Connect with us

POLITIKA

OTVORENO PISMO LIDERA SD

Šehović predsjednicima „državotvornih partija“: Vrijeme je da kažemo dosta

„Crna Gora danas nije okupirana puškom, nego mnogo suptilnije i razornije“, navodi Šehović

Šehović, Foto: SD

Socijaldemokrate su danas saopštile da je lider te partije Damir Šehović, lidera, predsjednicima svih „državotvornih partija“ danas uputio otvoreno pismo u kome je poručio „Vrijeme je da kažemo dosta“.

„Nepristajanjem da nas podmire, znači da ne pristajemo da nas umire. Vjerujemo da građanska misao, koja je iznijela neke od najvažnijih zadataka od obnove nezavisnosti naovamo, zna kad je vrijeme da kaže „dosta“. Vrijeme je da istinskim zajedništvom među zagovornicima srodnih, naprednih vrijednosti, sa naučenim lekcijama iza sebe, vratimo ovu državu na mjesto kojem pripada: evropski i slobodarski put napretka“, navodi se u pismu Šehovića.

Pismo prenosimo integralno:

„Uvažene kolege, Zagovornici nezavisne, suverene, građanske, sekularne, multietničke i multikulturalne Crne Gore, Naše društvo u posljednje dvije godine, suočeno sa državno neodgovornom vlašću, prolazi velike izazove i ogromne napore ne samo da bi održalo ekonomiju i očuvalo funkcionalnost sistema, već i da bi odbranilo građanske, sekularne i evropske vrijednosti, koje predstavljaju naše trajno dobro. Svakim danom djelovanja 42. i sada 43. Vlade, dokazuje se opravdanost bojazni da se ovoj državi uskraćuju, ne formalno, već neformalno, suptilno i perfidno, ključni elementi njene državnosti i jedinstvenosti: nezavisnost u odlučivanju i građanska i multietnička ideološka osnova. Kroz trenutnu i prethodnu vladajuću strukturu, anticrnogorske i antigrađanske snage, dobile su, paradoksalno, državne strukture kao instrument za sprovođenje antidržavne politike. Te snage su u 43. Vladi dobile i toliko traženi legitimitet, učešćem ili podrškom pojedinih građanskih i manjinskih partija, zbog čega su unekoliko opasnije. Krajnji dokaz navedenog, jeste skandalozan, sa elementima izdaje, predlog tzv. Temeljnog ugovora. Ugovor je pak samo primjena loših prioriteta još gore vlade. A budući da je premijer ove vlade idejni tvorac prethodne, najgore u istoriji Crne Gore, kao i da su Otvoreni Balkan, tzv. Temeljni ugovor i popis i formalni prioriteti 43. sastava, svakako da ne mogu biti iznenađenje za bilo koga na političkoj sceni, niti se može očekivati odustajanje od istih. Naime, struktura Vlade je, što se može uočiti kroz konstantna preglasavanja građanskih partija, postavljena tako da onemogući svaki akt pobune u odnosu na ubjedljivu većinu predstavnika političkih subjekata koji zastupaju pomenute loše prioritete i tuđe interese. A takvo izigravanje onih koji treba da budu stub vlasti, a ne njeni pioni, mora da bude kažnjeno povlačenjem jasne granice između „nas“ i „njih“. Pri čemu se ta linija ne crta partijskom, vjerskom ili nacionalnom pripadnošću, već državničkom politikom u interesu svih građana, nasuprot šibicarskoj, koja je njima sklona. I to je upravo ono što ova vlada svim silama pokušava da izbjegne, kompromitujući sitnim ustupcima i lažnim mirenjem, velike stvari koje se ne daju miriti: dobro i loše. Crna Gora danas nije okupirana puškom, nego mnogo suptilnije, a time i razornije: dezitegrisanjem prosvjete, satiranjem kulture, kapitulacijom pred ugovorom sa jednom privilegovanom vjerskom zajednicom, koji ne bi prihvatio ni entitet sa statusom protektorata, te opsijedanjem najprofitabilnijih preduzeća istim onim navodnim