Connect with us

DRUŠTVO

NAŠA MARIJA VUKOVIĆ

Rođena u Kninu, izbjegla zbog Oluje, odlikovao je mitropolit Amfilohije a danas briljira u Tokiju

Marija će danas, kao predstavnica Crne Gore, u velikom finalu koje počinje od 12:35h po našem vremenu boriti se za olimpijsko zlato. Mada je za nas već zlatna…

Foto: Privatna arhiva

Marija Vuković je prva atletičarka iz Crne Gore koja se plasirala u finale Olimpijskih igara u Tokiju.

Marija je uradila to na nevjerovatan način, sa preskočenom normom od 195 centimetara – iz prvog pokušaja!

Ona će danas u velikom finalu koje počinje od 12:35h po našem vremenu, a od 19.00h po japanskom, boriti se za zlato.

Mada je za nas već zlatna…

Marijin skok u visine

Marija Vuković, rođena je 21. januara 1992. godine u Kninu. Osnovnu školu završila je na Cetinju, dok je srednju školu završila u Baru.

Sa 14 godina počela je da trenira atletiku, a njena disciplina je – skok uvis. Vlasnica je svih crnogorskih rekorda, u kategorijama od pionira, do seniora.

Danas je članica AK Podgorice, dok živi i trenira u Atini.

Dragutin Topić, čuveni srpski atletičar, bio je njen učitelj, dok je Ivo Popović iz AK „Lovćen“ otkrio Marijin talenat na časovima fizičkog vaspitanja i bio njen prvi trener. 

U istoriji crnogorskog sporta ostaće upamćena da je Marija prva osvajačica svjetske zlatne medalje za Crnu Goru.

Njena porodica sa hiljadama Krajišnika prognana u Oluji

A sve je u životu ove mlade nasmijane djevojke moglo da bude potpuno drugačije.

Marija naime nije rođena u Crnoj Gori, već porijeklo vodi iz Dalmatinskog krša.

Rođena je Kninjanka i kada je imala samo tri godine, njena porodica je zajedno sa hiljadama Krajišnika prognana u vojnoj akciji hrvatskih snaga nazvanoj „Oluja“ iz Republike Srpske Krajine.

Njena porodica je našla utočište u Srbiji, ali se potom Vukovići sele na Cetinje gdje je njen otac dobio posao u „Obodu“. Tu je odrasla, trenirala i postigla najbolje rezultate.

Foto: Privatna arhiva

Može se reći da je sudbina uticala na to što se danas bavim atletikom i predstavljam Crnu Goru. S obzirom da smo ja i sestra bile veoma male (dvije i tri godine) slabo čega se sjećam. Ali vremenom, što smo bivale starije i zrelije, mama i tata su pokušavale da nam približe svakodnevnicu iz tog vremena. Imale smo divno djetinjstvo, zahvaljujući roditeljima, ništa nam nije nedostajalo i bile smo bezbrižne. Mislim da smo sestra i ja mnogo manje osjetili to ratno stanje nego stariji oko nas„, kazala je Marija.

Tragedija porodice još više zbližila Vukoviće

Marijinu porodicu nije zaobišla najteža sudbina stradalnika u Oluji. Njeni djed Tanasije i baba Milica iz Golubića kod Knina ubijeni su tog avgustovskog dana zajedno sa još 22 Golubićana u vrijeme kada je širom Krajine sijana smrt nad malobrojnim preostalim stanovništvom.

„Mislim da je tata dao sve od sebe da odrastemo srećne i da ne vidimo tugu koja se, sigurna sam, ne može uporediti ni sa jednom životnom. Mama i mi smo bili njegovi najbliži tada. Trudimo se da odvojimo nekoliko dana preko ljeta da posjetimo baku sa mamine strane koja i dalje živi u Kninu, uvijek obiđemo kuću u Golubiću i groblje. Stric i otac su uspjeli da obnove kuću iako su o tome odavno pričali i maštali, ali nije bilo mogućnosti. Drago nam je da ćemo opet imati nešto svoje kad dođemo u Golubiću, ali najviše nam je drago zbog tate i strica jer vjerujem da nismo ni svesne koliko to njima znači“, ispričala je.

Mariji je porodica uvijek najjači i najvažniji oslonac. Biti izbjeglica nikad nije lako, a posebno ako odrastete sa tim kao obilježjem.

„U početku nije bilo nimalo lako, bile smo male, ali smo osjećale odbacivanje i osuđivanje. Rat i političke i nacionalne podjele oblikovane su svakog drugačije. Hvala Bogu, mama tata su nas lijepo vaspitali i mislim da smo uživale u svakoj sekundi života. Uvijek smo imali jedni druge tako da je bilo manje važno gdje živimo. Ne kažu džaba, nije bitno gdje nego s kim“, priča Marija.

Njena sestra Jovana igra košarku, dok je najmlađi brat David đak generacije.

Odlikovao je mitropolit Amfilohije

Foto: Privatna arhiva

Važno je i napomenuti da je Marija odlikovana od strane blaženopočivšeg mitropolita Crnogorsko-primorskog Amfilohija.

Piše: Berane online 

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije