Connect with us

DRUŠTVO

MONSTAT

Skoro 60 odsto građana Crne Gore nema para ni za sedam dana godišnjeg odmora

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto

Foto: Screenshot/Ilustracija

Skoro 60 odsto crnogorskih građana živi u domaćinstvima koja ne mogu da priušte nedelju dana godišnjeg odmora van kuće, pokazala je Anketa o dohotku i uslovima života u 2023. godini, koju je objavio Monstat.

Sa druge strane, prema podacima iste ankete, najmanji procenat osoba (11,3 odsto) živi u domaćinstvima koja su izjavila da ne mogu priuštiti svaki drugi dan jelo sa mesom, piletinom, ribom (ili vegeterijanski ekvivalent)”. 

“Mogućnost spajanja ‘kraja sa krajem’, kao indikator subjektivnog siromaštva pokazuje da u 2023. godini 15,1 odsto osoba živi u domaćinstvima koja uz mnogo poteškoća spajaju ‘kraj sa krajem’, dok njih 0,8 odsto živi u domaćinstvima koja su izjavila da veoma jednostavno spajaju ‘kraj sa krajem'“, navodi se u Anketi o dohotku. 

Podaci, kako prenosi portal RTCG, pokazuju i da se 27,3 odsto djece starosti od 0 do 17 godina nalazilo u riziku od siromaštva. 

“Procenat djece u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti je pokazatelj koliko je djece koja su u riziku od siromaštva i/ili izrazito materijalno i socijalno deprivirana, i/ili žive u domaćinstvima s veoma niskim intenzitetom rada. U 2023. godini, ovaj pokazatelj je iznosio 38,2 odsto”, navodi se u dokumentu, prenosi Tanjug. 

Anketa o dohotku i uslovima života (EU-SILC) je godišnje istraživanje koje Uprava za statistiku redovno sprovodi od 2013. godine.  Monstat pojašnjava da su podaci prikupljeni ovim istraživanjem predstavljaju osnovu za izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Crnu Goru. 

Anketa je pokazala da je stopa rizika od siromaštva u 2023. godini iznosila je 20,1 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Preciziraju da te osobe nisu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. 

“Stopa rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE), kao procenat osoba koje se nalaze u riziku od siromaštva i/ili su izrazito materijalno i socijalno deprivirani i/ili žive u domaćinstvima sa veoma niskim intenzitetom rada, u 2023. godini iznosila je 31,0 odsto. Stopa izrazite materijalne i socijalne deprivacije, u 2023. godini iznosila je 12,3 odsto i pokazuje procenat lica koja žive u domaćinstvima koja ne mogu da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne deprivacije”, pokazuje Anketa. 

Podaci pokazuju i da je prošle godine 34,2 odsto stanovnika Sjevernog regiona Crne Gore bilo izloženo riziku od siromaštva, dok su stanovnici Južnog regiona imali najmanji rizik siromaštva od 11,6 odsto.

„Riziku od siromaštva, u 2023. godini, je bio izložen skoro svaki treći stanovnik ruralnih područja (27,5 odsto). Stopa rizika od siromaštva u gradskom području iznosila je 15,9 odsto u 2023. godini”, navodi se u Anketi o dohotku i uslovima života u 2023. godini. 

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Elektroprivreda ne zna da li doći do poskupljenja struje u Crnoj Gori: Potrudiće se da ne dođe

Elektroprivreda za prvih pola godine imala gubitak od tri miliona eura

U Elektroprivredi u ovom trenutku ne znaju da li će se povećavati cijena struje u Crnoj Gori.

Predsjednik Odbora direktora EPCG-a Milutin Đukanović kazao je u Bojama jutra na TV Vijesti da će se o tome detaljno raspravljati, te da će se potruditi da ne dođe do poskupljenja.

Ističe da im poslovanje opterećuju brojni nameti, između ostalog proizvođači koji struju dobijaju po povlašćenim uslovima.

Elektroprivreda je za prvih pola godine imala gubitak od tri miliona eura, a Đukanović kao razlog za to navodi hidrologiju i uvjerava da će na kraju godine imati pozitivan rezultat, ne navodeći koliko bi on mogao biti.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kroz tunel na Jelovici tokom avgusta prošlo blizu 200.000 vozila

Kako navode u Upravi za saobraćaj, najveća frekvencija evidentirana je uoči i tokom vikenda, a najviše je registrovano 4. avgusta i to 7.758 prolazaka

Tunel Klisura, Foto: Dragana Šćepanović

Automatski brojač saobraćaja, koji je instaliran na putu R24 Buča-Lubnice, od 1. do 31. avgusta registrovao je prolazak ukupno 191.795 vozila, koja su saobraćala na putnom pravcu Berane – Kolašin i obrnuto. U prosjeku, ovom dionicom, dnevno je prolazilo 6.187 vozila.

Kako navode u Upravi za saobraćaj, najveća frekvencija evidentirana je uoči i tokom vikenda, a najviše je registrovano 4. avgusta i to 7.758 prolazaka.

“Ovako visoka frekvencija saobraćaja u ovom periodu bila je i očekivana, jer je bio špic ljetnje turističke sezone. Prema kategoriji vozila, pomenutom dionicom najviše je prošlo vozila kategorije A1, odnosno putničkih automobila i to 174.156 i oni su činili 91% ukupnog saobraćaja. Takođe, registrovali smo i prolazak teških teretnih vozila i to 2.232, kojima je, napominjemo, zabranjeno da koriste ovu saobraćajnicu, zbog čega apelujemo na vozače da vode računa o tome i ne koriste ovaj putni pravac za prevoz tereta”, navode u Upravi.

Automatski brojač saobraćaja u istom periodu prošle godine, odnosno od 1. do 31. avgusta 2023. godine registrovao je 42.221, odnosno prosječno 1.362 vozila dnevno.

“Primjetno je da je, nakon otvaranja tunela Klisura došlo do povećanja frenkvencije saobraćaja, jer ovaj putni pravac znatno skraćuje vožnju od opština iz sjevernog dijela zemlje prema centralnom i južnom dijelu. Kako bi se podigao nivo bezbjednosti saobraćaja u kolašnskim naseljima kroz koje prolazi ovaj put, Uprava za saobraćaj je zajedno sa Opštinom Kolašin preduzela aktivnosti koje se tiču postavljanja horizontalne i vertikalne signalizacije na dionici od Kolašina do Jezerina. To je, napominjemo samo prvi korak, a u planu je rekonstrukcija dionice puta od Kolašina do Jezerina, kao o izgradnja obilaznice oko grada”, ističu u saobraćaju.

Dodaju da automatski brojač, od 18. marta kada je otvoren za saobraćaj put Lubnice-Klisura-Jezerine, registrovao je prolazak ukupno 703.958 vozila. Objašnjavaju da automatski brojač saobraćaja vrši neprekidnu detekciju po smjeru kretanja i kategoriji vozila 24 sata.

Izvor: RTCG 

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Ovo su dva nova presretača policije za nadzor saobraćaja

U saopštenju MUP-a ističu, da povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, direktno će doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju

Nova vozila za nadzor saobraćaja (Foto: MUP CG )

U cilju poboljšanja bezbjednosti na putevima, za potrebe Mobilne jedinice saobraćajne policije nabavljena su dva nova presretača marke BMW 430D X Drive.

Ova vozila, opremljena naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja, već su uključena u svakodnevni rad i kako poručuju u Ministarstvu unutrašnjih poslova, značajno će unaprijediti nadzor saobraćaja.

U saopštenju MUP-a ističu, da povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, direktno će doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.

„Sa odličnim tehničkim karakteristikama, kao što je ubrzanje od 0 do 100 km/h za manje od 5,3 sekunde i maksimalnom brzinom od 250 km/h, ovi presretači omogućavaju policiji brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama. Vozila su opremljena kompletnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, kao i najmodernijim radarskim uređajima za precizno evidentiranje prekršaja u realnom vremenu. Očekuje se da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, omogućavajući policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama. Ovo je samo jedan u nizu koraka koji Ministarstvo preduzima kako bi poboljšalo saobraćajnu bezbjednost i stvorilo sigurnije puteve za sve građane“, navode u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije