Connect with us

EKONOMIJA

DIREKTOR BERANSKOG RUDNIKA

Šćekić: Moguće ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić

Nove prilike za pokretanje proizvodnje (Foto: RTCG, Fejsbuk - Kolaž: Berane online )

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Energetska kriza zbog novonastalih geopolitičkih prilika i nagli skok cijene uglja na berzi i potražnja za tim energentom, povećali su mogućnosti za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama.

To je za Portal RTCG kazao izvršni direktor ove kompanije Nikola Šćekić. On je naveo da se za kupovinu uglja sada javljaju mnoge firme iz regiona, ali i iz drugih krajeva Evrope.

„Sve elektrane sada traže ovu sirovinu, tako da smo imali poziva i interesovanja čak i od nekih jakih firmi iz Ukrajine i Turske. To znači da plasman sirovine koju bi proizvodili više ne bi bio problem, mada je naš vlasnik prvenstveno u pregovorima sa Elektroprivredom Crne Gore, odnosno Termeoelektranom u Pljevljima, sa kojom od ranije postoji ugovor o otkupu uglja“, rekao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, jednom potencijalnom kupcu u Srbiji su čak poslali i uzorak uglja, kako bi mogao da ispita da li odgovara njihovim standardima.

„Sve u svemu, otvaraju se neke nove perspektive, a trend u Evropi i čitavom svijetu ide u prilog zalaganjima za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama. Prije svega, mislim na vrtoglav rast cijene uglja na berzama i otvaranje nekih ranije zatvorenih rudnika“, kazao je Šćekić.

Direktor beranskog rudnika je dodao da se nastavlja i interesovanje nekih firmi koje bi ušle u posao sa tom kompanijom, kao kupci ili partneri u poslu.

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić.

On dodao je da je jama potpuno osposobljena, nakon prošlogodišnjeg potopa usljed nestanka struje.

„Nas deset, dvanaest radnika koji smo ostali nakon zatvaranja da održavamo jamu, uspjeli smo da je osposobimo i tehnički održimo toliko da bi od ovog trenutka, proizvodnja mogla da se pokrene u roku od samo mjesec dana. Jednostavno, sve držimo pod kontrolom“, kaže Šćekić.

U to su se, kako dodaje, mogli uvjeriti i predstavnici Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), koji su dolazili u obilazak Rudnika uglja.

„Ja im kažem, kada vide u kakvom je stanju jama, nemojte mi govoriti svaka čast, nego učinite nešto konkretno da ovaj jedini preostali industrijski kapacitet u gradu pokrenemo“, navodi Šćekić.

Jedini preživjeli privredni kolektiv iz nekadašnje industrijske zone Rudeš u Beranama, Rudnik uglja, kroz proces tranzicije promijenio je dosta vlasnika.

Beranski rudnik uglja bio je 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću „Gradeks HBP“, sastavljenom od kompanija „Gradeks“ iz Kule i „HBP“ iz slovačkog grada Providza. Poslije nešto više od godinu između ova dva partnera izbili su nesporazumi koji su završeni tako što su Slovaci najprije preuzeli kompletno upravljanje, da bi se potom i sami nenajavljeno povukli iz posla i otišli iz Berana.

Detalj iz jame (Foto: RTCG)

Svoj udio u privatizaciji Slovaci su tada prikazali uvezenom opremom za automatsko kopanje rude. Nakon što je završena eksploatacija u jednom od osam polja jame Petnjik, oprema je ostala pod zemljom na dubini od 200 metara. Mašine su zatrpane zemljom, i njihovo eventualno izvlačenje ne bi bilo ekonomski opravdano, iako im je vrijednost svojevremeno prikazana sa tri i po miliona eura.

Tako je proizvodnja u jami Petnjik utihnula u novembru 2002. godine. Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je kupila kompanija „Balkan enerdži“, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura.

Od svega toga nije bilo ništa, a sve to uz potpunu i prećutnu saglasnost tadašnje vlade, iz koje je obično dobijan komentar tipa – „bolje bilo kakav investitor neko nikakav“.

Grčka firma „Balkan Enedži“ je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Tada je zvanično saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna „Restis Group“ čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis.

Početkom 2014. godine od grčkog biznismena Petrosa Statisa kupio ga je “Metalfer” iz Sremske Mitrovice.

„Metalfer“ je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. A onda je u aprilu 2019. godine došlo do prekida proizvodnje i priče o tome kako vlasnici iz Srbije više ne mogu da pokrivaju gubitke koje rudnik pravi. Od tada se vode pregovori da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.

Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima.

Prošle godine u ovo vrijeme to je obećao i bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je tada kazao da će Rudnik u Beranama raditi onoliko koliko i Termoelektrana u Pljevljima. Obećao je ponovno zapošljavanje stotinu dvadeset rudara rudara, ili četiristo zbrinutih porodica u reprolancu, u siromašnim Beranama. Samo 15 dana nakon toga, međutim, u strašnom nevremenu koje je zahvatilo sjever Crne Gore, oštećen je dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame.

Obaćanja bivšeg premijera su zaboravljena, a u narednom periodu je vođena dugotrajna borba za spašavanje jame Petnjik, i njenog potpunog uništavanja nakon potapanja podzemnim vodama, zbog onesposobljavanja pumpnog postrojenja.

Kada je konačno i taj posao uspješno okončan i jama spašena, sve do danas su se samo vodili pregovoru u krugu vlasnika, Elektroprivrede i potencijalnih stranih partnera o njegovom aktiviranju.

Rudnik uglja za Berane ima posebnu vrijednost, jer osim što je u jednom trenutku zapošljavao 150 radnika, za njega je u reprolancu bilo vezano još 20 manjih firmi i njihovih zaposlenih.

Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko 16 miliona tona. Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku, u susjednom naselju Budimlja.

Nove geopolitičke okolnosti, ekonomska i energetska kriza, aktuelizovale su pitanje aktiviranja ove jame i učinile posao podzemnog kopanja uglja isplativijim nego što je to bio do prije samo nekoliko mjeseci.

Sada se već govori i o planovima koje su iskazali Poljaci, odnosno „Karbon mejning“, da se prokopa tunel od Petnjika do Budimlje i da se ugalj do separacije i praonice dovozi tim tunelom, i time uštede troškovi transporta.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

EKONOMIJA

Sve vrste goriva od ponoći jeftinije do 14 centi

Nove cijene će važiti naredne dvije sedmice

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Sve vrste goriva od ponoći su jeftinije od sedam do 14 centi, saopštilo je Ministarstvo kapitalnih investicija.

Cijena eurosupera 95 i 98 će u naredne dvije sedmice biti niža 14, odnosno 13 centi i iznosiće 1,45 eura, odnosno 1,5 eura.

Eurodizel je pojeftinio osam centi – na 1,55 eura, a lož ulje sedam centi na 1,79 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 19. jula, kada su sve vrste goriva pojeftinile 11 centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 15. avgusta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 16. avgusta.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Radovi na rekonstrukciji puta Kolašin-Berane i tunela kroz Bjelasicu neće biti završeni 20. oktobra

Radi utvrđivanje odgovornosti, zbog dosadašnjeg kašnjenja od dvije godine investitor – Uprava za saobraćaj, pokrenula je postupak pred Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Završetak rekonstrukcije puta Kolašin-Berane, odnosno dionice, Jezerine- Lubnice i tunela kroz Bjelasicu, ponovo je prolongiran.

U Upravi za saobraćaj ne znaju kada će radovi biti gotovi, ali ističu da to neće biti 20. okotobra kako je najavljeno, prenose Vijesti.

Razlog je to što izvođač radova, firma Euroasfalt ne moze da nabavi neophodni materijal za posljednju fazu, zbog rata u Ukrajini.

Radi utvrđivanje odgovornosti, zbog dosadašnjeg kašnjenja od dvije godine investitor – Uprava za saobraćaj, pokrenula je postupak pred Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, navodi ovaj medij.

Greške u projektovanju cijenu radova uvećale su za čak 11 miliona i 200 hiljada eura, što bi mogli platiti projektanti i revidenti ukoliko se utvrdi njihova krivica.

Radovi su poskupili i zbog korekcije cijena radova za 10 miliona eura.To znači da će umjesto planiranih 35 miliona, građani platiti nešto više od 56 miliona eura za rekonstrukciju puta Jezerine-Lubnice i probijanje tunela kroz Bjelasicu.

Sa druge strane, šest opština sa sjevera Crne Gore nestrpljivo čeka na puštanje u promet ovog puta preko kog će se od Berana do Kolašina stizati za nešto više od 30 kilometara.

Iz beranske lokalne samouprave poručuju da će probijanje puta dovesti i turiste i investitore.

Ovim putem brže će se stizati i do ski centara u Kolašinu.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Država prodaje oduzete cigarete iz Luke Bar 0,30 eura po paklici

Bivši držaoci će morati da plate deset eura po kilogramu rezanog duvana i deset eura po kilogramu arome za nargilu. Predlog zakona je spreman, očekuje se da bude usvojen na sjednici Vlade, a onda poslat Parlamentu

Foto: Gov.me

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Portal RTCG objavio je Predlog zakona o preuzimanju oduzetih duvanskih proizvoda sa teritorije Slobodne zone „Luka Bar“, kojim se precizira da će naknada za preuzimanje biti određena na nivou od 0, 30 eura po paklici cigareta.

Bivši držaoci će morati da plate deset eura po kilogramu rezanog duvana i deset eura po kilogramu arome za nargilu. Predlog zakona je spreman, očekuje se da bude usvojen na sjednici Vlade, a onda poslat Parlamentu.

Ovim zakonom, kako se navodi, uređuje se način preuzimanja duvanskih proizvoda koje je Uprava prihoda i carina oduzela sa teritorije Slobodne zone „Luka Bar“ u periodu od 1. maja 2022. godine do 31. avgusta 2022. godine, od strane lica od kojeg su oduzeti duvanski proizvodi.

To lice se označava kao bivši držalac.

„Bivši držalac duvanskih proizvoda može da podnese zahtjev Upravi prihoda i carina do 1. septembra 2022. godine, radi preuzimanja duvanskih proizvoda koje je Uprava oduzela. Uz zahtjev bivši držalac je dužan da podnese i dokaz o uplaćenoj naknadi za preuzimanje duvanskih proizvoda u iznosu od 0,30 eura po paklici cigareta, deset eura po kilogramu rezanog duvana i 0 deset eura po kilogramu arome za nargilu. Uprava je dužna da, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva i dokaza donese rješenje o preuzimanju oduzetih duvanskih proizvoda. Bivši držalac je dužan da, u roku od 45 dana od dana dostavljanja rješenja podnese deklaraciju za ponovni izvoz duvanskih proizvoda, preuzme ih i iznese sa carinskog područja Crne Gore u skladu sa carinskim propisima“, navodi se u predloženom zakonu.

Bivši držalac je dužan da duvanske proizvode iznese sa carinskog područja u roku od 48 časova od podnošenja deklaracije za ponovni izvoz.

„Uprava je dužna da do 10. decembra 2022. godine za duvanske proizvode koje je oduzela na teritoriji Slobodne zone ‘Luka Bar’, a za koje bivši držalac nije podnio zahtjev i nije iznio sa carinskog područja Crne Gore sprovede javnu prodaju tih proizvoda u skladu sa propisom kojim se reguliše prodaja robe oduzete od strane carinskog organa. Uprava je dužna da do dana primjene ovog zakona uništi duvanske proizvode koji nijesu prodati u skladu sa ranije navedenim odredbama“, piše u predloženom zakonu.

Ovaj zakon primjenjivaće se do 31. decembra 2022. godine.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović kazao je da je spreman Predlog zakona o preuzimanju zaplijenjenih duvanskih proizvoda sa teritorije slobodne zone Luke Bar. Ukoliko bi Vlada usvojila predlog i uputila ga parlamentu mogla bi da prihoduje između 15 i 20 miliona eura.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije