EKONOMIJA
Spajić: Da li vjerujete da je za dvije i po godine otvoreno skoro 80.000 radnih mjesta u Crnoj Gori? Naravno da nije
„To je 80 hiljada radnih mjesta koja su legalizovana“, objasnio je Spajić na panel diskusiji pod nazivom Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori

Rast zarada u Crnoj Gori, kroz sprovođenje programa Evropa sad, nije uticao na skok inflacije, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je to bio jedan spin koji se stalno koristio.
On je na panel diskusiji pod nazivom Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, koja je danas organizovana na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, rekao da na inflaciju nijesu uticale ni marže, ni rast potražnje.
„Analiza je pokazala da je uvozna inflacija u periodu od 2021. do 2023. godine kumulativno iznosila 29 odsto, a inflacija hrane 31 odsto, što kao jedini logičan zaključak nameće da su inputi suštinski uzrok inflacije“, rekao je Spajić.
On je podsjetio da su marže ograničene od septembra prošle godine, dok se paralelno sprovodio program Evropa sad 2.
„Prosjek inflacije u novembru, decembru i januaru u Crnoj Gori bio je niži od eurozone. To odlično pokazuje da neto zarade ne ulaze u trošak preduzeća, što je bio jedan spin koji se stalno koristio“, kazao je Spajić.
On je dodao i da u malim ekonomijama, poput crnogorske, rast zarada ne može uticati na inflaciju.
Spajić je saopštio i da potražnja u Crnoj Gori nije porasla od 2022. godine, što znači da se nije kupovalo više proizvoda, odnosno da rast zarada nije povećao tražnju, niti je uticao na inflaciju.
On smatra da je prije 2022. godine na crnogorskom tržištu rada vladala „divlja ekonomija“, jer je većina zaposlenih primala dio zarada „na ruke“.
Spajić je kazao i da je prije sprovođenja programa Evropa sad 1 i 2 u Crnoj Gori bilo 210 hiljada zaposlenih, dok ih je danas 287 hiljada.
„Da li vjerujete da je za dvije i po godine otvoreno skoro 80 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori? Naravno da nije. To je 80 hiljada radnih mjesta koja su legalizovana“, objasnio je Spajić.
On je rekao i da se učešće rada u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećalo, dok je produktivnost pala, ali i da taj pad nije realan.
„Kada je riječ o trgovačkim lancima, njima su u 2022. godini pale marže, ali se one u 2023. oporavljaju, što se najbolje vidi po neto profitu koji je skočio tri puta u dvije do tri godine“, rekao je Spajić i dodao da je za Vladu jako važno da privreda radi dobro.
On je ocijenio da je greška analize o kojoj se diskutovalo uticaj rasta zarada na inflaciju.
„Iskoristili ste podatke Monstata koji je 2021. i prethodnih godina koristio loše podatke, jer je siva ekonomija bila prevelika“, objasnio je Spajić.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, Maja Baćović, predstavila je analizu Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori za period od 2021. do 2023. godine koja se, prije svega, odnosi na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Ona je kazala da im je cilj bio da ispitaju da li su trgovinski lanci svojim troškovima uticali na rast cijena prehrambenih proizvoda.
„Rast nabavnih cijena, troškovi materijala u trgovinskom sektoru i rast troškova bruto zarada uticali su najviše na rast cijena. Profit trgovačkih lanaca ostaje stabilan“, navela je Baćović.
Ona je kazala da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Baćović je dodala da uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.
Ona je rekla da cijene prehrambenih proizvoda nijesu rasle pod uticajem promjena marži u bilo kom trgovinskom sektoru nego inputa koji se koriste u sektoru trgovine.
U studiji se, kako je rekla, nijesu bavili uzrocima rasta zarada.
Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac kazao je da polazne osnove u analizi nijesu dobre.
„Rekli ste da kada zarade rastu brže od produktivnosti, neminovnost je rast cijena. Profit kompanije se značajno mijenja, ali nije došlo do gubitka u tim preduzećima. U sektoru trgovine ima 15 hiljada novih zaposlenih“, rekao je Krvavac.
On je naveo da u trenutku limitiranih marži imamo mjesečnu deflaciju.
„Limitirali smo marže, imamo program Evropa sad i mi smo ispod EU zone inflacije. Imate Francusku, Bugarsku i kad uzmete EU zonu mi smo ispod inflacije. Tamo nije bilo Evrope sad, ni rasta neto zarada, ni smanjenja poreskog opterećenja na rad i tamo imate visočije stope nego kod nas“, kazao je Krvavac.
On je rekao da primjena same Evrope sad nije imala negativan uticaj na kompanije niti na prihode privrednih društava već je povećala profitabilnost kompanija.
Dekan Ekonomskog fakulteta, Mijat Jocović, postavio je pitanje kakvi bi oni bili profesori da su izabrali da studiju ne rade.
„Kakvi bismo bili profesori da smo rekli da nemamo stav i da se bojimo da ga saopštimo. Kakvo se onda društvo pravi ako profesori kažu da su nekompetentni i da nemaju stav“, pitao je Jocović.
On je rekao da profesori nijesu imali dilemu da li treba da rade studiju.
Jocović je saopštio da studija i ograničenje marži otvara jedno suštinsko pitanje – a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje se stvaraju u Crnoj Gori i koje, kako tvrdi, moraju biti otvorene.
„Suština su monopoli i mi treba da odgovorimo da li postoje u Crnoj Gori na bilo kojim tržištima, ne samo maloprodaje prehrambenih proizvoda, monopoli, i da li neko zloupotrebljava tržište. Monopole utvrđuju funkcionalne institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta“, poručio je Jocović.
EKONOMIJA
Bokan o bojkotu Voli marketa: „Dovedeni smo do zida, moramo se braniti; Cijene su previsoke, ali mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene“
Podsjetimo, Alternativa je pozvala a građani su glasali da od ponedjeljka bojkotuju Voli markete zbog visokih cijena na sedam dana. Bojkot će se, kako su najavili nastaviti ukoliko Voli ne koriguje cijene

Predsjednik Odbora direktora kompanije Voli Trade, Dragan Bokan, saopštio je da prvi put čuje, kada je bojkot u pitanju, da se napada prva firma.
„Mi smo najveći poljoprivredni proizvođač u Crnoj Gori i proizvođač mesa“, rekao je Bokan na panelu pod nazivom Bojkot trgovine – ko dobija, a ko gubi? na Ekonomskom fakultetu, prenose „Vijesti“.
Podsjetimo, Alternativa je pozvala a građani su glasali da od ponedjeljka bojkotuju Voli markete zbog visokih cijena na sedam dana. Bojkot će se, kako su najavili nastaviti ukoliko Voli ne koriguje cijene.
Prema njegovim riječima, niko ne treba koristiti određenu situaciju za ekstra bogaćenje niti iko ima pravo da ruši crnogorsku privredu.
„Ne želim da zabijam nikome prst u oko, dovedeni smo do zida, moramo se braniti. Sve što je iznešeno prethodnih dana ocjenjujem kao zlonamjerno, u krajnju ruku rušilački“, kazao je Bokan.
On je rekao da Voli bilježi rast profita zbog rasta prometa, ali da su porasli i troškovi.
„Ako ne raste promet, moraju marže. Cijene su previsoke, a najveći razlozi su globalni. Mi ne možemo kontrolisati nabavne cijene“, kazao je Bokan.
On smatra da je bojkot ne samo populizam, već da predstavlja i rušenje cijelog sistema.
„Troškovi nam rastu, ako ne dođe do povećanja prometa u ovoj godini mi moramo da podignemo marže kako bi se zaštili. Država nijednom nije rekla nećemo porez na dobit, kome onda pada na pamet da ruši svoju ekonomiju“, rekao je Bokan.
Bokan je naveo da su trgovačke bruto marže najniže u regionu.
“U Srbiji su prosječno 26,9 odsto, u Bosni i Hercegovini (BIH) 23,9, a zemlji članici EU prosjek je malo iznad 25 odsto, dok je bruto marža u Voliju 24,33 odsto“, rekao je Bokan.
On je naveo da je poresko opterećenje u Crnoj Gori, mimo poreza na dodatu vrijednost (PDV), kada su akcize i carine u pitanju, više nego u Hrvatskoj 16,06 odsto.
Bokan je pozvao Lidl i druge evropske moćne lance da što prije dođu, te da je crnogorsko tržište otvoreno.
„Ko ima interes u Crnoj Gori za ovakvo lobiranje Lidla? Zašto to dolazi sa adresa visokih kao što je Vlada? To nije interes crnogorske ekonomije. Zamislite da neko sa pozicije Vlade vrši ovakvu promociju Volija“, kazao je Bokan.
On je naveo da je bilo partnerski što su obavijestili domaće proizvođače da može doći do pada otkupa radi bojkota.
„Mi smo rekli da ćemo smanjiti otkup shodno padu prometa“, dodao je Bokan.
EKONOMIJA
Voli: Zbog najavljenog bojkota smanjujemo dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda
Sedmodnevni bojkot Volija najavljen je ukoliko tokom ove sedmice ne snize cijene

Kompanija Voli obavijestila je domaće proizvođače da će smanjiti dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda.
To će, kako navode uraditi zbog najave o bojkotu tog trgovinskog lanca sljedeće sedmice.
Sedmodnevni bojkot Volija najavljen je ukoliko tokom ove sedmice ne snize cijene.
Dopis kompanije Voli domaćim proizvođačima i dobavljačima prenosimo integralno:
„Obraćamo vam se povodom aktuelnih dešavanja i najavljenog bojkota naših maloprodajnih objekata, za koji smatramo da će nanijeti štetu kako u ekonomskom, tako i u svakom drugom pogledu.
Kao što znate, godinama unazad smo gradili snažno partnerstvo s domaćim proizvođačima, tj. sa vama, pružajući vam uz saradnju sigurno tržište i kontinuiranu podršku. Naša misija je uvijek bila i ostala podrška i razvoj domaće proizvodnje, osnaživanje crnogorskog agrara i omogućavanje dugoročne stabilnosti u plasmanu proizvoda.
Međutim, najavljeni bojkot trgovačkih lanaca, koji se sprovodi bez realnog sagledavanja šire ekonomske slike, direktno ugrožava ne samo naš rad, već samim tim i vašu mogućnost redovnog plasmana proizvoda.
Nažalost, u uslovima potencijalnog smanjenja prometa i narušene tržišne stabilnosti, bićemo primorani da u narednom periodu smanjimo otkup planiranih – dogovorenih, tj. očekivanih količina poljoprivrednih proizvoda. Svjesni smo koliko je to izazovno za vas i koliko je važno da vaši proizvodi dođu do potrošača, te se nadamo da će razum prevladati i da će svi učesnici u ovom procesu prepoznati dugoročne posljedice ovakvih poteza.
Kao naši dugogodišnji – višedecenijski dobavljači, znate kakav ste odnos, pažnju i podršku imali od kompanije VOLI. Apelujemo na donosioce odluka i organizatore ovih inicijativa da umjesto mjera koje štete domaćoj privredi, pronađu održiva rješenja koja će omogućiti nastavak nesmetanog poslovanja i podršku lokalnoj proizvodnji“, saopšteno je iz kompanije Voli.
EKONOMIJA
EPCG: Prosječan račun za struju u januaru 46,16 eura
„Broj potrošača koji su dobili popust je 162,56 hiljada, odnosno 44,9 odsto domaćinstava u Crnoj Gori“

Prosječan januarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 46,16 eura.
„Domaćinstva u Mojkovcu bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 25,98 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Tivtu, gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 57,56 eura“, navodi se u saopštenju Elektroprivrede (EPCG).
Iz kompanije su rekli da će 54,8 odsto domaćinstava dobiti račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura13,54 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 20,35 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod njih 11,35 odsto.
„Broj potrošača koji su dobili popust je 162,56 hiljada, odnosno 44,9 odsto domaćinstava u Crnoj Gori“, dodaje se u saopštenju.
Takođe, 15,43 hiljade domaćinstva u Pljevljima, odlukom Odbora direktora, ostvarilo je 30 odsto popusta, u cilju smanjenja aerozagađivača, a imajući u vidu značaj Rudnika uglja i Termoelektrane (TE) Pljevlja za elektroenergetsku stabilnost u Crnoj Gori.
„Dodatni popust od 6,4 odsto na mrežne usluge odobrava se i svim domaćinstvima priključenim na elektrodistributivni sistem EPCG, bez obzira na visinu duga, radi neutralisanja rasta cijena mrežnih usluga“, precizira se u saopštenju.
Domaćinstva su u januaru potrošila 164,64 miliona kilovat sati (kWh) električne energije, što je 1,34 odsto više u u odnosu na potrošnju ostvarenu u decembru, a u odnosu na prošlogodišnji januar potrošnja je veća 3,26 odsto.
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Pretučen srpski ministar Nikola Selaković
- POLITIKA3 дана ranije
Poslanica Pejović: Podnijeću 8. marta inicijativu za uvođenje menstrualnog odsustva
- HRONIKA1 дан ranije
Uhapšen policajac u Baru: Osumnjičen da je od vozača sa stranim tablicama uzimao novac, kontrolisao saobraćaj i van radnog vremena
- HRONIKA1 дан ranije
Alija Balijagić izručen Crnoj Gori
- BALKAN I SVIJET2 дана ranije
Putin: Rusija se neće povući
- BALKAN I SVIJET1 дан ranije
Tramp najavio nove sankcije protiv Rusije: Oni trenutno razbijaju Ukrajinu na bojnom polju