Connect with us

DRUŠTVO

NACRT ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA

Popis stanovništva u Crnoj Gori ipak do kraja godine?

Najviše sporenja prethodnih mjeseci izazvalo je pitanje da li će se građani izjašnjavati o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku, na čemu DF insistira. To je uvršteno u Nacrt zakona

Foto: Boris Pejović

Nacrt zakona o popisu stanovništva u 2021. godini – tako se zove akt koji bi uskoro, u formi predloga zakona, trebalo da se nađe pred Vladom a onda i parlamentom.

Namjera Vlade, sada je već jasno, je da se popis održi do kraja 2021. godine, ali nije precizirano tačno kada, pišu „Vijesti“.

Za razliku od Zakona o popisu iz 2011. godine, u Nacrtu zakona o popisu Vlade Zdravka Krivokapića, u koji je Televizija Vijesti imala uvid, nije navedeno u kom periodu će se sprovesti popis, već će to utvrditi Vlada.

Nacrt zakona se po hitnoj proceduri juče našao pred članovima Savjeta statističkog sistema.

Član Savjeta i direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podnio je ostavku u Savjetu zbog, kako je rekao, nametanja da se moraju u roku od 24 sata izjasniti o Nacrtu.

On poručuje da je potrebna javna rasprava o ovom predlogu.

Nacrt dolazi nakon što je prije mjesec Demokratski front poručio da – ili će biti popisa ove godine ili neće biti ove Vlade.

„Ukoliko u septembru se ne pojavi u Skupštini Predlog zakona o popisu i ne bude na dnevnom redu Skupštine, DF će da obori Vladu Zdravka Krivokapića“, rekao je ranije poslanik DF-a Slaven Radunović.

Istovremeno, čelnici Vlade tvrdili su da nije moguće sve pripremiti za popis do kraja godine.

„U ovom trenutku je teško očekivati da ove godine može biti popisa jer je prosto nemoguće, treba napraviti dovoljno dobru pripremu“, rekao je ranije Krivokapić.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao je da u njegovoj percepciji „vrlo je teško da možemo da završimo sve ono što su koraci kako bi se završio popis“.

Nacrtom je predviđeno da će popisom biti obuhvaćeni crnogorski državljani koji žive u Crnoj Gori, stranci sa stalnim ili privremenim boravkom i stranci kojima je odobrena međunarodna ili privremena zaštita ili traže međunarodnu zaštitu u našoj zemlji.

Izostavljena je kategorija iz 2011. godine – „lica bez državljanstva“, zatim odredba da se osobe popisuju bez obzira da li se u vrijeme popisa nalaze u Crnoj Gori ili u inostranstvu i bez obzira da li u vrijeme popisa posjeduju lična identifikaciona dokumenta.

Na popisu će građani davati lične podatke poput bračnog ili vanbračnog statusa, mjesta iz kojeg su se doselili, završenoj školi, jezicima kojima se služe, poznavanju rada na računaru, zanimanju… Novina je da će građani moći da se izjasne i ukoliko su u životnom partnerstvu sa osobom istog pola. Za razliku od prethodnog popisa – neće se prikupljati podaci o invalidnosti po vrstama i uzrocima invaliditeta. Najviše sporenja prethodnih mjeseci izazvalo je pitanje da li će se građani izjašnjavati o etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti i maternjem jeziku, na čemu DF insistira. To je uvršteno u Nacrt zakona.

Građani će davati podatke i da li žive u svom stanu ili kao podstanari, koji energent koriste za grijanje, da li je stan klimatizovan, kada je kuća ili zgrada u kojoj žive izgrađena… Uklonjeno je pitanje o korišćenju interneta u stanu, pa će izostati odgovor o procentu stanovništva koje ga koristi.

Zakonom je, kao i 2011. godine propisano da su građani dužni da učestvuju u popisu, kao i da odgovore na sva pitanja i da na svako pitanje daju tačan i potpun odgovor. Za one koji se ne budu pridržavali toga – propisana je kazna od 100 do 500 eura. Ista kazna prijeti svakome ko snima ili fotografiše intervju popisivača sa građanima ili objavi popisne obrasce putem interneta ili medija. Prve, preliminarne rezultate popisa ali samo o broju stanovnika, domaćinstava i stanova – Monstat će objaviti u roku od 30 dana od dana završetka popisa, dok će konačne objaviti prema Godišnjem planu zvanične statistike i Kalendaru objavljivanja statističkih podataka. Iz Vlade nisu odgovorili na upit da li će se Nacrt zakona naći na sjutrašnjoj sjednici Vlade. Zbog hitnosti, zakon će, ako ga Skupština usvoji – stupiti na snagu danom objavljivanja u Službenom listu.

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije