Connect with us

POLITIKA

PREMA PISANJU "DANA"

Povratak Slavka Perovića na političku scenu? (VIDEO)

Tviter se usijao od najava da se nekadašnji lider Liberalnog saveza vraća u Crnu Goru i aktivira na političkoj sceni

Kako prenosi portal Dana, informacija koja se pojavila na društvenim mrežama da se lider nekadašnjeg Liberalnog saveza, Slavko Perović vraća u Crnu Goru i da će biti aktivan na političkoj sceni, usijala je, u poslednja 24 sata, tviter, iako je ta vijest neprovjerena i najvjerovatnije, po navodima ovog portala, lažna.

„Veliki broj pristalica nekadašnjeg Liberalnog saveza govorio je na svojim tviter nalozima o mogućem povratku Slavka Perovića. Sve se, međutim, završilo na tome, jer se Perović nije oglašavao, a na njegovom FB profilu posljednja objava je još iz 2017. godine“, navodi se dalje.

Srbi su na našoj strani

Slavko Perović je u Skupštini Crne Gore 1990. pozivajući građane na veliki miting Liberalnog saveza, poručio tadašnjoj vladajućoj većini, da ne sluša svoju djecu koja žele da budu dio Evrope.

„Konačno su i Srbi na našoj strani, jer mi želimo demokratsku, nezavisnu i Crnu Goru u Evropi“, kazao je Perović.

Najave za povratak Perovića obično su govorile da će se desiti nemoguće.

„Kako lijepu vijest čuh… Svaki Crnogorac/ka će se obradovati, a pored njih i svaki normalan čovjek“, piše na jednom postu.

Politički put Perovića 

Inače, Slavko Perović je svoj liberalno – demokratski rad započeo kao predsjednik Izvršnog odbora LSCG 1990. godine, da bi na Prvoj redovnoj skupštini LSCG na Cetinju, 1991. godine, bio izabran za predsjednika LSCG.

Početkom 1990. bio je aktivan i u Savezu reformskih snaga za Crnu Goru, a 1991. godine predvodiće proteste zbog blokade Dubrovnika od strane JNA.

Godine 1996. bio je inicijator istorijske koalicije „Narodna Sloga“ kojom, po njemu, utemeljava puteve pomirenja Srpstva i Crnogorstva u Crnoj Gori, sa ciljem da Crna Gora sa političkih krene ka rješavanju svakodnevnih problema.
Nakon majskih izbora 1998. godine i slabog izbornog rezultata od 6.3%, Slavko Perović, podnosi ostavku. Nakon toga obavljao je nekoliko funkcija u Liberalnom savezu. Na trećoj redovnoj konferecniji LSCG održanoj u Igalu 1999. godine, izabran je za rizničara Liberalnog saveza, a na vanrednoj konferenciji u Podgorici 2001. izabran je za portparola stranke.

Poslije oktobarskih Parlamentarnih izbora 2002. godine, Slavko Perović ne želeći da kampanje i hajke na njega oštete LSCG se povlači sa funkcija, ali ostaje aktivan.

Od 2005. godine kada je Liberalni savez donio odluku da zamrzne sve aktivnosti i prekine svoj rad, Slavko Perović živi u Pragu sa povremenim boravkom u Crnoj Gori.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Italijanska premijerka Đorđa Meloni predlaže Crnu Goru za prihvat migranata

Osim Crne Gore, na spisku potencijalnih država u kojima bi se gradili objekti za smještaj i obradu dokumentacije nalaze se i Tunis, Libija, Egipat, Ruanda, Gana, Senegal, Mauritanija, Uganda, Uzbekistan, Jermenija i Etiopija

Foto: AFP

Crna Gora našla se na preliminarnoj listi zemalja u kojima bi Evropska unija mogla da osnuje nove centre za prihvat i repatrijaciju iregularnih migranata, pišu italijanski mediji pozivajući se na izvore bliske tamošnjoj vladi i diplomatiji.

Italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pjantedozi predložiće ovaj plan kolegama iz Unije na vanrednom sastanku ministara unutrašnjih poslova EU.

Prema saznanjima novinske agencije Ansa, koja prenosi Dan, strategija vlade Đorđe Meloni zasniva se na širenju već postojećeg „albanskog modela” na druge države van granica EU. Ključna razlika u odnosu na sporazum koji Rim ima sa Tiranom jeste u tome što bi se novi centri finansirali direktno iz evropskih fondova i zajedničkog budžeta Unije.Osim Crne Gore, na spisku potencijalnih država u kojima bi se gradili objekti za smještaj i obradu dokumentacije nalaze se i Tunis, Libija, Egipat, Ruanda, Gana, Senegal, Mauritanija, Uganda, Uzbekistan, Jermenija i Etiopija.

Snažan pritisak Rima na briselsku administraciju dolazi u trenutku nagle eskalacije migrantske krize na južnim granicama Evrope. Okidač za vanrednu reakciju bile su dramatične okolnosti u španskoj severnoafričkoj enklavi Seuti, gdje je zabilježen ulazak oko 50.000 migranata, pri čemu je poginulo više od 57 osoba. Slučaj je izazvao ozbiljan politički i diplomatski sukob unutar EU — vlada u Rimu je nakon incidenata iznenada suspendovala dio Šengenskog sporazuma za letove i brodske linije iz Španije na period od mjesec dana.

Ovaj potez Rima naišao je na oštre osude vlasti u Madridu. Španski ministar spoljnih poslova Hoze Manuel Albares izjavio je za medije da pojedine evropske vlade nisu odgovarajuće reagovale na krizu, direktno prozivajući italijansko rukovodstvo, dok su španske vlasti i italijanska opozicija mjere Rima nazvali propagandnim.

Kako bi osigurala da države izvan EU prihvate saradnju, Italija zahtijeva da se od 1. januara naredne godine uvede rigorozna primjena programa GSP+. Tim mehanizmom predviđeno je da se ekonomski ustupci i trgovinske povlastice za treće zemlje direktno uslove njihovom spremnošću da sarađuju u postupcima deportacije i da bez odlaganja prihvataju nazad svoje državljane koji nelegalno borave na teritoriji Evropske unije.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić ugostio Dodika, Kneževića i Zogovića u porodičnoj kući u Čipuljićima

„I hvala mojoj srpskoj braći što su danas ovdje sa mnom, jer znam da vama iz Crne Gore nije bilo lako da dođete“, rekao je Vučić

(Foto: Print screen/Instagram, @buducnostsrbijeav)

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je, u porodičnoj kući u Čipuljiću, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, predsjednika Demokratske narodne partije Crne Gore Milana Kneževića i potpredsjednika Demokratske narodne partije Miluna Zogovića.

Vučić je istakao da je za njega veliki dan, jer je goste primio u obnovljenoj porodičnoj kući, zahvalivši svom ocu što ju je renovirao.

„I hvala mojoj srpskoj braći što su danas ovdje sa mnom, jer znam da vama iz Crne Gore nije bilo lako da dođete“, rekao je Vučić.

On je pozvao građane da ga posjete i naveo da su već desetine ljudi dolazile, i Srba i Bošnjaka, dok očekuje da će od pola sedam ili sedam uveče ljudi dolaziti u većem broju.

Vučić je rekao da je njegova porodica imala dvije kuće u Čipuljiću, koje su obje spaljene i to prve u tom mjestu.

„Neko im je rekao od domaćih Hrvata, to su bile prve dvije spaljene kuće. Prve dvije spaljene i srušene, a onda su sve druge: i Vučića kuće, i Kadijevića kuće, i Lukića kuće, i Stanića kuće, i Čavića kuće, i sve druge. Neko im je tačno po redu rekao kako da ruše sve najuglednije kuće Srba, a onda više nije bilo reda. To je bila neka vukovarska bojna, koja se vraćala poslije Vukovara, i to su uradili. Evo, mi smo ovo sada obnovili“, rekao je Vučić.

Dodao je da se mnogo toga promijenilo, jer su nekada u tom mjestu živjeli uglavnom Srbi, dok danas tu gotovo većinski žive Bošnjaci, ali je naglasio da sličnih primjera ima i na drugoj strani.

„Ja sam srećan što smo mi zadržali, kao porodica, prijateljske odnose sa svim komšijama, što se poštujemo, što možemo zajedno da popijemo, da se družimo“, rekao je Vučić.

Istakao je da mu je teško da gleda sve ono što je tokom rata bilo spaljeno, uključujući i kuće njegovih stričeva Kolje i Brace.

Kako je rekao, prije paljenja srpskih kuća u Čipuljiću, hrvatski mediji su tvrdili da se, kako je naveo, „četnici povlače iz četničkog uporišta“.

„Nijednog čovjeka nije bilo. Sve su bile prazne kuće i samo su ih spaljivali. Šta su onda radili? I to još imate kao video. Tako su prikazivali svoje junaštvo“, rekao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Živković: Ne odričemo se politike Mila Đukanovića, postigla je istorijske rezultate

On je u intervjuu za „Dan“ naglasio da nema potrebu da se ograđuje od politike dugogodišnjeg lidera Mila Đukanovića, ističući da je riječ o eri koja je ponudila istorijske rezultate – od obnove nezavisnosti do članstva u NATO-u – dok zahtjeve političke konkurencije za distanciranjem vidi kao izraz njihove inferiornosti pred partijom koja i dalje uživa podršku blizu 30 odsto birača

Danijel Živković (Foto: DPS)

Demokratska partija socijalista (DPS) u potpunosti je reformisana i kadrovski spremna da preuzme odgovornost za upravljanje državom nakon narednih izbora, poručio je predsjednik te stranke Danijel Živković.

On je u intervjuu za „Dan“ naglasio da nema potrebu da se ograđuje od politike dugogodišnjeg lidera Mila Đukanovića, ističući da je riječ o eri koja je ponudila istorijske rezultate – od obnove nezavisnosti do članstva u NATO-u – dok zahtjeve političke konkurencije za distanciranjem vidi kao izraz njihove inferiornosti pred partijom koja i dalje uživa podršku blizu 30 odsto birača.

Dio partija iz vlasti stalno potencira vaše ranije djelovanje – da li su unutarpartijske reforme u DPS-u završene, osjećate li potrebu da se ogradite od politike partije do 2020. godine i šta vidite kao najveće greške iz tog perioda?

Ne – ne osjećam potrebu da se ogradim od politike koja je postigla istorijske rezultate za Crnu Goru – sačuvala mir, obnovila nezavisnost, učinila nas ekonomski nezavisnom državom, učlanila u NATO i dovela do pred vrata Evropske unije. Zbog te politike sam i sam postao član Demokratske partije socijalista i u finalu, nakon što sam prošao sve partijske instance, postao i njen predsjednik.

To što se naša politička konkurencija i dalje – šest godina nakon promjene vlasti, bavi DPS-om je samo potvrda njihove inferiornosti i kompleksa niže vrijednosti uz i jednu okolnost koja je objektivna – moraju se baviti strankom koja je nakon svih udara proteklih šest godina i dalje ubjedljivo najjača u Crnoj Gori s rejtingom između 25 i 30%. Pa ipak, ne mislite valjda da se stepen reforme DPS-a može mjeriti prema zadovoljstvu tim reformama naše političke konkurencije, iste one koja već više decenija radi sve kako bismo nestali s političke scene? Na tu bolesnu logiku ne možemo pristati.

Finalno – Demokratska partija socijalista je u potpunosti reformisana, sa sjajnom generacijom koja je u potpunosti spremna da odgovori izazovima trenutka – kako sadašnjim kada se borimo iz opozicije, tako i onim budućim kada preuzmemo odgovornost za upravljanje državom nakon narednih parlamentarnih izbora.

Da li ćete vi biti kandidat DPS-a na predsjedničkim izborima 2028. godine?

U ovom trenutku smo isključivo fokusirani na lokalne i parlamentarne izbore koji nas očekuju u junu naredne godine. Naše aktivnosti su usmjerene na pripremu i realizaciju više kampanja koje će krenuti od septembra – od prezentacije programa za brži i održiviji razvoj ekonomije, umanjivanje inflatornih udara na budžet građana, na zdravstveni sistem, preko obilaska opština i razgovora s građanima.

Što se predsjedničkih izbora tiče, biće interesantno kako će izgledati ponuda na tim izborima.

Ovi izbori će biti posebno važni ukoliko bude volje – kako među političkim akterima, tako i među svim društvenim činiocima, da otvorimo pitanje da li je politički sistem koji sada imamo i dalje odgovarajući za ono što su potrebe građana. Ne mogu da se otmem utisku da se politička scena u potpunosti izvitoperila. Ne postoje ideje, programi, vrijednosti i ciljevi, postoji želja da se bude vlast po svaku cijenu i to isključivo zbog nepresušne želje partijskih funkcionera za sitnim privilegijama. To nas je i dovelo do Vlade koja ima 34 člana, a slična situacija je i na lokalnom nivou. Upravo zbog toga građani gube povjerenje u politiku. Ucjene i najgori oblik zadovoljavanja ličnih i partijskih interesa postali su obilježje političkih odnosa. Zato vjerujem da je odgovorno otvoriti pitanje kako da eliminišemo deformacije koje se jasno uočavaju.

Što se tiče mojih ambicija ona je samo jedna – da ovom čudu vidimo kraj, a koja će biti moja uloga u tome u ovom trenutku manje je bitno.

Da li će DPS samostalno izaći na izbore naredne godine ili su izvjesne predizborne koalicije?

Modalitet izbornog nastupa još uvijek nije bila tema o kojoj smo razgovarali na stranačkim organima. Apsolutno smo posvećeni snaženju partijske infrastrukture, direktnom razgovoru sa građanima i vraćanju povjerenja birača. I čini mi se da nam ide dobro – o čemu svjedoče rezultati koje sam pominjao u odgovoru na neko od prethodnih vaših pitanja. Kako ćemo nastupiti zavisi i od razgovora s našim tradicionalnim partnerima iz Evropskog saveza. Zajedno ćemo procjenjivati šta je najbolji model koji će doprinijeti političkim promjenama 2027. godine.

Ipak, moram napomenuti da je DPS u potpunosti spreman i za radikalnu promjenu političkog sistema – otvorene liste, neposredan izbor predsjednika opština i gradonačelnika. Sigurni smo u superiornost svoje kadrovske politike. Ipak, čini mi se da većina nije spremna za to već želi da kroz raznorazne preizborne i postizborne kombinatorike životari i parazitira na državnom budžetu. Ipak, ni to neće trajati dovijeka, raščišćavanje političke scene će morati da se desi.

Da li predložene izmjene bezbjednosnih zakona suštinski depolitizuju sektor ili samo otvaraju prostor novoj vlasti za kadrovsko prekrojavanje?

Vjerujem da niko nema dilemu šta je namjera koja se krije iza donošenja ovih zakona – ozakonjavanje zloupotrebe sektora bezbjednosti za interes stranaka na vlasti. Pri čemu je linija povučena vrlo jasno: ANB je pripao PES-u, a UP Demokratama. Prema tome – sektor bezbjednosti je bio politizovan i prije izmjene pomenutih zakona, ipak one su poslužile da se ode korak dalje kako bi se osim političke kontrole dobila i politička batina koja služi održavanju aktuelne parlamentarne većine na vlasti.

Takođe, kroz mehanizme izbjegavanja parlamentarnog nadzora nastoji se napraviti ambijent u kojem službe bezbjednosti funkcionišu bez ikakve kontrole. Nažalost, ovakve tendencije sve češće pokazuje i pravosuđe. Čuli ste Vrhovnog državnog tužioca koji kaže da tužilaštvo ne može niko kontrolisati. Riječ je o presedanu i veoma opasnoj poruci. Dakle, da budem potpuno jasan – ne govorimo o političkoj kontroli Tužilaštva, već o činjenici da vladavina prava funkcioniše na principu međusobne kontrole i da svaka institucija ima neku vrstu kontrole i nadzora. To je neophodno kako se ne bi na bilo kojoj državnoj adresi napravio monopol sile koji bi potom neminovno prerastao i u zloupotrebu tog monopola.

Iz svega navedenog jasno je da imamo potpuno izvitoperen sistem državne vlasti, koji čini konglomerat međusobno nepovezanih feuda u kojima su svi zauzeli svoje busije. I baš zbog toga su nam potrebne radikalne promjene – koje kreću od onih političkih.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim učinkom DPS-a u opštinama u kojima vršite vlast i očekujete li bolje izborne rezultate u Podgorici i Budvi?

Ne bih poistovjećivao situaciju u Podgorici i Budvi. U Budvi smo, kroz projektnu podršku Nikoli Jovanoviću, preuzeli dio odgovornosti za upravljanje gradom. U Podgorici smo, kroz izbor Srđana Perića za predsjednika Skupštine Glavnog grada, spriječili uvođenje prinudne uprave i ništa više od toga. Zbog toga ne bih povlačio paralele i stavljao znak jednakosti između te dvije situacije.Što se tiče osnovnog dijela vašeg pitanja – zadovoljan sam učinkom u opštinama gdje DPS vrši vlast. Vjerujem da upravo te opštine predstavljaju jasan kontrast između onoga kako izgleda ozbiljno upravljanje sistemom i onoga što imamo na državnom nivou.

Rezultati bi sigurno bili i bolji da je državna vlast bila blagonaklonjenija prema tim opštinama i da se vodila interesima građana koji tamo žive, a ne svojim kompleksima od DPS-a. Taktika vlasti da se umanje šanse za pobjedu kroz manja izdvajanja iz budžeta je promašena, inferiorna i neozbiljna. Riječ je o ponašanju koje je nedoraslo i nezrelo. Međutim, nije u pitanju ništa što nijesmo već vidjeli u prethodnih šest godina.

Nema potrebe za intrigama oko Mila

Hoće li počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović učestvovati u kampanji za izbore 2027. godine i da li se već na neki način uključio u stranačke pripreme?

Oko pozicije gospodina Đukanovića nema potrebe za bilo kakvim intrigama – iako mi je jasno da svaki njegov potez prirodno izazove lavinu reakcija i raznoraznih tumačenja. Gospodin Đukanović bio je na čelu DPS-a 25 godina, a potom je povjerenje za vođenje stranke povjerio novoj generaciji. I vjerujem da je nova generacija apsolutno pokazala da je dorasla izazovima – što svakodnevno demonstriramo i radom u klubu poslanika, na pozicijama odgovornosti u opštinama u kojima vršimo vlast i odličnim rezultatima na lokalnim izborima. Podsjetiću vas da smo u Podgorici ostvarili 30%, u Nikšiću 35%, u Kotoru 30%. I tu ne namjeravamo da stanemo – već od septembra počećemo s prezentacijom programa za naredne izbore kako bi građanima pokazali našu viziju razvoja Crne Gore nakon političkih promjena 2027. godine.

„Impresivna snaga DPS-a“

Kako ocjenjujete trenutnu jačinu partije i stabilnost stranačke infrastrukture na terenu nakon svih promjena kroz koje je DPS prošao?Snagu Demokratske partije socijalista, nakon svih političkih, obavještajnih, medijskih i tužilačkih udara u posljednjih šest godina, ocjenjujem impresivnom. Kao što sam kazao u jednom od prethodnih pitanja, ta snaga je danas blizu 30% podrške. To dovoljno govori o kvalitetu aktivnosti i operativnoj snazi naše partijske mreže koja je i pored šest godina staža u opoziciiji i dalje najbolja u Crnoj Gori. Naravno, to nije razlog da ne unapređujemo komunikaciju s građanima, mimo partijske mreže. Modeli rada su se danas promijenili, društvene mreže i drugi digitalni alati postaju sve više zastupljeni u borbi za povjerenje svakog birača. Vjerujem da tu ima dosta prostora za pomake i to je jedan od segmenata kojem ćemo biti posebno posvećeni u narednom periodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije