Connect with us

DRUŠTVO

ZAHTJEV GRUPE GRAĐANA O PRENOSU SVOJINE NA CPC SJUTRA NA DNEVNOM REDU SKUPŠTINE PRIJESTONICE

Šoć odgovorio Adžiću: Cetinjski manastir je oduvijek sjedište Mitropolije Crnogorsko-primorske

„Onima koji huškaju na nezakonito i protivpravno ponašanje a kunu se u vladavinu prava, u evropske vrijednosti poručujem da to ne rade jer su i oni stanovnici države i da ne zovu đavola jer se on može pojaviti. Ja ga ne želim“, poručio je pravni zastupnik i advokat MCP Dragan Šoć

Cetinjski manastir - Sjedište Mitropolije Crnogorsko-primorske, Foto: MCP

Skupština Cetinja raspravljaće sjutra o građanskoj inicijativi za prenos prava svojine Cetinjskog manastira na nekanonsku Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC).

Pravnik i publicista Novak Adžić zalaže se da cetinjski parlament u zakonskoj proceduri preda Cetinjski manastir na korišćenje i upotrebu CPC.

Advokat i član pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) Dragan Šoć poručuje da prilikom odlučivanja treba voditi računa o poštovanju pravnog poretka. U konkretnom slučaju ne postoje uslovi ni formalno-pravni ni procesno pravni da se donese bilo kakva odluka koja se traži inicijativom, kaže Šoć i dodaje da ako se ona i donese neće proizvesti nikave pravne posljedice.

Zajednički apeluju na smirivanje tenzija.

Adžić je za TVCG kazao da se zalaže da Skupština Prijestonice u zakonskoj proceduri da Cetinjski manastir na korišćenje i upotrebu CPC.

„Ne znam kako će se to odvijati. Ja sam za smirivanje tenzija i institucionalno i političko rješavanje problema ali isto tako i za poštovanja ljudskih prava i sloboda obespravljenih nacionalnih Crnogoraca koji su ugroženi u svojoj državi aktuelnom politikom koja negira fundamentalni državni i nacionalni identitet“, kazao je Adžić i dodao da je bio učesnik protesta na Cetinju.

„Dobro je da je sve prošlo bez žrtava, treba raditi na smirivanju tenzija ali i braniti državno i nacionalno dostojanstvo Crne Gore od negacije“, kazao je Adžić, kako prenosi Portal RTCG.

Da je pravni savjetnik Prijestonice Cetinje, Šoć bi im rekao da inicijativu uvrste na dnevni red ako je ona u saglasnosti sa Statutom Prijestonice. Građani, kako ističe, zaslužuju odgovor. Poručuje da prilikom odlučivanja treba voditi računa o poštovanju pravnog poretka.

„U konkretnom slučaju ne postoje uslovi ni formalno-pravni ni procesno-pravni da se donese bilo kakva odluka koja se traži inicijativom. Ako se ona i donese ona neće proizvesti nikave pravne posljedice i od toga nemam zebnje“, kazao je Šoć.

Upozorava da takva odluka može da pošalje poruku koja bi mogla da podgrije postojeće podjele i tenzije i usmjeri ih u pravcu koji niko ne želi.

„Odbornici Cetinja da shvate da imaju ozbiljnu odgovornost a onima koji huškaju na nezakonito i protivpravno ponašanje a kunu se u vladavinu prava, u evropske vrijednosti poručujem da to ne rade jer su i oni stanovnici države i ne zovu đavola jer se on može pojaviti. Ja ga ne želim. Da ga niko ne želi ne bi manipulisao osjećanjima ni Srba ni Crnogoraca ni Albanaca ni Bošnjaka, a toga u Crnoj Gori ima i više nego je potrebno“, kazao je Šoć.

Šoć kaže da ne vidi pravnu utemeljenost pojma „vraćanje“ u konkretnom slučaju.

„Moralo bi se najprije dokazati, kako je vlasništvo od CPC prešlo u svojinu Prijestonice Cetinje pa tek onda govoriti o upotrebi pojma vraćanje. Ne vidim pravnu utemeljenost upotrebe toga pojma“, kazao je Šoć, kako piše Portal RTCG.

Za Adžića bi ispravna formulacija bila „davanje na korišćenje CPC“. To smatra legalnim i legitimnim jer je, kako dodaje, Prijestonica vlasnik Cetinjskog manastira i danas.

„On je bio svojina države a crkva ga je koristila za svoje potrebe. Dobio je određenu zemlju ali samo kao manastir. Nikada nije bio svojina Crnogorske pravoslavne crkve a još manje Mitropolije crnogorsko-primoske koja je usanovljena 1929.“, kazao je Adžić.

Šoć dodaje da nije nepoznata teza o državoj svojini nad manastirom i uopšte imovinom Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. Ktitorstvo, dodaje, ne znači svojina.

„Ivan Crnojević je bio ktitor ali ne i vlasnik. Manastir je uvijek bio sjedište MCP bez obzira pod kojim imenom je ona istorijski egzistirala. Ne možemo da govorimo drugačije nego o kontinuiranom priznavanju prava svojine nad manastirom od strane MCP kako god ona imala staus tokom vjekova. Prilikom donošenja odluke treba voditi računa o dokumentima“, navodi Šoć.

Za Adžića Cetinjski manastir ne može biti vlasništvo MCP jer, kao dodaje, kada je manastir podignut MCP i srpske crkve nije bilo. Šoć dodaje da nije bilo ni države Crne Gore.

„Cetinjski manastir je kroz istoriju bio crkvena zgrada i sam je bio vlasnik svoje imovne kao i drugi manastiri. Ali nije moglo biti vlasništvo niti CPC nego crnogorske države. U hronologiji upisa se ne kaže da je dobro MCP sa sjedištem u Beogradu. Crnogorska država se nije odrekla svog vlasništva. Cetinjski manastir ne može biti svojina MCP SPC već je on svojina cetinjske Oštine i svojina Crne Gore i crnogorskog naroda a nikako strane crkve u Crnoj Gori i njene eparhije“, kazao je Adžić.

Prema Šoću, ono to je priznati status Katoličke crkve i Islamske zajednice osporava se samo MCP. Ističe da nije uspostavljeno pravo svojine opštine Cetinje nad manastirom, već države Crne Gore.

„Mora po zakonu o državnoj imovini iz 2011. da se provede postupak, traži saglasnost vlade i po upredbi sprovede postupak i pozovu oni koji žele da budu korisnici toga. Bez takvog postupka nema zakonitog prenosa ni toga prava. Moraju da ispoštuju i odredbe iz zakona o premjeru i katastru. Postoje dva tereta, dva su postupka pokrenuta oni još nijesu pravosnažno okončani i ne može se na treće lice prenijeti vlasništvo dok se to ne okonča“, kazao je Šoć.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije