DRUŠTVO
"U NAJKRAĆEM ROKU KRENUTI SA PROMJENOM ZAKONA"
Šćekić: Uvesti moratorijum da bi se suzbio krivolov (VIDEO)
„Mnogo je onih koji nemaju pravo da budu dio lova, a koji se mogu sresti sa oružjem u šumama. Ne mogu da prihvatim tu činjenicu da niko ne vidi ono što traje već decenijama“

Predsjednik Opštine Berane Dragoslav Šćekić kazao je da se mora uvesti moratorijum na lov, kako bi se pripremile mjere zaštite životinjskog svijeta, a u najkraćem roku potrebno je krenuti sa promjenom zakona i pooštravanjem kazni kako bi se suzbio krivolov.
On je zajedno sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandrom Stijovićem, predstavnicima nevladinih organizacija i lovačkog udruženja „Ivangrad“ učestvovao u potrazi za mečićima čija je majka ubijena prije dva dana u selu Donja Ržanica kod Berana.
Naglasio je da je nažalost trebalo nešto ovako da se desi kako bi se u Crnoj Gori počeo rješavati problem krivolova.
„Mnogo je onih koji nemaju pravo da budu dio lova, a koji se mogu sresti sa oružjem u šumama. Ne mogu da prihvatim tu činjenicu da niko ne vidi ono što traje već decenijama. Drago mi je što je ministar spreman da se ova stvar riješi“, kazao je Šćekić.
Ovo je, prema njegovim riječima alarm i očekuje da u najkraćem roku krenuti sa mjerama koja će zaustaviti ova nepočinstva.
Ministar Stijović kazao je da nije za uvođenje moratorijuma na lov, već da treba pojačati broj inspektora na terenu, pooštriti kazne i raditi na povećanju svijesti o krivolovu i da je potrebno da se stvari rješavaju sistematski.
„Prioritet da se spasu mečad. Cilj akcije da pokušamo da ih pronađemo i prebacimo negdje. Prvo ćemo probati da ih nađemo, a zatim da ih udomimo. Ako to ne uspijemo, postavićemo kamere i zamke u vidu hrane i čekati da se pojave“, kazao je on.
Poručio je da mora da prestane ubijanje životinja zbog nečije bahatosti.
„Nijesam pobornik zabrane lova. Smatram da treba naći druge načine. Treba pratiti kako se koriste lovački psi, mora se povećati broj inspektora na terenu, moraju kazne biti veće, a i raditi na povećanju svijesti. Ako nam to ne uspije, ne bježimo od moratorijuma na lov“, kazao je Stijović.
Moratorijum se samo može utvrditi kada se pokaže da je stanje u prirodi alarmantno, odnosno da su životinje u ozbiljnoj mjeri ugrožene.
„Prvo se mora uvesti odgovornost i kazna. Mora se kontrolisati I lovačko oružje. Podići ćemo cijene oružja, djeca neće smjeti da idu u lov, ako što se do sada dešavalo“, dodao je on.
Kazao je da im treba mjesec dana da sagledaju situaciju pa će se krenuti sa rješavanjem problema.
Aleksandar Perović iz Centra za zaštitu ptica (CZIP) ističe da ovakvo stanje nije od juče. Pozvao je predsjednika Lovačkog saveza da podnese ostavku.
„Ovo stanje mora da se mijenja. Stanje nije ovakvo od juče, ali slabo se radilo da se bilo šta promijeni. Berane ne zaslužuje da se ovo generalizuje. Ima mnogo drugih slučajeva koji su gori, a za koje mi ne znamo. Pozvao sam na ostavku predsjednika Lovačkog saveza i da se uvede moratorijum“, kazao je on.
Naglasio je da je moratorijum na lov jedini način da se zaštiti divljač od istrebljenja.
Obratio se i predsjednik lovačkog udruženja „Ivangrad – Berane“ Milić Ojdanić koji je zatražio pomoć od Ministarstva na sprečavanju krivolova, naglašavajući da njihovo nema dovoljno sredstava kako bi na efikasan način zaštitili lovišta od krivolova.
Na kraju su svi zajedno krenuli u potragu za mečićima, koja se završila pronalaženjem tragova koji ukazuju da su živi.
Piše: Berane online
Video:
https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=1130088314101833&id=107086230831300
DRUŠTVO
Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…
U obrazloženju oslobađajuće presude, sutkinja Vesna Kovačević je rekla da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije. Specijalno državno tužilaštvo najavilo žalbu

Sutkinja specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević oslobodila je optužbi sve okrivljene u predmetu „Stanovi“. U pitanju je prvostepena presuda.
Optužnicom su se članovi Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade Crne Gore od 2016-2020. teretili za zloupotrebu službenog položaja.
Optužnica je podignuta protiv okrivljenih Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića, zbog postojanja osnovane sumnje da su, u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina.
U obrazloženju oslobađajuće presude, Kovačević je rekla da su sudu neprihvatljivi dokazi koji su dostavljeni kao fotokopije. Kazala je da su fotokopije bile neovjerene.
Piperović: Očekivana odluka
Advokat Zoran Piperović je kazao da je „sve bilo pravno vrlo prosto“.
„Očekivana odluka sudije Vesne Kovačević u predmetu optuženog Predraga Boškovića i ostalih. Od početka je jasno bilo da je optužnica, ranije i istraga krivično pravno isforsirana, bez utemeljenog rezona u činjenicama iz predmeta. Nijesam se osvrtao na fakat da u spisima nema orginalne ili ovjerene dokumentacije. Sve da je i postojala, ovdje su bile bitne dvije stvari na kojima se temelji tužiočeva tvrdnja o krivici Boškovića, a koje su nepoznate u pravu. Prva, da je komisija za stambene odnose javno-pravni organ, kao recimo, Uprava prihoda Crne Gore ili Uprava carina Crne Gore, a ne pomoćno tijelo Vlade, i drugo, da su članovi komisije učešćem u njoj imali status službenih lica. Sve je bilo pravno vrlo prosto“, ocijenio je Piperović.
Radonjić: Nezakonita presuda, uložićemo žalbu
U izjavi medijima ispred zgrade Višeg suda u Podgorici, specijalni državni tužilac Vukas Radonjić je kazao da oslobađajuću presudu, koja je danas izrečena u postupku za slučaj „Stanovi“, smatra potpuno nezakonitom i nepravilnom. Najavio je da će SDT uložiti žalbu.
„Presudu smatramo u potpunosti nezakonitom i nepravilnom. Ne možemo da prihvatimo argumente koje je dalo sudeće vijeće, a to je da je Vlada, a ne komisija, odlučivala o donošenju zaključaka u dodjeli kredita za poboljšanje uslova stanovanja, jer je Vlada samo dala saglasnost na odluke komisije. Propisom je određeno da komisija odlučuje, da je komisija taj organ odlučivanja“, naglasio je Radonjić.
On se osvrnuo na stav suda da se radi o kopiji dokumentacije.
„Što se tiče samih kopija kopija kako sud kaže, smatramo da se ne radi uopšte prije svega o kopiji, nego o kopiji izvornika, zato što i ta dokumentacija od strane komisije, optuženog Boškovića, dostavljena Specijalnom državnom tužilaštvu i ranijem obrađivaču predmeta. Potpuno je nelogično da je optuženi dostavljao kopije dokumentacije, a tada je bio predsjednik Komisije za rješavanje stambenih potreba funkcionera“, ukazao je Radonjić.
Dodao je da je očigledno da je raniji obrađivač predmeta, to proizlazi iz spisa, kopirao tu dokumentaciju.
„Tako da ta dokumentacija u potpunosti je pravno valjana i može da se koristi kao dokaz. Ne slažem se sa stavom vijeća da kopije nisu dokazi, i da se time povrđuje pravo na odbranu. Naprotiv, povrđuje se ovom odlukom suda pravo na istinu, jer se sud nije potrudio da utvrdi istinu. Ako je sumnjao u sadržaj kopija, da ono što je sadržano u kopijama, a tiče se iznosa dobivenih kredita lica, ako su kredite dobili, trebali su da pozovu svu ta lica, da saslušaju da li su li dobili kredite u tim iznosima, pa bi na taj način pravilno i potpuno utvrdili činjenično stanje. Mogao je da pribavi izvode bankarskih računa tih lica, da vidi da li su im zaista uplaćeni ti novci, da li su nakon toga i trošili taj novac i kako su ga trošili. Međutim, sud je na pogrešnom utvrđenom činjeničnom stanje, nepotpuno utvrdio činjenično stanje i donio jednu odluku koja je u potpunosti nezakonita, nepravilna, a dati razlozi nisu dovoljni pogled odlučenih činjenica, odnosno, u potpunosti su nezakoniti. Mogu slobodno da kažem sad, iako nismo dobili prepis presude, izjavljujemo žalbu u zakonskom roku i siguran sam da će Apelacioni sud ukinuti oslobađajuću presudu“, istakao je Radonjić.
Šta piše u optužnici
„Okrivljenima se stavlja na teret da su, suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koja je propisivala da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu za rješavanje stambenih potreba koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu, bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604,740,59 eura“, objasnio je Radonjić ranije.
On je u završnoj riječi, prije mjesec dana, između ostalog rekao da ovaj sudski proces nije politički motivisan, te da smatra da je nedvosmisleno dokazana krivica optuženih.
Branilac okrivljenog Predraga Boškovića, advokat Mihailo Volkov, rekao je u završnoj riječi da je predmet „Stanovi“ politički proces. Advokati odbrane su predložili sudu da donese oslobađajuću presudu za sve okrivljene.
„Od početka procesa odbrana ističe činjenicu da se radi o politički motivisanom postupku. Na taj zaključak nas je podstrekao bivši premijer Dritan Abazović, koji je prema našim saznanjima učestvovao u ovome“, kazao je tada Volkov.
DRUŠTVO
Bosanka pretukla svekra da spase svekrvu: Postala legenda sela
Kažu – vrijednija i odlučnija žena u Bosni i Hercegovini se teško nalazi

U selu Repuh, nedaleko od Živinica, nema domaćinstva koje ne zna za Šahzu Rešić. Kažu – vrijednija i odlučnija žena u Bosni i Hercegovini se teško nalazi. U istom dahu dodaju i da bi se rijetko koji muškarac usudio da joj stane na crtu.
Jer, kako kaže sama Šahza:
„Volim da izudaram muškarca, duša mi je…“.
U braku je više od četiri decenije, sa čovjekom za kog, kaže, u početku nije imala nikakva osjećanja.
„Imamo mi i unuke koje su se već poudale. Volim ga kako ne, sa njim imam petoro djece, ali u početku ga nisam voljela. Majka mi je rekla da se za njega udam, ja nisam htjela – svašta sam mu govorila samo da ode, ali on nije otišao, ostao je i u roku od tri mjeseca smo se vjenčali.
Otac je upisao na karate
Iz ljubavi nije krenulo, ali je, kako vreme pokazuje, uzajamno poštovanje postalo temelj njihove zajednice.
Šahza je odrasla kao jedinica, a djetinjstvo je djelimično provela u Sloveniji. Otac ju je, kaže, upisao na karate, a ona položila četiri pojasa.
„Ja sam bila jedinica. Otac mi je radio u Sloveniji i tamo kada sam živjela upisao me na karate. Ja sam položila četiri pojasa, voljela sam da se potučem“.
Kad je porodična odluka donijeta da se vrate u BiH, krenula je u život koji će testirati sve njene vještine – i fizičke, i one srčane.
„Ali mater kaže ajmo u BiH, krenuće mi dijete lošim putem i tako mi dođemo ovdje…“.
Prvi veliki sukob u novom domu desio se s njenim svekrom. Šahza nije mogla da podnese da gleda nepravdu, naročito prema ženama.
„Meni je svekar bio opasan. Mi jednom radimo u njivi i ja čujem nešto pišti. ‘Šta je ono, Esade, šta se čuje?’ Kaže ‘mlati ćaća opet mater’…’Koga?’ Kad sam ja došla dole, on je pritisnuo i tuče je… Kad sam ga ja zgrabila, udarala, udarala: ‘Hoćeš li je više ikad tući?’ kaže ‘neću, samo me pusti…“.
Svekar je zatim pobjegao kod njenog muža da se žali, ali je naišao na zid.
„On je izletio iz kuće i otišao pravo kod mog muža i kaže mu ‘Vodi ono iz kuće, ubila me…’ A moj muž kaže: ‘To je moja žena, ja sam vama lijepo rekao da se sa njom ne zafrkavate’“.
„Kroz prozor sam ga izbacila“
Incidenti su se ponavljali. Jednog dana, dok je spremala hranu za dvanaestoro žetelaca, svekar je pokušao da je ponizi.
„Bilo nam 12 žetelaca, neka mala djeca od njegove razvedene kćerke i razvedenog starijeg sina tu, ja sama spremam hranu, napravila sam skoro sve, osim jednog bureka još… Dođe on da nosi hranu i ja mu kažem: ‘Sačekaj babo još da mi se ispeče jedan burek, nisam stigla prije, gledala sam ovu djecu…’ A on mene zgrabi za punđu i kaže ‘Došla si tu da se kinđuriš…’“.
Tada je Šahza presjekla.
„Ja sam se okrenula, ubila ga, ubila ga, kroz prozor sam ga izbacila… Svekrva doletjela i kaže, šta je bilo – Rekla sam mu da me nikad više nije dirnuo, ubiću ga“.
Uprkos svemu što se dešavalo u toj porodici i sa svekrom, muž joj je svetinja. Čovjek s kojim dijeli život više od 40 godina ima njen ponos i zaštitu.
„Sa svojim mužem živim 42 godine i kažem da ga volim i da niko ne smije da ga dirne“, kaže ona, prenosi Telegraf.
DRUŠTVO
Za teški govor mržnje na društvenim mrežama kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine
„Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje“, najavio je ministar Božović

Ministarstvo pravde planira da u Krivični zakonik uvede novo krivično djelo – teški govor mržnje, za koji će biti propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine, najavio je resorni ministar Bojan Božović.
Skupštinski Odbor za rodnu ravnopravnost saslušava Božovića i ministarku kulture i medija Tamaru Vujović na temu “Sajber nasilje nad ženama u politici”.

Božović je kazao da je ekspanzija sajber nasilja, govora mržnje na društvenim mrežama i zloupotreba prava na slobodu izražavanja dovela do toga da u javnom medijskom životu nema poslanice i predstavnice javne riječi koja nije pretrpjela određeni vid mizoginije, uvreda i govora mržnje.
„Reakcije institucija moraju biti snažnije u odnosu na takvo činjenično stanje“, rekao je Božović u uvodnom izlaganju, ističući da su institucije često znale biti i nemoćne u tome.
On je kazao da osoba koja obnaša javnu funkciju mora da trpi veći stepen pritiska i kritike, ali da se došlo do faze da ta kritika, na najvulgarniji način, bude nerijetko zloupotrijebljena od nepoznatih osoba koje se kriju iza lažnih imena i profila.
Prema riječima Božovića, Ministarstvo pravde je preduzelo neke aktivnosti kako bi dodatno osnažilo ulogu pravosudnih institucija u krivično-pravnom okviru, u smislu zaštite svih koji su na meti govora mržnje.
„Ministarstvo pravde, podstaknuto sudskom praksom i nekim nedavnim odlukama, ali i preporukama međunarodnih institucija, planira da u Krivični zakonik uvede novo krivino djelo teški govor mržnje“, rekao je Božović.
On je pojasnio da je teški govor mržnje u novom Nacrtu Krivičnog zakonika krivično djelo koje se ispoljava prema pripadnicima određenih grupa, na osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovijesti, državljanstva, pola, jezika, boje kože, obrazovanja, društvenog položaja, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili invaliditeta, političkog ili drugog ubjeđenja ili drugog ličnog svojstva.
Božović je rekao da će novim krivičnim djelom koje planiraju da uvedu u Krivični zakonik, ukoliko bude podrške poslanika, napraviti distinkciju u odnosu na postojeći član 370 Krivičnog zakonika koji se odnosi na izazivanje etničke, rasne i vjerske mržnje.
„Postojećim krivičnim djelom se tretira samo onaj koji podstiče na mržnju, a novim krivičnim djelom ćemo moći da procesuiramo svakoga ko javno ispoljava mržnju“, pojasnio je Božović.
On je kazao da će to biti nadležnost Osnovnog državnog tužilaštva i Osnovnog suda čime će, kako je rekao, prohodnost tih postupaka biti veća.
Božović je rekao da će za novo krivično djelo, ukoliko bude dio pozitivno pravnih propisa, biti predviđena sankcija od tri mjesec do tri godine zatvora.
„Mislimo da je vrijeme da se stane na kraj takozvanom junačenju po društvenim mrežama i da damo reakciju kakvu treba“, rekao je Božović.
On je dodao da je sve još u formi Nacrta i da ga usaglašavaju sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, nakon čega će biti poslat Evropskoj komisiji.
- DRUŠTVO2 дана ranije
Bosanka pretukla svekra da spase svekrvu: Postala legenda sela
- HRONIKA2 дана ranije
Bijelo Polje: Osumnjičenom za proganjanje maloljetnice određeno zadržavanje do 72 sata
- HRONIKA2 дана ranije
Rožaje: Edmir Ramović osuđen na 13 i po godina zatvora za ubistvo Semira Murića
- DRUŠTVO3 дана ranije
Za teški govor mržnje na društvenim mrežama kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine
- HRONIKA13 сати ranije
Policija razbila djelovanje organizacije „Fortis Crna Gora“: Uhapšeni osnivač i vođa i jedan od članova
- DRUŠTVO12 сати ranije
Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…