DRUŠTVO
ZAHTJEV GRUPE GRAĐANA O PRENOSU SVOJINE NA CPC SJUTRA NA DNEVNOM REDU SKUPŠTINE PRIJESTONICE
Šoć odgovorio Adžiću: Cetinjski manastir je oduvijek sjedište Mitropolije Crnogorsko-primorske
„Onima koji huškaju na nezakonito i protivpravno ponašanje a kunu se u vladavinu prava, u evropske vrijednosti poručujem da to ne rade jer su i oni stanovnici države i da ne zovu đavola jer se on može pojaviti. Ja ga ne želim“, poručio je pravni zastupnik i advokat MCP Dragan Šoć

Skupština Cetinja raspravljaće sjutra o građanskoj inicijativi za prenos prava svojine Cetinjskog manastira na nekanonsku Crnogorsku pravoslavnu crkvu (CPC).
Pravnik i publicista Novak Adžić zalaže se da cetinjski parlament u zakonskoj proceduri preda Cetinjski manastir na korišćenje i upotrebu CPC.
Advokat i član pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) Dragan Šoć poručuje da prilikom odlučivanja treba voditi računa o poštovanju pravnog poretka. U konkretnom slučaju ne postoje uslovi ni formalno-pravni ni procesno pravni da se donese bilo kakva odluka koja se traži inicijativom, kaže Šoć i dodaje da ako se ona i donese neće proizvesti nikave pravne posljedice.
Zajednički apeluju na smirivanje tenzija.
Adžić je za TVCG kazao da se zalaže da Skupština Prijestonice u zakonskoj proceduri da Cetinjski manastir na korišćenje i upotrebu CPC.
„Ne znam kako će se to odvijati. Ja sam za smirivanje tenzija i institucionalno i političko rješavanje problema ali isto tako i za poštovanja ljudskih prava i sloboda obespravljenih nacionalnih Crnogoraca koji su ugroženi u svojoj državi aktuelnom politikom koja negira fundamentalni državni i nacionalni identitet“, kazao je Adžić i dodao da je bio učesnik protesta na Cetinju.
„Dobro je da je sve prošlo bez žrtava, treba raditi na smirivanju tenzija ali i braniti državno i nacionalno dostojanstvo Crne Gore od negacije“, kazao je Adžić, kako prenosi Portal RTCG.
Da je pravni savjetnik Prijestonice Cetinje, Šoć bi im rekao da inicijativu uvrste na dnevni red ako je ona u saglasnosti sa Statutom Prijestonice. Građani, kako ističe, zaslužuju odgovor. Poručuje da prilikom odlučivanja treba voditi računa o poštovanju pravnog poretka.
„U konkretnom slučaju ne postoje uslovi ni formalno-pravni ni procesno-pravni da se donese bilo kakva odluka koja se traži inicijativom. Ako se ona i donese ona neće proizvesti nikave pravne posljedice i od toga nemam zebnje“, kazao je Šoć.
Upozorava da takva odluka može da pošalje poruku koja bi mogla da podgrije postojeće podjele i tenzije i usmjeri ih u pravcu koji niko ne želi.
„Odbornici Cetinja da shvate da imaju ozbiljnu odgovornost a onima koji huškaju na nezakonito i protivpravno ponašanje a kunu se u vladavinu prava, u evropske vrijednosti poručujem da to ne rade jer su i oni stanovnici države i ne zovu đavola jer se on može pojaviti. Ja ga ne želim. Da ga niko ne želi ne bi manipulisao osjećanjima ni Srba ni Crnogoraca ni Albanaca ni Bošnjaka, a toga u Crnoj Gori ima i više nego je potrebno“, kazao je Šoć.
Šoć kaže da ne vidi pravnu utemeljenost pojma „vraćanje“ u konkretnom slučaju.
„Moralo bi se najprije dokazati, kako je vlasništvo od CPC prešlo u svojinu Prijestonice Cetinje pa tek onda govoriti o upotrebi pojma vraćanje. Ne vidim pravnu utemeljenost upotrebe toga pojma“, kazao je Šoć, kako piše Portal RTCG.
Za Adžića bi ispravna formulacija bila „davanje na korišćenje CPC“. To smatra legalnim i legitimnim jer je, kako dodaje, Prijestonica vlasnik Cetinjskog manastira i danas.
„On je bio svojina države a crkva ga je koristila za svoje potrebe. Dobio je određenu zemlju ali samo kao manastir. Nikada nije bio svojina Crnogorske pravoslavne crkve a još manje Mitropolije crnogorsko-primoske koja je usanovljena 1929.“, kazao je Adžić.
Šoć dodaje da nije nepoznata teza o državoj svojini nad manastirom i uopšte imovinom Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. Ktitorstvo, dodaje, ne znači svojina.
„Ivan Crnojević je bio ktitor ali ne i vlasnik. Manastir je uvijek bio sjedište MCP bez obzira pod kojim imenom je ona istorijski egzistirala. Ne možemo da govorimo drugačije nego o kontinuiranom priznavanju prava svojine nad manastirom od strane MCP kako god ona imala staus tokom vjekova. Prilikom donošenja odluke treba voditi računa o dokumentima“, navodi Šoć.
Za Adžića Cetinjski manastir ne može biti vlasništvo MCP jer, kao dodaje, kada je manastir podignut MCP i srpske crkve nije bilo. Šoć dodaje da nije bilo ni države Crne Gore.
„Cetinjski manastir je kroz istoriju bio crkvena zgrada i sam je bio vlasnik svoje imovne kao i drugi manastiri. Ali nije moglo biti vlasništvo niti CPC nego crnogorske države. U hronologiji upisa se ne kaže da je dobro MCP sa sjedištem u Beogradu. Crnogorska država se nije odrekla svog vlasništva. Cetinjski manastir ne može biti svojina MCP SPC već je on svojina cetinjske Oštine i svojina Crne Gore i crnogorskog naroda a nikako strane crkve u Crnoj Gori i njene eparhije“, kazao je Adžić.
Prema Šoću, ono to je priznati status Katoličke crkve i Islamske zajednice osporava se samo MCP. Ističe da nije uspostavljeno pravo svojine opštine Cetinje nad manastirom, već države Crne Gore.
„Mora po zakonu o državnoj imovini iz 2011. da se provede postupak, traži saglasnost vlade i po upredbi sprovede postupak i pozovu oni koji žele da budu korisnici toga. Bez takvog postupka nema zakonitog prenosa ni toga prava. Moraju da ispoštuju i odredbe iz zakona o premjeru i katastru. Postoje dva tereta, dva su postupka pokrenuta oni još nijesu pravosnažno okončani i ne može se na treće lice prenijeti vlasništvo dok se to ne okonča“, kazao je Šoć.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
SPORT3 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta













