EKONOMIJA
IZGLASANE IZMJENE ZAKONA O PIO
Skupština usvojila: Minimalne penzije od januara 450 eura
Opozicija tvrdi da su ostali penzioneri diskriminisani, da je sistem neodrživ, žele analize i opreznost…

Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), čije je glavno obilježje januarsko povećanje minimalne penzije na 450 eura.
Glasalo je 48 poslanika, pri čemu su svi glasovi bili „za“. Poslanici su osim toga, usvojili i dopune Zakona o akcizama, o finansiranju lokalne samouprave…
Opozicija traži analize
Poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić je prethodno uputio kritike na vremenski rok za koji je Vlada isplanirala i donijela za uvećanje minimalnih penzija. On je naveo da nisu objavljene analize, niti ko ih je radio te da obrazloženje u predlogu budžeta 2024. čini svega nekoliko rečenica. On tvrdi da je sve urađeno prebrzo.
„Niko ne negira uvećanje penzija i plata, samo je pitanje jesmo li za to spremili uslove. Ono što mi vidimo je neodrživost a vi ne vidite kako se dolazi do održivosti“, istakao je Nikolić i dodao da je za prethodno uvećanje penzija bio potreban rebalans i zaduženje.
Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić kazala je da je glavni dio ovih izmjena uvećanje minimalne penzije od januara, koja će iznositi 450 eura. Ona je navela da će Vlada u tri naredna mjeseca raditi i na uvećanju srazmjernih penzija.
Dodala je da nema riječi o diskriminaciji jer će sve penzije od 290 do 450 eura biti uvećane a da će ostale iznad toga, ići na usklađivanje odnosno na tromjesečno uvećanje.
Iz Građanskog pokreta URA su naveli da podržavaju povećanje penzija ali da su ovim koracima diskriminisani oni koji primaju više od 450 eura kao i oni sa srazmjernim penzijama. Manjak objavljene analize i obrazloženje u predlogu budžeta za 2024. problematizovao je i poslanik ove partije Miloš Konatar.
Bošnjačka stranka podržava uvećanje ali smatraju da će Crna Gora doći u situaciju da oni koji su u Fondu PIO plaćali više tokom života, neće dobiti uvećanja kao oni koji su plaćali manje. Smatraju da to može dovesti do nepovjerenja u sistem ali i da su zaboravljeni oni sa srazmjernim penzijama.
Poseban klub poslanika saopštio je da neće dati podršku izmjenama. Iz Socijaldemokrata su istakli da je socijalna pravednost ugožena jer uvećanje osnove ne dobijaju svi penzioneri. Istakli su i da se mora pronaći model za sistemsko uvećanje penzija.
Iz Hrvatske građanske inicijative tvrde da je odnos prema velikom broju penzionera, ovim izmjenama diskriminatoran ali da će dati podršku. Naglasili su da očekuju da se sprovedu sve obećane tvrdnje.
Da se mora početi od neke tačke, kazala je Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad, pri čemu je navela da stanje u državi, ne mogu da poprave za mjesec dana. Istakla je svi kritikuju program „Evropa sad“ ali da svakako ulažu amandmane i stvaraju dodatna novčana opterećenja.
Dejan Đurović iz poslaničkog kluba Nove srpske demokratije naglasio je da su prethodno predložili model koji smatraju da je najbolji ali da je skuplji, u odnosu na koji su predložili iz Pokreta Evropa sad.
„Naš predlog je da se sve penzije linearno povećaju za 15 odsto, za one penzionere kojima je visina penzije nakon povećanja i dalje niža od 450 eura i za korisnike srazmjernih penzija čija je ukupna penzija manja od 450 – isplaćivao bi se dodatak uz penziju do navedene visine, da bi imali 450“, kazao je on
Đurović je pojasnio da bi se to radilo dok njihova penzija ne dostigne minimalnu od 450 eura ali je bio skuplji pa nije dobio podršku.
Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević dodao je da prihvataju i podržavaju uvećanje plata, program „Evropa sad“, ali da očekuju da se obećano ostvari.
Iz Demokrata su naglasili da za ovakav predlog mora postojati saglasnost te da im nije jasno ko predlog o uvećanju minimalnih penzija, neće podržati.
EKONOMIJA
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.
Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.
Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.
„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.
Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.
„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.
Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.
„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.
Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.
Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.
Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.
Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.
Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO4 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO4 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
DRUŠTVO4 дана ranijeDječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju








