Skupština Cetinja raspravljaće sjutra o građanskoj inicijativi za prenos prava svojine Cetinjskog manastira na nekanonsku Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC).

Pravnik i publicista Novak Adžić zalaže se da cetinjski parlament u zakonskoj proceduri preda Cetinjski manastir na korišćenje i upotrebu CPC.

Advokat i član pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) Dragan Šoć poručuje da prilikom odlučivanja treba voditi računa o poštovanju pravnog poretka. U konkretnom slučaju ne postoje uslovi ni formalno-pravni ni procesno pravni da se donese bilo kakva odluka koja se traži inicijativom, kaže Šoć i dodaje da ako se ona i donese neće proizvesti nikave pravne posljedice.

Zajednički apeluju na smirivanje tenzija.

Adžić je za TVCG kazao da se zalaže da Skupština Prijestonice u zakonskoj proceduri da Cetinjski manastir na korišćenje i upotrebu CPC.

„Ne znam kako će se to odvijati. Ja sam za smirivanje tenzija i institucionalno i političko rješavanje problema ali isto tako i za poštovanja ljudskih prava i sloboda obespravljenih nacionalnih Crnogoraca koji su ugroženi u svojoj državi aktuelnom politikom koja negira fundamentalni državni i nacionalni identitet“, kazao je Adžić i dodao da je bio učesnik protesta na Cetinju.

„Dobro je da je sve prošlo bez žrtava, treba raditi na smirivanju tenzija ali i braniti državno i nacionalno dostojanstvo Crne Gore od negacije“, kazao je Adžić, kako prenosi Portal RTCG.

Da je pravni savjetnik Prijestonice Cetinje, Šoć bi im rekao da inicijativu uvrste na dnevni red ako je ona u saglasnosti sa Statutom Prijestonice. Građani, kako ističe, zaslužuju odgovor. Poručuje da prilikom odlučivanja treba voditi računa o poštovanju pravnog poretka.

„U konkretnom slučaju ne postoje uslovi ni formalno-pravni ni procesno-pravni da se donese bilo kakva odluka koja se traži inicijativom. Ako se ona i donese ona neće proizvesti nikave pravne posljedice i od toga nemam zebnje“, kazao je Šoć.

Upozorava da takva odluka može da pošalje poruku koja bi mogla da podgrije postojeće podjele i tenzije i usmjeri ih u pravcu koji niko ne želi.

„Odbornici Cetinja da shvate da imaju ozbiljnu odgovornost a onima koji huškaju na nezakonito i protivpravno ponašanje a kunu se u vladavinu prava, u evropske vrijednosti poručujem da to ne rade jer su i oni stanovnici države i ne zovu đavola jer se on može pojaviti. Ja ga ne želim. Da ga niko ne želi ne bi manipulisao osjećanjima ni Srba ni Crnogoraca ni Albanaca ni Bošnjaka, a toga u Crnoj Gori ima i više nego je potrebno“, kazao je Šoć.

Šoć kaže da ne vidi pravnu utemeljenost pojma „vraćanje“ u konkretnom slučaju.

„Moralo bi se najprije dokazati, kako je vlasništvo od CPC prešlo u svojinu Prijestonice Cetinje pa tek onda govoriti o upotrebi pojma vraćanje. Ne vidim pravnu utemeljenost upotrebe toga pojma“, kazao je Šoć, kako piše Portal RTCG.

Za Adžića bi ispravna formulacija bila „davanje na korišćenje CPC“. To smatra legalnim i legitimnim jer je, kako dodaje, Prijestonica vlasnik Cetinjskog manastira i danas.

„On je bio svojina države a crkva ga je koristila za svoje potrebe. Dobio je određenu zemlju ali samo kao manastir. Nikada nije bio svojina Crnogorske pravoslavne crkve a još manje Mitropolije crnogorsko-primoske koja je usanovljena 1929.“, kazao je Adžić.

Šoć dodaje da nije nepoznata teza o državoj svojini nad manastirom i uopšte imovinom Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. Ktitorstvo, dodaje, ne znači svojina.

„Ivan Crnojević je bio ktitor ali ne i vlasnik. Manastir je uvijek bio sjedište MCP bez obzira pod kojim imenom je ona istorijski egzistirala. Ne možemo da govorimo drugačije nego o kontinuiranom priznavanju prava svojine nad manastirom od strane MCP kako god ona imala staus tokom vjekova. Prilikom donošenja odluke treba voditi računa o dokumentima“, navodi Šoć.

Za Adžića Cetinjski manastir ne može biti vlasništvo MCP jer, kao dodaje, kada je manastir podignut MCP i srpske crkve nije bilo. Šoć dodaje da nije bilo ni države Crne Gore.

„Cetinjski manastir je kroz istoriju bio crkvena zgrada i sam je bio vlasnik svoje imovne kao i drugi manastiri. Ali nije moglo biti vlasništvo niti CPC nego crnogorske države. U hronologiji upisa se ne kaže da je dobro MCP sa sjedištem u Beogradu. Crnogorska država se nije odrekla svog vlasništva. Cetinjski manastir ne može biti svojina MCP SPC već je on svojina cetinjske Oštine i svojina Crne Gore i crnogorskog naroda a nikako strane crkve u Crnoj Gori i njene eparhije“, kazao je Adžić.

Prema Šoću, ono to je priznati status Katoličke crkve i Islamske zajednice osporava se samo MCP. Ističe da nije uspostavljeno pravo svojine opštine Cetinje nad manastirom, već države Crne Gore.

„Mora po zakonu o državnoj imovini iz 2011. da se provede postupak, traži saglasnost vlade i po upredbi sprovede postupak i pozovu oni koji žele da budu korisnici toga. Bez takvog postupka nema zakonitog prenosa ni toga prava. Moraju da ispoštuju i odredbe iz zakona o premjeru i katastru. Postoje dva tereta, dva su postupka pokrenuta oni još nijesu pravosnažno okončani i ne može se na treće lice prenijeti vlasništvo dok se to ne okonča“, kazao je Šoć.