Connect with us

EKONOMIJA

IZGLASANE IZMJENE ZAKONA O PIO

Skupština usvojila: Minimalne penzije od januara 450 eura

Opozicija tvrdi da su ostali penzioneri diskriminisani, da je sistem neodrživ, žele analize i opreznost…

Pixabay

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), čije je glavno obilježje januarsko povećanje minimalne penzije na 450 eura.

Glasalo je 48 poslanika, pri čemu su svi glasovi bili „za“. Poslanici su osim toga, usvojili i dopune Zakona o akcizama, o finansiranju lokalne samouprave…

Opozicija traži analize

Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je prethodno uputio kritike na vremenski rok za koji je Vlada isplanirala i donijela za uvećanje minimalnih penzija. On je naveo da nisu objavljene analize, niti ko ih je radio te da obrazloženje u predlogu budžeta 2024. čini svega nekoliko rečenica. On tvrdi da je sve urađeno prebrzo.

„Niko ne negira uvećanje penzija i plata, samo je pitanje jesmo li za to spremili uslove. Ono što mi vidimo je neodrživost a vi ne vidite kako se dolazi do održivosti“, istakao je Nikolić i dodao da je za prethodno uvećanje penzija bio potreban rebalans i zaduženje.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da je glavni dio ovih izmjena uvećanje minimalne penzije od januara, koja će iznositi 450 eura. Ona je navela da će Vlada u tri naredna mjeseca raditi i na uvećanju srazmjernih penzija.

Dodala je da nema riječi o diskriminaciji jer će sve penzije od 290 do 450 eura biti uvećane a da će ostale iznad toga, ići na usklađivanje odnosno na tromjesečno uvećanje.

Iz Građanskog pokreta URA su naveli da podržavaju povećanje penzija ali da su ovim koracima diskriminisani oni koji primaju više od 450 eura kao i oni sa srazmjernim penzijama. Manjak objavljene analize i obrazloženje u predlogu budžeta za 2024. problematizovao je i poslanik ove partije Miloš Konatar.

Bošnjačka stranka podržava uvećanje ali smatraju da će Crna Gora doći u situaciju da oni koji su u Fondu PIO plaćali više tokom života, neće dobiti uvećanja kao oni koji su plaćali manje. Smatraju da to može dovesti do nepovjerenja u sistem ali i da su zaboravljeni oni sa srazmjernim penzijama.

Poseban klub poslanika saopštio je da neće dati podršku izmjenama. Iz Socijaldemokrata su istakli da je socijalna pravednost ugožena jer uvećanje osnove ne dobijaju svi penzioneri. Istakli su i da se mora pronaći model za sistemsko uvećanje penzija.

Iz Hrvatske građanske inicijative tvrde da je odnos prema velikom broju penzionera, ovim izmjenama diskriminatoran ali da će dati podršku. Naglasili su da očekuju da se sprovedu sve obećane tvrdnje.

Da se mora početi od neke tačke, kazala je Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad, pri čemu je navela da stanje u državi, ne mogu da poprave za mjesec dana. Istakla je svi kritikuju program „Evropa sad“ ali da svakako ulažu amandmane i stvaraju dodatna novčana opterećenja.

Dejan Đurović iz poslaničkog kluba Nove srpske demokratije naglasio je da su prethodno predložili model koji smatraju da je najbolji ali da je skuplji, u odnosu na koji su predložili iz Pokreta Evropa sad.

„Naš predlog je da se sve penzije linearno povećaju za 15 odsto, za one penzionere kojima je visina penzije nakon povećanja i dalje niža od 450 eura i za korisnike srazmjernih penzija čija je ukupna penzija manja od 450 – isplaćivao bi se dodatak uz penziju do navedene visine, da bi imali 450“, kazao je on

Đurović je pojasnio da bi se to radilo dok njihova penzija ne dostigne minimalnu od 450 eura ali je bio skuplji pa nije dobio podršku.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević dodao je da prihvataju i podržavaju uvećanje plata, program „Evropa sad“, ali da očekuju da se obećano ostvari.

Iz Demokrata su naglasili da za ovakav predlog mora postojati saglasnost te da im nije jasno ko predlog o uvećanju minimalnih penzija, neće podržati.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Neće biti poskupljenja struje

„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer

Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.

„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.

Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.

„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Od januara skuplja struja u Crnoj Gori

Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori

Foto: Shutterstock

Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).

U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.

Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.

Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.

U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.

„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.

Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-

1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.

„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.

Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.

„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.

Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:

0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;

2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;

4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;

2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);

3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).

„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!

„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.

Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.

Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.

foto: Luka Zeković

„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.

On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.

„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.

Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.

„Saldo više neće biti nula“

Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.

Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…

„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.

Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.

„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.

On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.

Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.

Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije