EKONOMIJA
DIREKTOR BERANSKOG RUDNIKA
Šćekić: Moguće ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama
„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić

Energetska kriza zbog novonastalih geopolitičkih prilika i nagli skok cijene uglja na berzi i potražnja za tim energentom, povećali su mogućnosti za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama.
To je za Portal RTCG kazao izvršni direktor ove kompanije Nikola Šćekić. On je naveo da se za kupovinu uglja sada javljaju mnoge firme iz regiona, ali i iz drugih krajeva Evrope.
„Sve elektrane sada traže ovu sirovinu, tako da smo imali poziva i interesovanja čak i od nekih jakih firmi iz Ukrajine i Turske. To znači da plasman sirovine koju bi proizvodili više ne bi bio problem, mada je naš vlasnik prvenstveno u pregovorima sa Elektroprivredom Crne Gore, odnosno Termeoelektranom u Pljevljima, sa kojom od ranije postoji ugovor o otkupu uglja“, rekao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, jednom potencijalnom kupcu u Srbiji su čak poslali i uzorak uglja, kako bi mogao da ispita da li odgovara njihovim standardima.
„Sve u svemu, otvaraju se neke nove perspektive, a trend u Evropi i čitavom svijetu ide u prilog zalaganjima za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama. Prije svega, mislim na vrtoglav rast cijene uglja na berzama i otvaranje nekih ranije zatvorenih rudnika“, kazao je Šćekić.
Direktor beranskog rudnika je dodao da se nastavlja i interesovanje nekih firmi koje bi ušle u posao sa tom kompanijom, kao kupci ili partneri u poslu.
„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić.
On dodao je da je jama potpuno osposobljena, nakon prošlogodišnjeg potopa usljed nestanka struje.
„Nas deset, dvanaest radnika koji smo ostali nakon zatvaranja da održavamo jamu, uspjeli smo da je osposobimo i tehnički održimo toliko da bi od ovog trenutka, proizvodnja mogla da se pokrene u roku od samo mjesec dana. Jednostavno, sve držimo pod kontrolom“, kaže Šćekić.
U to su se, kako dodaje, mogli uvjeriti i predstavnici Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), koji su dolazili u obilazak Rudnika uglja.
„Ja im kažem, kada vide u kakvom je stanju jama, nemojte mi govoriti svaka čast, nego učinite nešto konkretno da ovaj jedini preostali industrijski kapacitet u gradu pokrenemo“, navodi Šćekić.
Jedini preživjeli privredni kolektiv iz nekadašnje industrijske zone Rudeš u Beranama, Rudnik uglja, kroz proces tranzicije promijenio je dosta vlasnika.
Beranski rudnik uglja bio je 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću „Gradeks HBP“, sastavljenom od kompanija „Gradeks“ iz Kule i „HBP“ iz slovačkog grada Providza. Poslije nešto više od godinu između ova dva partnera izbili su nesporazumi koji su završeni tako što su Slovaci najprije preuzeli kompletno upravljanje, da bi se potom i sami nenajavljeno povukli iz posla i otišli iz Berana.

Detalj iz jame (Foto: RTCG)
Svoj udio u privatizaciji Slovaci su tada prikazali uvezenom opremom za automatsko kopanje rude. Nakon što je završena eksploatacija u jednom od osam polja jame Petnjik, oprema je ostala pod zemljom na dubini od 200 metara. Mašine su zatrpane zemljom, i njihovo eventualno izvlačenje ne bi bilo ekonomski opravdano, iako im je vrijednost svojevremeno prikazana sa tri i po miliona eura.
Tako je proizvodnja u jami Petnjik utihnula u novembru 2002. godine. Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je kupila kompanija „Balkan enerdži“, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura.
Od svega toga nije bilo ništa, a sve to uz potpunu i prećutnu saglasnost tadašnje vlade, iz koje je obično dobijan komentar tipa – „bolje bilo kakav investitor neko nikakav“.
Grčka firma „Balkan Enedži“ je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Tada je zvanično saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna „Restis Group“ čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis.
Početkom 2014. godine od grčkog biznismena Petrosa Statisa kupio ga je “Metalfer” iz Sremske Mitrovice.
„Metalfer“ je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. A onda je u aprilu 2019. godine došlo do prekida proizvodnje i priče o tome kako vlasnici iz Srbije više ne mogu da pokrivaju gubitke koje rudnik pravi. Od tada se vode pregovori da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.
Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima.
Prošle godine u ovo vrijeme to je obećao i bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je tada kazao da će Rudnik u Beranama raditi onoliko koliko i Termoelektrana u Pljevljima. Obećao je ponovno zapošljavanje stotinu dvadeset rudara rudara, ili četiristo zbrinutih porodica u reprolancu, u siromašnim Beranama. Samo 15 dana nakon toga, međutim, u strašnom nevremenu koje je zahvatilo sjever Crne Gore, oštećen je dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame.
Obaćanja bivšeg premijera su zaboravljena, a u narednom periodu je vođena dugotrajna borba za spašavanje jame Petnjik, i njenog potpunog uništavanja nakon potapanja podzemnim vodama, zbog onesposobljavanja pumpnog postrojenja.
Kada je konačno i taj posao uspješno okončan i jama spašena, sve do danas su se samo vodili pregovoru u krugu vlasnika, Elektroprivrede i potencijalnih stranih partnera o njegovom aktiviranju.
Rudnik uglja za Berane ima posebnu vrijednost, jer osim što je u jednom trenutku zapošljavao 150 radnika, za njega je u reprolancu bilo vezano još 20 manjih firmi i njihovih zaposlenih.
Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko 16 miliona tona. Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku, u susjednom naselju Budimlja.
Nove geopolitičke okolnosti, ekonomska i energetska kriza, aktuelizovale su pitanje aktiviranja ove jame i učinile posao podzemnog kopanja uglja isplativijim nego što je to bio do prije samo nekoliko mjeseci.
Sada se već govori i o planovima koje su iskazali Poljaci, odnosno „Karbon mejning“, da se prokopa tunel od Petnjika do Budimlje i da se ugalj do separacije i praonice dovozi tim tunelom, i time uštede troškovi transporta.
EKONOMIJA
Spajić: Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori
Skupština raspravlja o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva

Premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) rekao je danas u parlamentu da su Crnoj Gori neophodne velike investicije, ali da one neće biti realizovane tako da se prodaje državno zemljište.
On je na sjednici na kojoj se raspravlja o izboru Majde Adžović za ministarku javnih radova i Admira Šahmanovića za ministra energetika i rudarstva, rekao da se povećanje standarda Crne Gore do sada baziralo na smanjenju sive ekonomije i korupcije, a da će sad tome biti dodata „investiciona komponenta“.
„Potrebne su velike investicije i potreban je novi investicioni bum. Bez velikih investicija, nema ekonomskog rasta, nema održivog ekonomskog rasta. Svakoj državi, a naročito Crnoj Gori, potrebne su velike investicije. Ali one ne smiju doći na način na koji su dolazile do sada. Nema prodaje zemljišta više ikada u Crnoj Gori. Država Crna Gora će isključivo ići na model suvlasništva i koinvestiranja s velikim stranim investitorima, da bi generacije koje dolaze imale od dividendi velike prihode i mogle da finansiraju zdravstvo, prosvjetu i velike kapitalne investicije. Da bi ispratili te investicije, javni radovi moraju da idu na veći nivo“, poručio je Spajić.
On je naveo da sjednice izvršne vlasti treba da budu otvaranje „temama javnih radova i izvršenja kapitalnih budžeta“.
„Naš kapitalni budžet, koji je rekordni, presporo se izvršava i ispod je svih potencijala koje država Crna Gora zaslužuje. Posebnu pažnju treba da obratimo u javnim radovima i kapitalnim investicijama“, dodao je.
Spajić je saopštio da izbor Adžović i Šahmanovića neće rezultirati povećanje resora i broja ministara u Vladi, već da će ostati isti, kao ni da zbog toga neće biti dodatno budžetskog opterećenja.
On je, između ostalog, naveo da resor energetike treba da postane „broj jedan investicioni potencijal“.
„Energetika je most saradnje cijelog regiona. Energetika će biti prva koja će napraviti saradnju između zemalja Zapadnog Balkana i Evropske unije. Nadam se da će tu priliku iskoristiti ministar Šahmanović“, poručio je premijer.
Spajić je predložio da Šahmanović (Bošnjačka stranka), koji pokriva poziciju ministra rudarstva, nafte i gasa, bude izabran za ministra energetike i rudarstva, a da Adžović bude na čelu ministarstva javnih radova, koje treba da bude formirano.
Šahmanović je nedavno određen za koordinatora Ministarstva energetike, kojim je do kraja prošle godine upravljao Saša Mujović (Pokret Evropa sad), koji je tada izabran za gradonačelnika Podgorice. Planirano je da se taj resor spoji s Ministarstvom rudarstva, nafte i gasa koje sada vodi Šahmanović. Ti resori su razdvojeni prilikom prve rekonstrukcije izvršne vlasti.
Adžović je državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Nikolić: Spajić i PES ozbiljno prijete da postanu grobari građanske Crne Gore
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je rekao da rekonstrukcija Vlade da bi se podmirile funkcije „po dubini“ neće imati podršku te partije.

Kazao je da to što nema prijavljenih poslanika vlasti da govore na temu rekonstrukcije Vlade razumije kao „kolebanje u odnosu na predlog sa kojim je Milojko Spajić došao u parlament“.
„Mislim, gospodine Spajiću, da rezultati lokalnih izbora predstavljaju najveće opterećenje za Vas i da ozbiljno narušavaju Vaš legitimitet i kredibilitet da dolazite u parlament i da predlažete rekonstrukciju Vlade. Od statusa kojeg ste izborili, da budete najveća parlamentarna stranka, od izbora do izbora ubjedljivo klizite prema političkoj margini. I vi danas nijeste predsjednik Vlade u punom kapacitetu i sa punim legitimitetom. Vi ste danas zatočeni predsjednik Vlade, od strane ostatka parlamentarne većine. Zašto? I rezultati izbora u Nikšiću su to pokazali – kad ste imali priliku da odlučite kojim će putem ići Crna Gora, a time i Vaš politički subjekt, Vi ste odlučili na toj raskrsnici da u Vladu uvedete nacionaliste. Sad vas ti nacionalisti glođu, nagrizaju, od izbora do izbora vam uzimaju dio biračkog tijela, a vi klizite ka političkoj irelevantnosti“.
Kaže da je DPS „pobijedio na izborima u Nikšiću“ i da pobjednik može biti samo onaj ko osvoji najviše glasova. Kaže da su zadovoljni rezultatima u tom gradu i ističe da su osvojili 4.500 glasova više nego prije godinu i po, na parlamentarnim izborima.
„A vi ste, u odnosu na parlamentarne izbore, izgubili više od 4.000 glasova. Dio razočaranih glasača PES-a se vratio u DPS, zašto? Zato što su viđeli da je DPS stožerna snaga građanske Crne Gore, a da vi u političkoj mimikriji hranite političke nacionaliste i da im omogućavate da uvećavaju svoju izbornu snagu preko svih instrumenata vlasti koje ste im dali u ruke.
„Rekao je da Spajić i PES ozbiljno prijete da postanu „grobari građanske Crne Gore“.
„Vi ste zadužili građane ovako kako vam odgovaraju na izborima. Zato Vam kažem, Vaš legitimitet kao premijera je veoma sporan i to danas svako u Crnoj Gori zna. Prema tome, rekonstrukcija Vlade da bi se podmirile funkcije ‘po dubini’, a da bi nastavili da Vas za vrat stežu ovi koji upravljaju suštinski Vašom Vladom, neće imati podršku DPS-a. Mi se strogo borimo protiv toga i dobro je da je ideja građanske Crne Gore žilava i da opstaje zahvaljujući politici DPS-a. A ova politika koju Vi zagovarate, zajedno sa Vašim partnerima u Vladi, je ozbiljno uzdrmana i gubi svoj legitimitet“, poručio je Nikolić.
Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević odgovorio je Nikoliću da nije znao da je DPS trijumfovao na jučerašnjim izborima u Nikšiću.
„Predlažem Vam da smijenite (predsjednika DPS-a) Danijela Živkovića i da formalno postavite (počasnog predsjednika DPS-a) Mila Đukanovića za predsjednika partije. Jer da nije bilo Mila Đukanovića, ne biste uzeli 15 odsto glasova u Nikšiću. Treba sliku da mu ljubite svakog dana, jer je pokazao da je završna esencija DPS-a i paradoks vašeg političkog djelovanja. A pošto nam predlažete da se svi ujedinimo, predlažem vam da vratite (bivšeg zamjenika predsjednika DPS-a) Duška Markovića, i da on i Đukanović nastave ovo putešestvije DPS-a u propast“, poručio je, dodavši da je rezultat DPS-a u Nikšiću – „udarac glavom u novu Crnu Goru“.
„Dok god vam bude Milo Đukanović, vi ćete da postojite, ali nećete moći da budete u vlasti. Ako nećete da se sastavljate, bolje da se rastavljate“, konstatovao je.
Nikolić je odgovorio da oni u DPS-u ne ljube ničije slike.
„To ostavljamo Vama i Vašem odnosu s (predsjednikom Srbije) Aleksandrom Vučićem. Želim da Vam kažem jednu drugu stvar, i Vama i kolegama iz parlamentarne većine – da vam nije bilo Mila Đukanovića, Vučić bi vam bio formalni predsjednik, a ne samo suštinski“, izjavio je.
EKONOMIJA
Arapski investitor, Alabar: Za Veliku plažu sam čuo od Abazovića
Alabar je takođe kazao da je u više navrata razgovarao i sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem i da mu je on prvi pomenuo Veliku plažu

Arapski investitor, vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar kazao je na neformalnom sastanku sa novinarima u Tivtu, da nije zainteresovan za kupovinu ili zakup zemlje u Crnoj Gori, već da mu je plan da država sa zemljištem uđe u vlasništvo u projektima.
Alabar je takođe kazao da je u više navrata razgovarao i sa bivšim premijerom Dritanom Abazovićem i da mu je on prvi pomenuo Veliku plažu, međutim daljih razgovora nije bilo.
Na pitanje TVCG, zašto se javio na tender za zakup plaža u Ulcinju, Alabar je kazao da je upravo podsjećanje na Abazovićevu ponudu za investiciju u Ulcinju, bio razlog da se javi na tender i da počne ozbiljno da razmišlja o tom projektu.
Alabar je saopštio i da nije tačna tvrdnja da insistira na cjelokupnoj obali Velike plaže za projekat već da će u dogovoru sa Vladom i lokalnom zajednicom dogovoriti najbolje modalitete, što znači da ga zanima znatno manja dužina obale, manje i od polovine 13 kilometara duge Velike plaže.
Alabar je pominjući jedan od sličnih projekata, kazao i da je njegova kompanija garant za opstanak staništa zaštićenih vrsta ptica na području Solane.
EKONOMIJA
Milatović: „Sporazum sa Emiratima je kršenje zakona! Neko mora da snosi krivičnu odgovornost“
„Taj sporazum kao takav podrazumijeva ukidanje nekih važnih crnogorskih zakona i načelno je protivan Ustavu Crne Gore…“

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), koji se odnosi na turizam i izgradnju, predstavlja kršenje zakona, kao i Sporazuma o pridruživanju.
On je rekao da treba postaviti pitanje krivične odgovornosti svih onih u državnoj administraciji koji su odobrili ovaj Sporazum.
„Taj sporazum kao takav podrazumijeva ukidanje nekih važnih crnogorskih zakona i načelno je protivan Ustvu Crne Gore… Takođe je problematičan u kontekstu usaglašenosti sa sporazumom o stabilizaciji i pruidrtuživanju sa EU“, rekao je Milatović.
Predsjednik države je rekao da kada je u pitanju problematika zakonitosti samog sporazuma da je iznenađen i da „određene saglasnosti koje su došle od djelova državne administracije su jako problematične“.
„Sasvim sigurno mogu biti dio krivičnih procesa. Jer neki ljudi iz državne administracije su dali potpise na nešto što nije tako. Tu mislim i na Mninistarstvo evoprskih poslova i na Sekretarijat za zakonodavstvo i otvara se krivična odgovornost nesavjesnog vršenja posla. Ovdje je odgovornost velika na poslanicima u Skupštini jer se raspravlja o zakonitosti istog. Ne znam kako smo došli u situaciji da razmatramo nešto što je nezakonito…“.
Rekao je da odgovornost nije samo premijera već na svakog člana Vlade i poslanika u Skupštini koji bude glasao za sporazum.
„Radi se o ključnim državnim interresima koji su u formi nezakonitog posla. Očekujem jasno izjašnjenje Evropske unije kada je u pitanju ova stvar. Ako EU kaže da je ovo u skladu sa njenom pravnom tekovinom, dajte da potpišemo 20 takvih sporazuma“, rekao je Milatović.
Što se tiče sporazuma o saradnji sa UAE koji je premijer Milojko Spajić potpisao, Milatović ga smatra uobičajenih, naglasivši sa Crna Gora ima dvadesetak takvih potpisanih sporazuma.
- DRUŠTVO1 дан ranije
MUP objavio spisak kandidata prijavljenih za posao u policiji: Na listi 708 imena
- HRONIKA1 дан ranije
Rožaje: Policajac tvrdi da je vidio ubistvo u centru grada – „Ramović pucao dok je Murić mirno stajao u grupi“
- HRONIKA12 сати ranije
Uhapšen Podgoričanin: Pokušao da iznudi 110.000 eura
- HRONIKA4 дана ranije
Uhapšena četiri Nikšićanina: Osumnjičeni da su usmrtili medvjeda
- DRUŠTVO16 сати ranije
Vesni Medenici pozlilo: Prekinuto ročište
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Ljumović u Bugarskoj po potjernici Interpola