Connect with us

HRONIKA

DETALJI IZ PROCJENE OPASNOSTI IZ TEŠKOG I ORGANIZOVANOG KRIMINALA 2021.

Sjever Crne Gore: Šverc heroina glavna aktivnost za klanove, kilogram od 15.000 do 21.000 eura

Rožaje označeno kao glavni centar za distribucuju narkotika, navodi se u dokumentu

Krijumčarenje heroina predstavlja dominantnu kriminalnu aktivnost za organizovane kriminalne grupe sa sjevera Crne Gore, navodi se u izvještaju iz Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA 2021).

Posljednjih godina, dokument precizira, registrovano je i da su se pojedine kriminalne strukture iz centralnog dijela Crne Gore aktivno uključile u sprovođenje navedene kriminalne aktivnosti.

„Kada su u pitanju najvažnije grupe, radi se o finansijski jakim kriminalnim grupama, sa čvrstom hijerarhijom, precizno definisanim ulogama i pozicijama pripadnika. Grupu vezuju jake porodične veze i dugogodišnje poznanstvo, budući da uglavnom potiču iz istog mjesta. Grupe su sastavljene od državljana Crne Gore, Kosova, Albanije i Turske“, navodi SOCTA.

Promjena rute šverca kokaina

Ono što posebno treba ukazati jeste da je posljednjih godina registrovan trend smanjenog obima krijumčarenja heroina preko teritorije Crne Gore, prvenstveno zbog promjena krijumčarskih ruta i modusa sprovođenja ove kriminalne aktivnosti.

„Naime, organizovane kriminalne grupe koje na transnacionalnom nivou kontrolišu ovu kriminalnu aktivnost se u sve većoj mjeri opredjeljuju za krijumčarenje pomorskim rutama, pretežno iz luka u Turskoj, direktno ka lukama i ulaznim tačkama u zemljama Zapadne Evrope.

Velike količine heroina koje se krijumčare Balkanskom rutom uglavnom zaobilaze teritoriju Crne Gore, obzirom da se krijumčari u sve većoj mjeri odlučuju da heroin koji je transportovan do Kosova, preko Albanije pomorskim rutama dalje krijumčare u pravcu Italije.

Krijumčarenje heroina preko teritorije Crne Gore vrši se posredstvom dvije rute.

Jedna od ruta ide iz nama susjedne Albanije (lokacije Skadar, Kruje, Leše, Drač i Tropoja) preko centralnog i južnog dijela Crne Gore (ulazne tačke predstavljaju granični prelazi Božaj i Sukobin) dalje preko Herceg Novog i graničnog prelaza Debeli brijeg prema Hrvatskoj i dalje prema drugim zemljama Evrope.

Druga ruta predstavlja dio tradicionalne balkanske rute kojom se heroin iz Avganistana preko Turske krijumčari do Kosova, odakle se iz oblasti oko Peći krijumčari dalje preko granice Crne Gore do Rožaja“, navodi se u izvještaju.

Dio heroina koji je prokrijumčaren u Crnu Goru zadržava se na našoj teritoriji i isti je namijenjen domaćem tržištu, dok se preostali, uobičajeno veći dio prokrijumčarene količine priprema za krijumčarenje prema Srbiji i Bosni i Hercegovini i dalje prema drugim zemljama Evrope.

U dijelu koji se odnosi na krijumčarenje prema Srbiji, raspoloživi podaci ukazuju da nije riječ o intenzivnom krijumčarenju, ali su registrovani slučajevi krijumčarenja u oba pravca (Crna Gora – Srbija i Srbija – Crna Gora).

Posebnu pogodnost za organizovane kriminalne grupe sa sjevera Crne Gore predstavljaju uspostavljeni direktni kontakti sa snabdjevačima u Turskoj, posredstvom lica sa Balkana preko kojih se i vrši nabavka heroina, a registrovano je da su i pojedine kriminalne grupe iz centralnog dijela Crne Gore takođe uspostavile navedene konekcije.

Krijumčarenje preko Crne Gore

Preko teritorije Crne Gore heroin se krijumčari kopnenim putem, najčešće preko zvaničnih graničnih prelaza, u količinama od 5 – 30 kg, korišćenjem autobusa, putničkih i teretnih motornih vozila, sakriven u specijalno izrađenim bunkerima.

„Paravan za krijumčarenje predstavlja korišćenje transportnih sredstava kompanija koje se bave uvozom/izvozom i transportom različitih vrsta roba.

Posebno se mora ukazati na činjenicu da je najveći dio zaplena registrovan na graničnim prelazima Božaj i Debeli brijeg, te da su u lancu krijumčarenja bila uključena lica koja nijesu državljani Crne Gore. U svim registrovanim slučajevima u predmetnu aktivnost bili su uključeni državljani Albanije“, precizira dokument.

Povezuju se šverceri kokaina i heroina

Dalje se navodi da je uizvještajnom periodu primjetan je trend povezivanja organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore koje se bave krijumčarenjem heroina (koje posjeduju razvijene saradničke mreže u Njemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj, Belgiji) sa organizovanim kriminalnim grupama čija je dominantna aktivnost krijumčarenje kokaina, tako da su ranije izgrađene mreže distributera kokaina na području zemalja Evrope, postale mreže za distribuciju heroina i marihuane.

„U odnosu na distribuciju heroina na lokalnom nivou, analize ukazuju da pripadnici kriminalnih grupa iz Berana, Nikšića, Podgorice i Bara narkotike nabavljaju od organizovanih kriminalnih grupa sa područja Rožaja, dok se jedan dio nabavlja direktno iz Albanije, i vrše njegovu dalju distribuciju širom teritorije Crne Gore“, piše u SOCTA-i.

Čistoća heroina u Crnoj Gori

Ono što se, prema izvještaju, posebno mora naglasiti jeste i procenat čistoće heroina koji je namijenjen uličnoj distribuciji.

„Analize zaplijenjenog heroina ukazuju da procenat čistoće iznosi od 4-12%. Sprovedena vještačenja ukazuju da se za miješanje, kao razblaživači, najčešće koriste paracetamol i kofein. U odnosu na populaciju konzumenata, na osnovu raspoloživih podataka može se zaključiti da je heroin zastupljen u procentu od 10 – 15% u odnosu na ukupnu populaciju konzumenata. Pojedini podaci ukazuju da nije primjetan alarmantan trend porasta novih korisnika, već je riječ uglavnom o dugogodišnjim konzumentima koji su vremenom i sami postali uključeni u aktivnosti distribucije heroina“, zaključuje se u dokumentu.

Cijene heroina u Crnoj Gori

Cijene heroina, bez obzira da li se radi o heroinu koji je namijenjen daljem krijumčarenju ili lokalnoj distribuciji, su približno iste.

„Cijena kilograma heroina u Crnoj Gori iznosi od 15 – 21.000 eura, dok se cijena heroina koji se distribuira na lokalnom nivou krajnjim korisnicima kreće u rasponu od 10 – 20 eura po gramu, izuzimajući ljetnju turističku sezonu kada je registrovan trend blagog porasta cijene grama heroina koja iznosi 30 eura. Upoređujući cijene heroina koji je namijenjen uličnoj distribuciji narkotika na tržištu zemalja regiona, može se konstatovati da iste ne odstupaju od cijena koje su karakteristične za Crnu Goru“, navodi se u izvještaju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

HRONIKA

Poginuo 22-godišnji mladić u udesu na putu Kolašin – Mojkovac

U udesu su dvije osobe povrijeđene

U udesu koji se tokom noći dogodio na putu Kolašin – Mojkovac, u mjestu Drijenak, poginuo je mladić (22) iz Kolašina.

„U vozilu su bile tri osobe, jedna je stradala, dvije osobe su povrijeđene“, kazala je za Portal Analitika rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, Maja Šćepanović.

Povrijeđene osobe transportovane su u Klinički centar Crne Gore.

„O težini tjelesnih povreda još nemamo informaciju“, kazala ovom mediju je Šćepanović.

Kako pojašnjava, do saobraćajne nesreće je došlo kada je vozilo, iz za sada neutvrđenih razloga, sletjelo sa kolovoza, udarilo u stablo pored puta i prevrnulo se.

Nastavite sa čitanjem

HRONIKA

Beranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora

Policija podnijela krivičnu prijavu

Policija je podnijela krivičnu prijavu protiv osobe osumnjičene za nelegalnu gradnju u Nacionalnom parku Biogradska gora.

„Shodno planskim aktivnostima, a u skladu sa opredeljenjem države da zaštita prirode i životne sredine bude jedan od ključnih nacionalnih prioriteta, službenici Odjeljenja bezbjednosti Berane preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti i podnijeli krivičnu prijavu protiv jedne osobe zbog nelegalne gradnje u zoni nacionalnog parka“, navode iz Uprave policije.

Navode da je krivična prijava podnijeta protiv U.V. iz Berana koji je u julu prethodne godine u zoni Nacionalnog parka Biogradska gora izgradio objekat i na taj način, kako se sumnja, počinio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.

„Protiv njega je policija Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijela krivičnu prijavu u redovnom postupku“, navode iz Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

HRONIKA

Aco Đukanović ostaje u pritvoru: Sud odbio žalbu

U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode

Aco Đukanović (arhiva), Foto: Boris Pejović

Krivično vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je žalbe branilaca Aca Đukanovića i potvrdilo rješenje o određivanju pritvora zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

Vijeće Osnovnog suda u Nikšiću odbilo je kao neosnovane žalbe branilaca Aca Đukanovića izjavljene protiv rješenja sudije za istragu kojim mu je određen pritvor.

Đukanoviću je pritvor određen zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Prema odluci suda, pritvor je određen po osnovu opasnosti od bjekstva.

Sud je ocijenio da postoji osnovana sumnja da je Đukanović izvršio krivično djelo što, kako navode, proizilazi iz dokaza prikupljenih tokom pretresa njegove kuće u naselju Rastoci kod Nikšića.

„Naime, osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret naredbom za sprovođenje istrage Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću Kti.br. 2/26 od 28.02.2026. godine, proizilazi prije svega iz zapisnika o pretresanju stana i drugih prostorija Uprave policije Crne Gore – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409 od 27.02.2026. godine, u pogledu konstatacija da su pretresom stambenih prostora okrivljenog u naselju Rastoci pronađeni: lovački karabin, kalibra 7,9mm – M – 48, ser. br. A-15167, sa posvetom na poklopcu: “Predsjedniku M. Đ. od MNO RCG Podgorica, 13. jul 1992. godine“, sa optičkim nišanom, marke “Mauser” 6×42 crne boje sa futrolom i priborom za čišćenje, bez oružanog lista (pronađen u spavaćoj sobi na plakaru); pištolj marke “CZ 99 PARA“, kalibra 9 mm, fab. br. 17037 sa okvirom od 5 komada metaka, nepoznatog kalibra, koji se nalazi u bijeloj kutiji sa rezervnim okvirom bez metaka sa oružnim listom na ime Đ. R., izdat 21.09.1993. godine od CB Podgorica, sa rokom važenja od 10 godina; kartonski paket sa 405 komada municije nepoznate marke i kalibra sa 3 prazna okvira; malokalibarska puška marke “Ruger”, kalibra 22 LR, ser. br. 115-21296, s optičkim nišanom marke „Busmnell“, 3x 7x custom 22; puška sačmarica nepoznate marke sa natpisom “Made in Brasil”, kalibra 12, fab. br. 22267, bez oružnog lista; PVC kutija; pištolj nepoznate marke srebrne boje sa drškom bez boje, sa brojčanom oznakom na metalnom dijelu, bez oružnog lista; patron nepoznatog kalibra; lovački nož oko 40 cm dužine, kafene drške, sa natpisom “Barac”, lovački karabin, marka “M48″ nepoznatog kalibra, fab. br. K-31784, sa ručno rađenim kundakom bez oružnog lista; metak – 2 komada, nepoznate marke i kalibra; 2 zaštitna prsluka – pancira bijele boje, sa natpisom “Point blank”; 2 zaštitna prsluka – pancira markirne boje, sa natpisom “Point blank”, crni zaštitni prsluk-pancir nepoznate marke, sa natpisom “Klasa zaštite III A” i dvogled crne boje, marke “Zeiss”. Navedeni predmeti su privremeno oduzeti od okrivljenog, a što proizilazi iz potvrde o privremeno oduzetim predmetima Uprave policije – Sektora za borbu protiv kriminala br. 29/9-215/26-11409/2 od 28.02.2026. godine“, piše u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.

U obrazloženju rješenja navodi se da okolnosti slučaja ukazuju na realan rizik od bjekstva ukoliko bi se okrivljeni branio sa slobode.

Sud je cijenio činjenicu da je Đukanović u prethodnom periodu više puta boravio u inostranstvu, uključujući i boravak duži od tri mjeseca, kao i da raspolaže značajnim finansijskim sredstvima.

„Iz podataka u spisima proizilazi da je posljednji boravak okrivljenog u inostranstvu trajao 103 dana u kontinuitetu, što predstavlja period duži od tri mjeseca. Takvo trajanje boravka ne može se smatrati kratkotrajnim putovanjem, već ukazuje na sposobnost organizovanja života van teritorije države kroz duži vremenski period, kao i na postojanje određenog stepena ličnih i socijalnih kontakata u inostranstvu. U tom smislu, učestalost i dužina boravaka predstavljaju objektivan indikator stepena mobilnosti i međunarodne povezanosti okrivljenog. Stoga vijeće nalazi da finansijska moć okrivljenog, posmatrana u vezi sa njegovim dosadašnjim obrascem kretanja i boravka u inostranstvu, ne predstavlja hipotetičku ili apstraktnu okolnost, već konkretan faktor koji utiče na procjenu rizika od njegove nedostupnosti sudu ukoliko bi se našao na slobodi“, navodi se u obrazloženju vijeća Osnovnog suda u Nikšiću.

Sud je ocijenio da se svrha obezbjeđenja prisustva okrivljenog u postupku ne može postići blažim mjerama, poput oduzimanja pasoša ili drugih mjera nadzora.

Zbog toga je odlučeno da se žalbe branilaca odbiju i potvrdi rješenje o pritvoru, dok protiv ove odluke nije dozvoljena žalba.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije