POLITIKA
OTVORENO PISMO LIDERA SD
Šehović predsjednicima „državotvornih partija“: Vrijeme je da kažemo dosta
„Crna Gora danas nije okupirana puškom, nego mnogo suptilnije i razornije“, navodi Šehović

Socijaldemokrate su danas saopštile da je lider te partije Damir Šehović, lidera, predsjednicima svih „državotvornih partija“ danas uputio otvoreno pismo u kome je poručio „Vrijeme je da kažemo dosta“.
„Nepristajanjem da nas podmire, znači da ne pristajemo da nas umire. Vjerujemo da građanska misao, koja je iznijela neke od najvažnijih zadataka od obnove nezavisnosti naovamo, zna kad je vrijeme da kaže „dosta“. Vrijeme je da istinskim zajedništvom među zagovornicima srodnih, naprednih vrijednosti, sa naučenim lekcijama iza sebe, vratimo ovu državu na mjesto kojem pripada: evropski i slobodarski put napretka“, navodi se u pismu Šehovića.
Pismo prenosimo integralno:
„Uvažene kolege, Zagovornici nezavisne, suverene, građanske, sekularne, multietničke i multikulturalne Crne Gore, Naše društvo u posljednje dvije godine, suočeno sa državno neodgovornom vlašću, prolazi velike izazove i ogromne napore ne samo da bi održalo ekonomiju i očuvalo funkcionalnost sistema, već i da bi odbranilo građanske, sekularne i evropske vrijednosti, koje predstavljaju naše trajno dobro. Svakim danom djelovanja 42. i sada 43. Vlade, dokazuje se opravdanost bojazni da se ovoj državi uskraćuju, ne formalno, već neformalno, suptilno i perfidno, ključni elementi njene državnosti i jedinstvenosti: nezavisnost u odlučivanju i građanska i multietnička ideološka osnova. Kroz trenutnu i prethodnu vladajuću strukturu, anticrnogorske i antigrađanske snage, dobile su, paradoksalno, državne strukture kao instrument za sprovođenje antidržavne politike. Te snage su u 43. Vladi dobile i toliko traženi legitimitet, učešćem ili podrškom pojedinih građanskih i manjinskih partija, zbog čega su unekoliko opasnije. Krajnji dokaz navedenog, jeste skandalozan, sa elementima izdaje, predlog tzv. Temeljnog ugovora. Ugovor je pak samo primjena loših prioriteta još gore vlade. A budući da je premijer ove vlade idejni tvorac prethodne, najgore u istoriji Crne Gore, kao i da su Otvoreni Balkan, tzv. Temeljni ugovor i popis i formalni prioriteti 43. sastava, svakako da ne mogu biti iznenađenje za bilo koga na političkoj sceni, niti se može očekivati odustajanje od istih. Naime, struktura Vlade je, što se može uočiti kroz konstantna preglasavanja građanskih partija, postavljena tako da onemogući svaki akt pobune u odnosu na ubjedljivu većinu predstavnika političkih subjekata koji zastupaju pomenute loše prioritete i tuđe interese. A takvo izigravanje onih koji treba da budu stub vlasti, a ne njeni pioni, mora da bude kažnjeno povlačenjem jasne granice između „nas“ i „njih“. Pri čemu se ta linija ne crta partijskom, vjerskom ili nacionalnom pripadnošću, već državničkom politikom u interesu svih građana, nasuprot šibicarskoj, koja je njima sklona. I to je upravo ono što ova vlada svim silama pokušava da izbjegne, kompromitujući sitnim ustupcima i lažnim mirenjem, velike stvari koje se ne daju miriti: dobro i loše. Crna Gora danas nije okupirana puškom, nego mnogo suptilnije, a time i razornije: dezitegrisanjem prosvjete, satiranjem kulture, kapitulacijom pred ugovorom sa jednom privilegovanom vjerskom zajednicom, koji ne bi prihvatio ni entitet sa statusom protektorata, te opsijedanjem najprofitabilnijih preduzeća istim onim navodnim antinepotističkim kadrovima, najglasnijim negatorima crnogorskog identiteta, koji sada ta preduzeća, na krilima kronizma, pretvaraju u prah. Sofisticirana represija stoga nije manje, nego mnogostruko više opasna, i nakon pune dvije godine zahtijeva srazmjeran odgovor, bez okova političkog oportunizma i nade u poziciju-dvije više „po dubini“. Svakako, legitimni i primarni cilj svake partije jeste ulazak u vlast, u cilju realizacije svog programa, ali kad ulazak znači nemjerljivo veću štetu i po državne interese i po interese partije, od one koja bi nastala uskraćivanjem povjerenja, građani očekuju prepoznavanje tog momenta i razboritost svojih političkih predstavnika. Kalkulantstvo u pobuni, plašljivost u djelovanju, odlaganje u nalaženju rješenja, apatičnost u očuvanju građanske misli i nemuštost u artikulisanju zahtjeva građanskog bloka, svakim danom samo usložnjava problem. Što se uostalom potvrđuje i svakim danom opstanka 43. Vlade. Kojoj su nova 24 sata još jedna ogromna prilika da „iskadruje“ novo državno preduzeće i ispuni još jedno obećanje dato predstavnicima druge države. Opasnost koja se nadvila nad Crnom Gorom stoga zahtijeva djelovanje građanskog bloka bez odlaganja, snažno i koordinisano, na temeljima zajedničke, formalne ili neformalne platforme. Četrdeset jedan spram četrdeset formalno čini razliku između vlasti i opozicije. Sušinski, makar polovina građana, a sudeći po svemu i značajno više od toga, nije glasala za vladu čiji nametnuti prioriteti je kvalifikuju kao kvislinšku, za submisivnu politiku niti razaranje institucija „po dubini“, već za spoljnopolitički i ekonomski oporavak. Politikantski dilovi su i dalje samo dilovi, ma koliko ih neko nazivao pomirenjem. Jer pomirenje proizvodi stabilnost. Dilovi – podjele. Šta je od to dvoje proizvelo takozvano crnogorsko pomirenje – jasno je. Stoga pozivamo sve državno odgovorne i građanski orijentisane političke subjekte da zajedničkim djelovanjem odbiju da svjesno pristanu na brisanje granica između političkih programa, temeljnih vrijednosti, kvalitetnih i nekvalitetnih kadrova, a koje se ne sprovodi na temelju zajedništva, već na temelju „podmirivanja“ političkih protivnika. Nepristajanjem da nas podmire, znači da ne pristajemo da nas umire. Vjerujemo da građanska misao, koja je iznijela neke od najvažnijih zadataka od obnove nezavisnosti naovamo, zna kad je vrijeme da kaže „dosta“. Vrijeme je da istinskim zajedništvom među zagovornicima srodnih, naprednih vrijednosti, sa naučenim lekcijama iza sebe, vratimo ovu državu na mjesto kojem pripada: evropski i slobodarski put napretka“, navodi se u pismu Šehovića.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
HRONIKA11 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO1 дан ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA3 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe









