Connect with us

HRONIKA

DETALJI IZ PROCJENE OPASNOSTI IZ TEŠKOG I ORGANIZOVANOG KRIMINALA 2021.

Sjever Crne Gore: Šverc heroina glavna aktivnost za klanove, kilogram od 15.000 do 21.000 eura

Rožaje označeno kao glavni centar za distribucuju narkotika, navodi se u dokumentu

Krijumčarenje heroina predstavlja dominantnu kriminalnu aktivnost za organizovane kriminalne grupe sa sjevera Crne Gore, navodi se u izvještaju iz Procjene opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori (SOCTA 2021).

Posljednjih godina, dokument precizira, registrovano je i da su se pojedine kriminalne strukture iz centralnog dijela Crne Gore aktivno uključile u sprovođenje navedene kriminalne aktivnosti.

„Kada su u pitanju najvažnije grupe, radi se o finansijski jakim kriminalnim grupama, sa čvrstom hijerarhijom, precizno definisanim ulogama i pozicijama pripadnika. Grupu vezuju jake porodične veze i dugogodišnje poznanstvo, budući da uglavnom potiču iz istog mjesta. Grupe su sastavljene od državljana Crne Gore, Kosova, Albanije i Turske“, navodi SOCTA.

Promjena rute šverca kokaina

Ono što posebno treba ukazati jeste da je posljednjih godina registrovan trend smanjenog obima krijumčarenja heroina preko teritorije Crne Gore, prvenstveno zbog promjena krijumčarskih ruta i modusa sprovođenja ove kriminalne aktivnosti.

„Naime, organizovane kriminalne grupe koje na transnacionalnom nivou kontrolišu ovu kriminalnu aktivnost se u sve većoj mjeri opredjeljuju za krijumčarenje pomorskim rutama, pretežno iz luka u Turskoj, direktno ka lukama i ulaznim tačkama u zemljama Zapadne Evrope.

Velike količine heroina koje se krijumčare Balkanskom rutom uglavnom zaobilaze teritoriju Crne Gore, obzirom da se krijumčari u sve većoj mjeri odlučuju da heroin koji je transportovan do Kosova, preko Albanije pomorskim rutama dalje krijumčare u pravcu Italije.

Krijumčarenje heroina preko teritorije Crne Gore vrši se posredstvom dvije rute.

Jedna od ruta ide iz nama susjedne Albanije (lokacije Skadar, Kruje, Leše, Drač i Tropoja) preko centralnog i južnog dijela Crne Gore (ulazne tačke predstavljaju granični prelazi Božaj i Sukobin) dalje preko Herceg Novog i graničnog prelaza Debeli brijeg prema Hrvatskoj i dalje prema drugim zemljama Evrope.

Druga ruta predstavlja dio tradicionalne balkanske rute kojom se heroin iz Avganistana preko Turske krijumčari do Kosova, odakle se iz oblasti oko Peći krijumčari dalje preko granice Crne Gore do Rožaja“, navodi se u izvještaju.

Dio heroina koji je prokrijumčaren u Crnu Goru zadržava se na našoj teritoriji i isti je namijenjen domaćem tržištu, dok se preostali, uobičajeno veći dio prokrijumčarene količine priprema za krijumčarenje prema Srbiji i Bosni i Hercegovini i dalje prema drugim zemljama Evrope.

U dijelu koji se odnosi na krijumčarenje prema Srbiji, raspoloživi podaci ukazuju da nije riječ o intenzivnom krijumčarenju, ali su registrovani slučajevi krijumčarenja u oba pravca (Crna Gora – Srbija i Srbija – Crna Gora).

Posebnu pogodnost za organizovane kriminalne grupe sa sjevera Crne Gore predstavljaju uspostavljeni direktni kontakti sa snabdjevačima u Turskoj, posredstvom lica sa Balkana preko kojih se i vrši nabavka heroina, a registrovano je da su i pojedine kriminalne grupe iz centralnog dijela Crne Gore takođe uspostavile navedene konekcije.

Krijumčarenje preko Crne Gore

Preko teritorije Crne Gore heroin se krijumčari kopnenim putem, najčešće preko zvaničnih graničnih prelaza, u količinama od 5 – 30 kg, korišćenjem autobusa, putničkih i teretnih motornih vozila, sakriven u specijalno izrađenim bunkerima.

„Paravan za krijumčarenje predstavlja korišćenje transportnih sredstava kompanija koje se bave uvozom/izvozom i transportom različitih vrsta roba.

Posebno se mora ukazati na činjenicu da je najveći dio zaplena registrovan na graničnim prelazima Božaj i Debeli brijeg, te da su u lancu krijumčarenja bila uključena lica koja nijesu državljani Crne Gore. U svim registrovanim slučajevima u predmetnu aktivnost bili su uključeni državljani Albanije“, precizira dokument.

Povezuju se šverceri kokaina i heroina

Dalje se navodi da je uizvještajnom periodu primjetan je trend povezivanja organizovanih kriminalnih grupa iz Crne Gore koje se bave krijumčarenjem heroina (koje posjeduju razvijene saradničke mreže u Njemačkoj, Francuskoj, Švajcarskoj, Belgiji) sa organizovanim kriminalnim grupama čija je dominantna aktivnost krijumčarenje kokaina, tako da su ranije izgrađene mreže distributera kokaina na području zemalja Evrope, postale mreže za distribuciju heroina i marihuane.

„U odnosu na distribuciju heroina na lokalnom nivou, analize ukazuju da pripadnici kriminalnih grupa iz Berana, Nikšića, Podgorice i Bara narkotike nabavljaju od organizovanih kriminalnih grupa sa područja Rožaja, dok se jedan dio nabavlja direktno iz Albanije, i vrše njegovu dalju distribuciju širom teritorije Crne Gore“, piše u SOCTA-i.

Čistoća heroina u Crnoj Gori

Ono što se, prema izvještaju, posebno mora naglasiti jeste i procenat čistoće heroina koji je namijenjen uličnoj distribuciji.

„Analize zaplijenjenog heroina ukazuju da procenat čistoće iznosi od 4-12%. Sprovedena vještačenja ukazuju da se za miješanje, kao razblaživači, najčešće koriste paracetamol i kofein. U odnosu na populaciju konzumenata, na osnovu raspoloživih podataka može se zaključiti da je heroin zastupljen u procentu od 10 – 15% u odnosu na ukupnu populaciju konzumenata. Pojedini podaci ukazuju da nije primjetan alarmantan trend porasta novih korisnika, već je riječ uglavnom o dugogodišnjim konzumentima koji su vremenom i sami postali uključeni u aktivnosti distribucije heroina“, zaključuje se u dokumentu.

Cijene heroina u Crnoj Gori

Cijene heroina, bez obzira da li se radi o heroinu koji je namijenjen daljem krijumčarenju ili lokalnoj distribuciji, su približno iste.

„Cijena kilograma heroina u Crnoj Gori iznosi od 15 – 21.000 eura, dok se cijena heroina koji se distribuira na lokalnom nivou krajnjim korisnicima kreće u rasponu od 10 – 20 eura po gramu, izuzimajući ljetnju turističku sezonu kada je registrovan trend blagog porasta cijene grama heroina koja iznosi 30 eura. Upoređujući cijene heroina koji je namijenjen uličnoj distribuciji narkotika na tržištu zemalja regiona, može se konstatovati da iste ne odstupaju od cijena koje su karakteristične za Crnu Goru“, navodi se u izvještaju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

HRONIKA

Udes kod Milenijuma u Podgorici: Jedna osoba teže, dvije lakše povrijeđene

„Od povrijeđenih niko nije životno ugrođen. Jedna osoba je zadobila povrede nosa i teže povrijeđena, dok su dvije osobe lakše povrijeđene”, kazali su iz policije

Foto: Patrola CG

U Podgorici, na raskrsnici u blizini mosta Milenijum, jutros se dogodila se saobraćajna nezgoda, u kojoj su povrijeđene tri osobe, kazali su CdM-u iz policije.

„Od povrijeđenih niko nije životno ugrođen. Jedna osoba je zadobila povrede nosa i teže povrijeđena, dok su dvije osobe lakše povrijeđene”, kazali su iz policije.

Nastavite sa čitanjem

HRONIKA

Put Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić

U nesreći je više osoba povrijeđeno i hospitalizovano u KBC Berane, među njima i jedno maloljetno dijete

U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila sinoć na migistralnom putu Andrijevica – Berane, stradao je mladić (22), saznaje nezvanično Berane online.

Do sudara dva vozila je došlo u mjestu Trepča.

U nesreći je više osoba povrijeđeno i hospitalizovano u KBC Berane, među njima i jedno maloljetno dijete.

Nastavite sa čitanjem

HRONIKA

Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu

Bivša predsjednica poručila da joj je povrijeđeno pravo na slobodu kretanja

Medenica, Foto: Boris Pejović

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tvrdi da je joj sudska mjera zabrane napuštanja Kolašina izazvala duševni bol i patnju, a to je ilustrovala i konstatacijama da za tih 27 mjeseci nije mogla poći u “ujčevinu na svadbu”, ali ni sa unučićima na more.

Prvostepeno osuđena na 10 godina zatvora zbog protivzakonitog uticaja, tužila je državu nakon što joj je sudski organičena sloboda kretanja, a na ročištu pred podgoričkim Osnovnim sudom juče je podsjetila da je u pritvoru najprije provela sedam mjeseci, nakon čega je donijeta odluka da se brani sa slobode.

“I mjesec dana sam bila slobodni građanin. Napominjem da se prezumpcija nevinosti, koju su svi što se tiče mog postupka kršili bez obzira na profesionalizam i obaveznost, ipak mora i u ovom postupku uzeti u obzir”, rekla je ona juče.

Kazala je i da bi njen iskaz juče, vjerovatno bi drugačiji i kvalitetniji, “da sam bila u prilici da sve još jednom sagledam”: “Ali bol je ostao i dalje”.

Potom je prepričala tok svoje karijere, zaključno sa činjenicom da je do kraja 2007. bila na čelu Državnog tužilaštva, a da je potom izabrana na mjesto predsjednika Vrhovnog suda.

“I u jednom i u drugom slučaju, u istoriji tih institucija, postajem prva žena na njihovom čelu. Nema potrebe (da kažem) šta sam sve radila i koje sam rezultate postigla, ali oni su bili moja jedina preporuka za napredovanje”.

Nakon priče i o sportskim rezultatima, rekla je da će vještaku medicinske struke ostaviti da zakijuči da li je ona 27 mjeseci bila nezakonito ograničena u svojoj slobodi kretanja i koliko je to uticalo na njen duševni mir, s obzirom na širinu poznanstava i njenu ličnost…

Dodala je da je nakon penzionisanja, na Univerzitetu “Donja Gorica” rukovodila pravnom klinikom, podsjećajući da je krivični postupak protiv nje pokrenut godinu i po nakon odlaska sa funkcije.

Ni do ljekara

Istakla je i da potiče iz ugledne kolašinske porodice, iz koje je, kako tvrdi, ponijela moralne vrijednosti i izgradila karakter. Podsjetila je na porodični i lični društveni angažman, brojna priznanja i status počasne, odnosno zaslužne građanke Kolašina.

“Biti ograničen u kretanju i da ne mogu izaći iz Kolašina, za mene je prestavljalo veliku sramotu kao nekoga ko ima plaketu zaslužnog građanina, a taj zaslužni građanin nije mogao da ode kod ljekara što neće tražiti dozvolu a prije toga da se prijavi policiji da izlazi iz Kolašina”, kazala je.

Medenica je dodala da je jedno vrijeme mogla glavom da plati, jer se konstantno žurila da se vrati do određenog vremena.

“Ovakve porodice imaju obavezu jer mi smo imali puno tragedija, pogotovo moja porodica… Imala sam obavezu i vratiti onima koji su pružili ruku saosjećanja”.

Ona je rekla da je zbog sudske mjere propustila sahrane bliskih osoba…

“I možete zamisliti kako sam se osjećala kao jedna bezvrijedna osoba, koja ne zaslužuje ni zakon da se primijeni kao na ostale građane Crne Gore… Ovo kad kažem, mislim na devet odluka Ustavnog suda kojima je utvrđeno da je moje pravo na slobodu kretanja povrijeđeno”…

Tvrdi da ju je posebno povrijedilo to dok je gledala kako redovni sudovi ne uvažavaju stav Ustavnog suda – jedinog suda iz domena zaštite ljudskih prava, a onda i kako su prepisivali prvostepena i drugostepena rješenja – čak i zareze:

“Čime je očigledno pravljena erozija u primjeni i prava i narušavanja pravne sigurnosti. Za svih ovih 27 mjeseci ja nisam mogla poći u ujčevinu, puno je svadbi bilo, to je mlada genreracija koja je stasala, ni na jednoj nije bilo mene… Naučila sam da stalno idem na more, što je koristilo liječenju mojih osnovnih tegoba – oboljenju kičme i ruku i degenerativnog atritisa…. već četiri godine nisam sa svojim unučadima mogla poći na more. Ostajala sam u Kolašinu sama, a njih sam tjerala da uživaju u životu kad ja ne mogu”.

Ona je rekla da se nakon svega osjeća tužno: “I pokušavam da suze potisnem, jer nisam slabić, ali svaki čovjek ima dušu. E, moja je bila povrijeđena sve to vrijeme, cijeli Kolašin je znao da ne mogu da izađem i da sam kao u getu, u Kolašinu primorana da boravim”…

Od hapšenja do tužbe

Medenica je uhapšena 17. aprila 2022. na Aerodromu Podgorica, dok je pokušavala da se ukrca na let za Beograd. Tada je osumnjičena da je član kriminalne organizacije koju je, prema SDT-u, formirao njen sin Miloš Medenica…

Ubrzo nakon hapšenja, određen joj je pritvor, a potom je prebačena u Istražni zatvor u Spužu.

Prema detaljima optužnice, ona je od 2019. do 2021. koristila položaj kako bi posredovala da pojedini predmeti pred Višim i Vrhovnim sudom budu završeni u korist firmi “Fab Live” i “Cijevna Commerce”, bez obzira na činjenično stanje, ali i da je posredovala da se jedan predmet okonča u korist firme “Carine”. U optužnici se tvrdilo i da je za takvo posredovanje davan mito, a da joj je u tome pomagao njen sin i drugi okrivljeni.Suđenje toj grupi u početku trajalo je dugo zbog čestih odlaganja, a u jednom trenutku počelo je iznova zbog promjene krivičnog vijeća.

Prvostepena presuda izrečena je 28. januara 2026. godine – Viši sud u Podgorici tada je Medenicu prvostepeno osudio na 10 godina zatvora. Međutim, sud je istovremeno oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, a osudio je za dva slučaja protivzakonitog uticaja, oba povezana sa mitom i uticanjem na sudske odluke. Sud joj je odredio i zabranu napuštanja mjesta boravišta i oduzimanje pasoša.

Za nju je posebno navedeno da je koristeći službeni položaj i pretpostavljeni uticaj, posredovala i uticala na druge sudije, a u predmetu “Carine” sud je ukazao i na njene kumovske veze sa vlasnikom te firme.

Nakon te presude, uslijedio je novi obrt oko pritvora. Krajem februara 2026. Medenica je ponovo uhapšena u Kolašinu, pošto je nakon žalbe SDT-a donijeta odluka da joj se odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

Sramota pa pet litara ulja

Medenica je rekla da za 27 mjeseci nije mogla da rješava ni zdravstvene probleme, a onda je prepričala doživljaj sa kolegom iz Turske, zbog kog se, tvrdi, sramila.

“Došao je predsjednik Vrhovnog suda Turske, jer sam mnogo konferencija organizovala… On je došao sa svojom porodicom i svojim prijateljima u Crnu Goru, jer mu se dopala i bio je na primorju i zvao me da dođem da ručamo u ‘Splendid’… Sramota me bilo da kažem da ne mogu, pa sam njih zvala kod mene, jer se nešto dobro ne osjećam, a on je znao za moje tegobe i operacije, pa kako su bili u velikom društvu nije htio privatiti poziv. Onda je u ambasadi Turske u Podgorici ostavio za mene kao poklon pet litara maslinovog ulja i njihove sapune koji su bili od maslina, nisam mogla ni da pođem, za to je pošla je moja kćerka”, ispričala je Medenica u sudnici.

Pišu: Tina Popović, Danilo Mihajlović (Vijesti)

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije