EKONOMIJA
Spajić: Da li vjerujete da je za dvije i po godine otvoreno skoro 80.000 radnih mjesta u Crnoj Gori? Naravno da nije
„To je 80 hiljada radnih mjesta koja su legalizovana“, objasnio je Spajić na panel diskusiji pod nazivom Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori

Rast zarada u Crnoj Gori, kroz sprovođenje programa Evropa sad, nije uticao na skok inflacije, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je to bio jedan spin koji se stalno koristio.
On je na panel diskusiji pod nazivom Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, koja je danas organizovana na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, rekao da na inflaciju nijesu uticale ni marže, ni rast potražnje.
„Analiza je pokazala da je uvozna inflacija u periodu od 2021. do 2023. godine kumulativno iznosila 29 odsto, a inflacija hrane 31 odsto, što kao jedini logičan zaključak nameće da su inputi suštinski uzrok inflacije“, rekao je Spajić.
On je podsjetio da su marže ograničene od septembra prošle godine, dok se paralelno sprovodio program Evropa sad 2.
„Prosjek inflacije u novembru, decembru i januaru u Crnoj Gori bio je niži od eurozone. To odlično pokazuje da neto zarade ne ulaze u trošak preduzeća, što je bio jedan spin koji se stalno koristio“, kazao je Spajić.
On je dodao i da u malim ekonomijama, poput crnogorske, rast zarada ne može uticati na inflaciju.
Spajić je saopštio i da potražnja u Crnoj Gori nije porasla od 2022. godine, što znači da se nije kupovalo više proizvoda, odnosno da rast zarada nije povećao tražnju, niti je uticao na inflaciju.
On smatra da je prije 2022. godine na crnogorskom tržištu rada vladala „divlja ekonomija“, jer je većina zaposlenih primala dio zarada „na ruke“.
Spajić je kazao i da je prije sprovođenja programa Evropa sad 1 i 2 u Crnoj Gori bilo 210 hiljada zaposlenih, dok ih je danas 287 hiljada.
„Da li vjerujete da je za dvije i po godine otvoreno skoro 80 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori? Naravno da nije. To je 80 hiljada radnih mjesta koja su legalizovana“, objasnio je Spajić.
On je rekao i da se učešće rada u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećalo, dok je produktivnost pala, ali i da taj pad nije realan.
„Kada je riječ o trgovačkim lancima, njima su u 2022. godini pale marže, ali se one u 2023. oporavljaju, što se najbolje vidi po neto profitu koji je skočio tri puta u dvije do tri godine“, rekao je Spajić i dodao da je za Vladu jako važno da privreda radi dobro.
On je ocijenio da je greška analize o kojoj se diskutovalo uticaj rasta zarada na inflaciju.
„Iskoristili ste podatke Monstata koji je 2021. i prethodnih godina koristio loše podatke, jer je siva ekonomija bila prevelika“, objasnio je Spajić.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, Maja Baćović, predstavila je analizu Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori za period od 2021. do 2023. godine koja se, prije svega, odnosi na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Ona je kazala da im je cilj bio da ispitaju da li su trgovinski lanci svojim troškovima uticali na rast cijena prehrambenih proizvoda.
„Rast nabavnih cijena, troškovi materijala u trgovinskom sektoru i rast troškova bruto zarada uticali su najviše na rast cijena. Profit trgovačkih lanaca ostaje stabilan“, navela je Baćović.
Ona je kazala da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Baćović je dodala da uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.
Ona je rekla da cijene prehrambenih proizvoda nijesu rasle pod uticajem promjena marži u bilo kom trgovinskom sektoru nego inputa koji se koriste u sektoru trgovine.
U studiji se, kako je rekla, nijesu bavili uzrocima rasta zarada.
Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac kazao je da polazne osnove u analizi nijesu dobre.
„Rekli ste da kada zarade rastu brže od produktivnosti, neminovnost je rast cijena. Profit kompanije se značajno mijenja, ali nije došlo do gubitka u tim preduzećima. U sektoru trgovine ima 15 hiljada novih zaposlenih“, rekao je Krvavac.
On je naveo da u trenutku limitiranih marži imamo mjesečnu deflaciju.
„Limitirali smo marže, imamo program Evropa sad i mi smo ispod EU zone inflacije. Imate Francusku, Bugarsku i kad uzmete EU zonu mi smo ispod inflacije. Tamo nije bilo Evrope sad, ni rasta neto zarada, ni smanjenja poreskog opterećenja na rad i tamo imate visočije stope nego kod nas“, kazao je Krvavac.
On je rekao da primjena same Evrope sad nije imala negativan uticaj na kompanije niti na prihode privrednih društava već je povećala profitabilnost kompanija.
Dekan Ekonomskog fakulteta, Mijat Jocović, postavio je pitanje kakvi bi oni bili profesori da su izabrali da studiju ne rade.
„Kakvi bismo bili profesori da smo rekli da nemamo stav i da se bojimo da ga saopštimo. Kakvo se onda društvo pravi ako profesori kažu da su nekompetentni i da nemaju stav“, pitao je Jocović.
On je rekao da profesori nijesu imali dilemu da li treba da rade studiju.
Jocović je saopštio da studija i ograničenje marži otvara jedno suštinsko pitanje – a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje se stvaraju u Crnoj Gori i koje, kako tvrdi, moraju biti otvorene.
„Suština su monopoli i mi treba da odgovorimo da li postoje u Crnoj Gori na bilo kojim tržištima, ne samo maloprodaje prehrambenih proizvoda, monopoli, i da li neko zloupotrebljava tržište. Monopole utvrđuju funkcionalne institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta“, poručio je Jocović.
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu


















