stranci kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita ili traže međunarodnu zaštitu u našoj zemlji.

Izostavljena je kategorija iz 2011. godine – „lica bez državljanstva“, zatim odredba da se osobe popisuju bez obzira da li se u vrijeme popisa nalaze u Crnoj Gori ili u inostranstvu i bez obzira da li u vrijeme popisa posjeduju lična identifikaciona dokumenta.

Na popisu će građani davati lične podatke poput bračnog ili vanbračnog statusa, mjesta iz kojeg su se doselili, završenoj školi, jezicima kojima se služe, poznavanju rada na računaru, zanimanju… Novina je da će građani moći da se izjasne i ukoliko su u životnom partnerstvu sa osobom istog pola. Za razliku od prethodnog popisa – neće se prikupljati podaci o invalidnosti po vrstama i uzrocima invaliditeta. Najviše sporenja prethodnih mjeseci izazvalo je pitanje da li će se građani izjašnjavati o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku, na čemu DF insistira. To je uvršteno u Nacrt zakona.

Građani će davati podatke i da li žive u svom stanu ili kao podstanari, koji energent koriste za grijanje, da li je stan klimatizovan, kada je kuća ili zgrada u kojoj žive izgrađena… Uklonjeno je pitanje o korišćenju interneta u stanu, pa će izostati odgovor o procentu stanovništva koje ga koristi.

Zakonom je, kao i 2011. godine propisano da su građani dužni da učestvuju u popisu, kao i da odgovore na sva pitanja i da na svako pitanje daju tačan i potpun odgovor. Za one koji se ne budu pridržavali toga – propisana je kazna od 100 do 500 eura. Ista kazna prijeti svakome ko snima ili fotografiše intervju popisivača sa građanima ili objavi popisne obrasce putem interneta ili medija. Prve, preliminarne rezultate popisa ali samo o broju stanovnika, domaćinstava i stanova – Monstat će objaviti u roku od 30 dana od dana završetka popisa, dok će konačne objaviti prema Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka. Iz Vlade nisu odgovorili na upit da li će se Nacrt zakona naći na sjutrašnjoj sjednici Vlade. Zbog hitnosti, zakon će, ako ga Skupština usvoji – stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.