EKONOMIJA
Spajić: Da li vjerujete da je za dvije i po godine otvoreno skoro 80.000 radnih mjesta u Crnoj Gori? Naravno da nije
„To je 80 hiljada radnih mjesta koja su legalizovana“, objasnio je Spajić na panel diskusiji pod nazivom Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori

Rast zarada u Crnoj Gori, kroz sprovođenje programa Evropa sad, nije uticao na skok inflacije, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da je to bio jedan spin koji se stalno koristio.
On je na panel diskusiji pod nazivom Analiza cijena i poslovanja trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, koja je danas organizovana na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, rekao da na inflaciju nijesu uticale ni marže, ni rast potražnje.
„Analiza je pokazala da je uvozna inflacija u periodu od 2021. do 2023. godine kumulativno iznosila 29 odsto, a inflacija hrane 31 odsto, što kao jedini logičan zaključak nameće da su inputi suštinski uzrok inflacije“, rekao je Spajić.
On je podsjetio da su marže ograničene od septembra prošle godine, dok se paralelno sprovodio program Evropa sad 2.
„Prosjek inflacije u novembru, decembru i januaru u Crnoj Gori bio je niži od eurozone. To odlično pokazuje da neto zarade ne ulaze u trošak preduzeća, što je bio jedan spin koji se stalno koristio“, kazao je Spajić.
On je dodao i da u malim ekonomijama, poput crnogorske, rast zarada ne može uticati na inflaciju.
Spajić je saopštio i da potražnja u Crnoj Gori nije porasla od 2022. godine, što znači da se nije kupovalo više proizvoda, odnosno da rast zarada nije povećao tražnju, niti je uticao na inflaciju.
On smatra da je prije 2022. godine na crnogorskom tržištu rada vladala „divlja ekonomija“, jer je većina zaposlenih primala dio zarada „na ruke“.
Spajić je kazao i da je prije sprovođenja programa Evropa sad 1 i 2 u Crnoj Gori bilo 210 hiljada zaposlenih, dok ih je danas 287 hiljada.
„Da li vjerujete da je za dvije i po godine otvoreno skoro 80 hiljada radnih mjesta u Crnoj Gori? Naravno da nije. To je 80 hiljada radnih mjesta koja su legalizovana“, objasnio je Spajić.
On je rekao i da se učešće rada u bruto domaćem proizvodu (BDP) povećalo, dok je produktivnost pala, ali i da taj pad nije realan.
„Kada je riječ o trgovačkim lancima, njima su u 2022. godini pale marže, ali se one u 2023. oporavljaju, što se najbolje vidi po neto profitu koji je skočio tri puta u dvije do tri godine“, rekao je Spajić i dodao da je za Vladu jako važno da privreda radi dobro.
On je ocijenio da je greška analize o kojoj se diskutovalo uticaj rasta zarada na inflaciju.
„Iskoristili ste podatke Monstata koji je 2021. i prethodnih godina koristio loše podatke, jer je siva ekonomija bila prevelika“, objasnio je Spajić.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, Maja Baćović, predstavila je analizu Makroekonomski ambijent u Crnoj Gori za period od 2021. do 2023. godine koja se, prije svega, odnosi na sektor prehrambenih proizvoda i pića.
Ona je kazala da im je cilj bio da ispitaju da li su trgovinski lanci svojim troškovima uticali na rast cijena prehrambenih proizvoda.
„Rast nabavnih cijena, troškovi materijala u trgovinskom sektoru i rast troškova bruto zarada uticali su najviše na rast cijena. Profit trgovačkih lanaca ostaje stabilan“, navela je Baćović.
Ona je kazala da do rasta cijena dolazi onda kada zarade rastu brže od produktivnosti rada.
Baćović je dodala da uvođenje marži na određeni broj prehrambenih proizvoda ima negativan efekat na određeni broj trgovinskih preduzeća.
Ona je rekla da cijene prehrambenih proizvoda nijesu rasle pod uticajem promjena marži u bilo kom trgovinskom sektoru nego inputa koji se koriste u sektoru trgovine.
U studiji se, kako je rekla, nijesu bavili uzrocima rasta zarada.
Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac kazao je da polazne osnove u analizi nijesu dobre.
„Rekli ste da kada zarade rastu brže od produktivnosti, neminovnost je rast cijena. Profit kompanije se značajno mijenja, ali nije došlo do gubitka u tim preduzećima. U sektoru trgovine ima 15 hiljada novih zaposlenih“, rekao je Krvavac.
On je naveo da u trenutku limitiranih marži imamo mjesečnu deflaciju.
„Limitirali smo marže, imamo program Evropa sad i mi smo ispod EU zone inflacije. Imate Francusku, Bugarsku i kad uzmete EU zonu mi smo ispod inflacije. Tamo nije bilo Evrope sad, ni rasta neto zarada, ni smanjenja poreskog opterećenja na rad i tamo imate visočije stope nego kod nas“, kazao je Krvavac.
On je rekao da primjena same Evrope sad nije imala negativan uticaj na kompanije niti na prihode privrednih društava već je povećala profitabilnost kompanija.
Dekan Ekonomskog fakulteta, Mijat Jocović, postavio je pitanje kakvi bi oni bili profesori da su izabrali da studiju ne rade.
„Kakvi bismo bili profesori da smo rekli da nemamo stav i da se bojimo da ga saopštimo. Kakvo se onda društvo pravi ako profesori kažu da su nekompetentni i da nemaju stav“, pitao je Jocović.
On je rekao da profesori nijesu imali dilemu da li treba da rade studiju.
Jocović je saopštio da studija i ograničenje marži otvara jedno suštinsko pitanje – a to je pitanje karaktera ekonomskih institucija koje se stvaraju u Crnoj Gori i koje, kako tvrdi, moraju biti otvorene.
„Suština su monopoli i mi treba da odgovorimo da li postoje u Crnoj Gori na bilo kojim tržištima, ne samo maloprodaje prehrambenih proizvoda, monopoli, i da li neko zloupotrebljava tržište. Monopole utvrđuju funkcionalne institucije, a ne profesori Ekonomskog fakulteta“, poručio je Jocović.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista (45) u saobraćajnoj nesreći u na putu Risan-Dragulj


















