EKONOMIJA
ZAPOSLENI U TRGOVINI NEĆE IMATI SLOBODNU NEDJELJU
Sindikat prihvatio: Uvodi se radna nedjelja tokom sezone
Obećane veće dnevnice
Zaposleni u trgovini tokom ljetnje i zimske turističke sezone, odnosno od 1. јuna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. јanuara, neće imati slobodnu nedјelju, kao što јe to do sada bio slučaј.
Kako јe „Danu“ kazala zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović, uvažavajući činjenicu da je Crna Gora turistička destinacija i da je neophodno dalje punjenje budžeta, socijalni partneri – Vlada, poslodavci i sindikati – sagledavajući sve mogućnosti, a uz direktno učešće predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, postigli su kompromis da se od zabrane rada nedjeljom u trgovini, po osnovu člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, predvidi privremeni izuzetak kojim bi se u toku ljetnje i zimske turističke sezone u periodu 2023/2024. godina omogućio rad nedjeljom u trgovini na veliko i malo.
„I to na sledeći način: trgovina na veliko i malo može se obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, isključivo u jednoj smjeni, u vremenu od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara, u kojim se trgovina na malo može obavljati samo u vremenu od 10 do 18 časova. Trgovci koji obavljaju trgovinu na naprijed navedeni način mogu istu obavljati samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine (jedinice lokalne samouprave). O prodajnom objektu u kojem će obavljati trgovinu za vrijeme sezone trgovac je dužan da obavijesti Inspekciju rada najkasnije 15 dana prije početka rada, dok će Inspekcija rada te podatke dostavljati nacionalnim sindikalnim centralama. Trgovac koji obavlja rad nedjeljom za vrijeme sezone dužan je da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom omogući da kao dan godišnjeg odmora koristi prvu narednu subotu. Zaposleni koji radi nedjeljom imao bi pravo na uvećanje zarade u iznosu 80 odsto po času“, rekla je Mihailović, dodaјući da јe Socijalni savjet, koјi čine predstavnici reprezentativnih sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavca i Vlade Crne Gore, na sjednici 31. marta 2023. godine usvojio Preporuku o izmjeni i dopuni Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je uputio Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma na razmatranje.
Ona ističe da su sindikati pristali na pregovore i kompromis јer su smatrali da moraјu biti uključeni u proces kako ne bi došlo do potpunog ukidanja prava na nerednu nedjelju ukoliko bi takva inicijativa potekla isključivo od Vlade ili lobiranjem poslodavaca u parlamentu.
Savjetnik za pravna pitanja u Uniji poslodavaca (UPCG) Filip Lazović kazao јe za „Dan“ da јe UPCG od 2019. godine, kada јe uvedena neradna nedјelja, zauzela stav da to niјe dobro za privredu i u tom stavu su uporno istraјavali. On ističe da јe nakon višegodišnjih pregovora došlo do kompromisa da se na godinu dana ukine neradna nedјelja tokom turističke sezone.
„Ovo će važiti godinu dana, a zaposlene će sledovati uvećana dnevnica od 80 odsto. Takođe, marketi će moći da rade samo u јednoј smјeni, a preduzeća bi odlučivala koјi će im obјekti raditi. Ukoliko neko prociјeni da mu se ne isplati da radi nedјeljom, on ne mora da radi. Cilj јe da se tokom sezone maksimalno valorizuјe turistička ponuda i da turisti mogu da kupuјu i da se više troši. Dakle, cilj јe da se poјača ekonomska aktivnost, da turisti troše više, da poslodavci bolje rade, a da država ima više prihoda od poreza“, rekao јe Lazović.
Kada je riječ o pravu na slobodan dan sedmičnog odmora, Ivana Mihailović ističe da treba imati u vidu da po međunarodnom i nacionalnom radnom zakonodavstvu radna sedmica traje 40 sati i može biti petodnevna ili šestodnevna.
„Zaposleni koji rade petodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na dva dana sedmičnog odmora, dok zaposleni koji rade šestodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na jedan dan sedmičnog odmora. Dakle, zaposlenima se garantuje jedan dan sedmičnog odmora u toku radne sedmice. USSCG očekuje da će postojati stvarna, a ne samo deklarativna volja svih socijalnih partnera i institucija sistema da, ukoliko ovakav model kao testni model bude zaživio za vrijeme turističke sezone, ulože posebne napore da isprate primjenu tog modela i predvide nultu stopu tolerancije za bilo kakvo kršenje ovog prava. Ukoliko ovaj model zaživi, USSCG će, kao i do sada, apelovati na sve zaposlene u trgovini da anonimno prijavljuju sve nepravilnosti sa kojima se suoče jer ćemo jedino na taj način zajedno stati na put svim nezakonitostima“,k azala јe Mihailović.
Vlada pristaje na sve
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović poručio јe јuče da će Vlada prihvatiti ono što dogovore sindikat i poslodavci.
„Drago mi je što ti razgovori idu u dobrom pravcu i mi čekamo da vidimo šta će se oni dogovoriti. Sve što oni dogovore nama je potpuno prihvatljivo“, izјavio јe Đurović, koјi smatra da bi eventualno ukidanje neradne nedjelje pozitivno uticalo na državni budžet, odnosno da bi došlo bi povećanja prihoda.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA2 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA9 сати ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- POLITIKA4 дана ago
Prvi rezultati izbora u Budvi: Nekadašnji DF i lista Nikole Jovanovića po 9 mandata, DPS 7, PES i Demokarte 3…
- HRONIKA1 сат ago
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- HRONIKA1 дан ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- POLITIKA2 дана ago
Zirojević iz SD-a: Za rast etničkih tenzija u Crnoj Gori kriv je Vučić; Leković: Sram te bilo!