antinepotističkim kadrovima, najglasnijim negatorima crnogorskog identiteta, koji sada ta preduzeća, na krilima kronizma, pretvaraju u prah. Sofisticirana represija stoga nije manje, nego mnogostruko više opasna, i nakon pune dvije godine zahtijeva srazmjeran odgovor, bez okova političkog oportunizma i nade u poziciju-dvije više „po dubini“. Svakako, legitimni i primarni cilj svake partije jeste ulazak u vlast, u cilju realizacije svog programa, ali kad ulazak znači nemjerljivo veću štetu i po državne interese i po interese partije, od one koja bi nastala uskraćivanjem povjerenja, građani očekuju prepoznavanje tog momenta i razboritost svojih političkih predstavnika. Kalkulantstvo u pobuni, plašljivost u djelovanju, odlaganje u nalaženju rješenja, apatičnost u očuvanju građanske misli i nemuštost u artikulisanju zahtjeva građanskog bloka, svakim danom samo usložnjava problem. Što se uostalom potvrđuje i svakim danom opstanka 43. Vlade. Kojoj su nova 24 sata još jedna ogromna prilika da „iskadruje“ novo državno preduzeće i ispuni još jedno obećanje dato predstavnicima druge države. Opasnost koja se nadvila nad Crnom Gorom stoga zahtijeva djelovanje građanskog bloka bez odlaganja, snažno i koordinisano, na temeljima zajedničke, formalne ili neformalne platforme. Četrdeset jedan spram četrdeset formalno čini razliku između vlasti i opozicije. Sušinski, makar polovina građana, a sudeći po svemu i značajno više od toga, nije glasala za vladu čiji nametnuti prioriteti je kvalifikuju kao kvislinšku, za submisivnu politiku niti razaranje institucija „po dubini“, već za spoljnopolitički i ekonomski oporavak. Politikantski dilovi su i dalje samo dilovi, ma koliko ih neko nazivao pomirenjem. Jer pomirenje proizvodi stabilnost. Dilovi – podjele. Šta je od to dvoje proizvelo takozvano crnogorsko pomirenje – jasno je. Stoga pozivamo sve državno odgovorne i građanski orijentisane političke subjekte da zajedničkim djelovanjem odbiju da svjesno pristanu na brisanje granica između političkih programa, temeljnih vrijednosti, kvalitetnih i nekvalitetnih kadrova, a koje se ne sprovodi na temelju zajedništva, već na temelju „podmirivanja“ političkih protivnika. Nepristajanjem da nas podmire, znači da ne pristajemo da nas umire. Vjerujemo da građanska misao, koja je iznijela neke od najvažnijih zadataka od obnove nezavisnosti naovamo, zna kad je vrijeme da kaže „dosta“. Vrijeme je da istinskim zajedništvom među zagovornicima srodnih, naprednih vrijednosti, sa naučenim lekcijama iza sebe, vratimo ovu državu na mjesto kojem pripada: evropski i slobodarski put napretka“, navodi se u pismu Šehovića.

POLITIKA

Crna Gora otvara vrata Emiratima: Skupština usvojila sporazum

Skoro svi poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) su prije glasanja o ovoj tački dnevnog reda, izašli iz sale pa nisu prisustvovali glasanju

Jedini u sali je ostao njihov poslanik Nikola Janović, koji je glasao protiv ovog sporazuma

Detalj iz Skupštine Crne Gore, Foto: Screenshot/YouTube/Skuština Crne Gore

Skupština Crne Gore je još jednom usvojila Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina.

Na današnjoj sjednici parlamenta glasala su 52 poslanika i to 41 za, dok je sedam bilo protiv, a četiri uzdržana.

Skoro svi poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) su prije glasanja o ovoj tački dnevnog reda, izašli iz sale pa nisu prisustvovali glasanju.Jedini u sali je ostao njihov poslanik Nikola Janović, koji je glasao protiv ovog sporazuma.

Među uzdržanim, četiri su bili poslanici Demokratske narodne partije (DNP).Skupština je ovaj Sporazum prethodno usvojila sredinom aprila, nakon čega ga je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio na ponovno odlučivanje.

Taj dokument je proteklih mjeseci izazvao nezadovoljstvo više nevladinih organizacija (NVO), stručnjaka, domaćih institucija, dok su upozorenja stigla i od Evropske unije (EU).

Poslanica Posebnog kluba poslanika Jevrosima Pejović je navela da će nastaviti da se bori protiv onih koji su dali podršku, dok je poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić kazao da mu je žao sto ljudi izvan Crne Gore više brinu o državnom interesu nego poslanici.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Odbačena inicijativa za njegovu smjenu

Tokom glasanja za smjenu Mandića u sali nisu bili poslanici Bošnjačke stranke (BS), Albanskog foruma, ali i poslanici Miodrag Laković (PES), Drita Lola (DPS), Maja Vučelić (CIVIS), Dritan Abazović (GP URA), Mehmet Zenka (DUA) i Radinka Ćinćur (nezavisna poslanica)

Andrija Mandić ostaje predsjednik Skupštine Crne Gore.

Za razrješenje Mandića na današnjoj sjednici parlamenta glasalo je 20, a protiv njegovog razrješenja bio je 41 poslanik.

Rezultate glasanja saopštila je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.

Ona je kazala da su ubačena 63 glasačka listića, od čega su dva nevažeća.Kako je kazala, poslanik pokreta Evropa sad (PES) Gordan Stojović je zamolio da saopšti da je njegov listić „greškom prekrižen“.

„Za razrješenje predsjednika Skupštine glasalo je 20 poslanika, a 41 protiv“, istakla je.

Tokom glasanja za smjenu Mandića u sali nisu bili poslanici Bošnjačke stranke (BS), Albanskog foruma, ali i poslanici Miodrag Laković (PES), Drita Lola (DPS), Maja Vučelić (CIVIS), Dritan Abazović (GP URA), Mehmet Zenka (DUA) i Radinka Ćinćur (nezavisna poslanica).

Ipak, nakon glasanja, Laković se vratio u salu, dok se prvi put danas pojavio i šef kluba poslanika BS Amer Smailović.

Glasanje je održano nakon rasprave u Skupštini o inicijativi Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokrata (SD) za smjenu Mandića.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Razriješen načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Lazarević, imenovan Vuksanović

Odluka je donijeta jednoglasno

Lazarević i Vuksanović

Završena je sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet je razriješio brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavio Miodraga Vuksanovića za načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.

Predsjednik države Jakov Milatović zahvalio je Lazareviću na dosadašnjem radu. Odluka je donijeta jednoglasno.

Ministar odbrane Dragan Krapović saopštio je da je Lazarević razriješen po sili zakona.

„Donijeta je odluka da ga zamijeni Miodrag Vuksanović. Prepoznali smo još jedan broj oficira, i posebno podcrtavam budućeg komodora Darka Vukovića, koji će predvoditi Mornaricu VCG“, istakao je Krapović.

Čestitao je Vuksanoviću na izboru, i istakao da je riječ o veoma važnoj odluci.

„Danas smo demonstrirali državničku odgovornost, i jedinstvo državnog vrha“, istakao je Krapović.

Savjet za odbranu i bezbjednost (Foto: Predsjednik Crne Gore)

Članovi Savjeta upoznali su se sa Izvještajem o upotrebi jedinica pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu za 2024. godinu.

Sjednici su, pored članova Savjeta, po pozivu predsjednika, prisustvovali ministar odbrane Dragan Krapović i načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Zoran Lazarević.

Bilo je riječi i o dinamičkom planu izdvajanja za odbranu, a u susret NATO Samitu u Hagu, gdje se očekuje odluka o povećanju izdvajanja.

U tom dijelu, na sjednicu su pozvani potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i ministar finansija Novica Vuković.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije