U Crnoj Gori će narednih sedmica doći do osjetnog poskupljenja kafe, najavili su vlasnici firmi koji se bave prodajom ovog proizvoda.

Kako je za Portal RTCG kazao vlasnik firme Mocamard Dragan Marković, poskupljenje se očekuje narednih 15 do 20 dana.

„Definitivno biće poskupljenja i to sigurno od 10 do 15 odsto. Mi smo računali da će to biti narednih sedmica, tako da će cijene rasti narednih 20-tak dana“, rekao je Marković.

I iz preduzeća za proizvodnju mljevene kafe Bulat d.o.o. potvrdili su za portal Javnog servisa da će biti skoka cijena kafe.

„Već nekoliko dana unazad svjedočimo poskupljenju sirove kafe sa devet eura na 10 eura po kilogramu. To je prodajna cijena“, kazali su iz ovog preduzeća.

Upozorili su da je situacija na tržištu jako nezgodna.

„Poskupljenja su za očekivati. Prilagođavamo se koliko možemo, ali skok cijena je i više nego izvjestan“, dodali su oni.

Cijene skaču i u Srbiji

Mediji u Srbiji objavili su prošle sedmice da će u toj zemlji od 1. jula biti povećane cijene kafe i da su veleprodavci već dobili nove cjenovnike od vodeće kompanije Atlantik.

Tako će cijena kafe u Srbiji će rasti od osam do 20 odsto, u zavisnosti od toga o kom je brendu riječ.

Informaciju o poskupljenju kafe „Atlantik grupa“ komentarisala je kao opravdanu, pisala je Politika.

„Generalno govoreći, i dalje poslujemo u okruženju visokih cijena sirovina i usluga. U slučaju kafe, uglavnom, usljed slabije berbe, logističkih problema s pristizanjem brodova, male raspoloživosti kafe na spot tržištu, involviranosti fondova na berzama. Konkretnije, kod arabike je zbog logističkih problema dostava kafe iz Brazila kasnila od kraja 2023. godine. Fondovi su kratkoročno iskoristili manjak kafe i podigli nivo berze, a time i cijenu arabike na visok nivo“, naveli su iz ove grupe.

I Marković iz Mocamarda je saglasan da je cijena sirove kafe skače na svjetskom nivou.

„Uglavnom je poskupljenje 30 odsto na svjetskom nivou. Mi ćemo pratiti stanje i sve zavisi kako se ko bude maržirao, ali računam da će cijene kafe skočiti za 20 dana“, uvjeren je Marković.

Vlada: Nema promjena

Tragom ovih informacija, Portal RTCG je kontaktirao i Ministarstvo finansija sa upitom da li su upoznati sa najavljenim poskupljenjima.

Iz resora, na čijem je čelu Novica Vuković, kratko nam je saopšteno da za sada nema promjena što se tiče cijena, a da neće biti ni promjena što se tiče Zakona o akcizama.

Iz jednog od vodećih trgovačkih lanaca u Crnoj Gori, do zaključenja ovog teksta nijesu odgovorili na naša pitanja o novim cijenama koje će se uskoro pojaviti na rafovima marketa.

Na zelenoj pijaci u Gintašu prodavci nude veliki izbor voća i povrća. Kilogram jagoda je od tri do četiri, dok su banane od 1,50 do dva eura. Breskve, kajsije i nektarine prodavci nude za po četiri eura po kilogramu, a pomorandže su jeftinije i koštaju dva eura. Pipun po kilogramu košta euro, a lubenica je 50 centi skuplja. Trešnje su juče cijenjene od šest do sedam, a kruške od tri do pet eura. Za kilogram limuna neophodno je izdvojiti od dva do 3,50, dok su jabuke dva eura.

Pojeftinio je mladi krompir, pa je za sitniji neophodno izdvojiti 80 centi, a nešto krupniji koštao je euro. Kilogram paradajza prodaju od 1,50 do dva, dok se krastavac može kupiti za euro. Šargarepa je od 1,50 do dva eura, a bijeli kupus euro, dok su paprike od dva do tri eura. Za tikvice neophodno je izdvojiti euro. Prodavci su juče prodavali i tri klasa za dva eura, zaključuje „Dan“.

Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju, koja je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast, kazao je premijer Milojko Spajić.

Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, to rekao na godišnjem prijemu Istočnog odbora njemačke privrede.

U saopštenju se navodi da su veliki napredak u evropskim integracijama i uspješno završeni brojni reformski procesi privukli pažnju ogromnog broja njemačkih privrednika, koji ponovo razmišljaju o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji.

“Preko 150 predstavnika njemačkih državnih institucija, kompanija članica Istočnog odbora i članova diplomatskog kora, dobili su uvid u sve prednosti, koje donosi ulaganje u Crnu Goru, državu koja je predvodnik u EU integracijama i sljedeća članica velike evropske porodice”, kaže se u saopštenju.

Predsjedavajuća Odborom Katrina Klas-Mulauzer kazala je da se tome nadaju i njemački privrednici.

„Pozivajući Vas, Spajiću, željeli smo da pošaljemo jasnu poruku donosiocima odluka da otvore granice i prošire Evropsku uniju (EU), da omoguće ostalim zemljama pristup tržištu, nadam se da ćemo ubrzo dočekati Crnu Goru kao 28. članicu EU“, kazala je Klas-Mulauzer.

Ona je poručila da samo ujedinjena Evropa može prosperirati u nestabilnim vremenima.

Spajić je kazao da su reformski procesi u prethodnih sedam mjeseci dali rezultat.

“Još mnogo posla je pred Vladom, kako bi se dostigao EU nivo i Crna Gora postala dio jedinstvenog tržišta, što je vitalno za snaženje ekonomije, istakao je Spajić u zgradi Athenhold opservatorijuma.

Kako je kazao, sjajna je ideja da se događaj održi baš tu, jer Crna Gora je na neki način “zvijezda u usponu”.

“Na mapi svijeta smo mali, ali obećavam da se isplati gledati kroz teleskop, jer Crna Gora ima toliko toga da ponudi“, kazao je Spajić.

On je istakao da Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju.

“Koja je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast na nivou 13, 6,4 i 6 odsto. To nas je svrstalo među najbrže rastuće ekonomije svijeta i potvrdilo naš veliki privredni potencijal”, rekao je Spajić.

On je naglasio da se taj trend nastavlja i u ovoj godini, pošto je Crna Gora u prvom kvartalu takođe u vrhu među evropskim ekonomijama sa najvećim rastom.

U saopštenju se navodi da je vladavina prava bez sumnje tema od posebnog značaja za privlačenje kredibilnih investitora.

Zato je dobijanje IBAR-a, kako je naveo Spajić, još jedan signal svima u EU, da Crna Gora konačno u praksi pokazuje da je dostojna članstva u evropskoj porodici i spremna da usvoji vrijednosti koje ona baštini.

Spajić je naveo da sve izvjesniji uspješan kraj integracionog procesa nije jedino novo što Crna Gora nudi investitorima.

On je istakao da se radi punom parom i na unapređenju poreske politike, ali i agilnosti administracije, da odgovori zahtjevima privrednika.

„Zaista vjerujem da Crna Gora ima neograničen potencijal, a da bi se on do kraja ispunio, neophodno je raditi na razvoju infrastrukture. Zbog toga do 2030. želimo da Crnu Goru spojimo sa EU u svakom pogledu”, rekao je Spajić.

Kako je kazao, unaprijediće aerodrome, rekonstruisati željeznicu, izgraditi auto-puteve i brze saobraćajnice i time trasirati put crnogorske ekonomije ka vrhu.

U saopštenju se navodi da su njemačke turističke kompanije već pokazale interesovanje i rade na dovođenju većeg broja gostiju iz Njemačke.

“To otvara prostor za dodatan razvoj smještajnih kapaciteta, ali i rast drugih privrednih grana, poput poljoprivrede”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da bi ukupan napredak čitavog regiona moglo donijeti realizovanje ideja iz Berlinskog procesa.

„Berlinski proces je za nas vrlo važan, donedavno smo bili posljednji u ispunjavanju uslova iz, a sada smo lideri na tom planu”, rekao je Spajić.

On je podsjetio da su na Samitu u Kotoru razgovorali o tome kako da se riješe, ili makar stave po strain, određeni bilateralni problemi, kako bi krenuli naprijed sa nekim bitnim temama za standard građana.

“Berlinski proces je odličan način da se približi region i zajedno ojača ekonomski standard“, zaključio je Spajić.