Dok cijene stanova u Crnoj Gori i dalje rastu, razlike između Podgorice i primorja gotovo da više i nema.

Stručnjaci ne očekuju skorije pad cijena jer je potražnja za stanovima i dalje velika.

Sa druge strane sve više crnogorskih građana ostaje bez realne šanse da riješi stambeno pitanje.

Bez dubokog džepa i garsonjeru u Podgorici teško da ćete kupiti. Kvadrat stana u novogradnji u Glavnom gradu u prvom kvartalu ove godine skočio je na 2.066 eura, što je nepunih 150 eura više u odnosu na kraj 2024., pokazuju podaci Monstata.

Taj trend prate i ostali crnogorski gradovi.

„Kada govorimo o Crnoj Gori, otprilike je nešto bila slična situacija kada je taj rast u pitanju. Prosječna cijena u 2024. je bila 1844 eura, dok je u prvom kvartalu 2025. ona 2158 eura, što nam takođe govori da su te cijene rasle na nekom nivou od skoro 10%“, istakao je Stefan Mišković, agent za nekretnine.

Iako cijene vrtoglavo skaču, potražnja za stanovima ne jenjava, a više je razloga objašnjavaju sagovornici Televizije Vijesti.

„Rastom generalno prosječne zarade u Crnoj Gori u proteklom periodu, što je omogućilo da veliki broj onih koji nisu do sad bili kreditno sposobni dobiju tu mogućnost, tako da se pojavio veliki broj kreditnih kupaca koji su stvorili dodatni pritisak na tržište“, rekao je Mišković.

„Značajan priliv stranih investicija. Za prvih tri mjeseca ove godine stranci su uložili u Crnu Goru 113,5 miliona eura, što je povećanje od 21% u odnosu na prošlu godinu“, kazao je Mile Gujić, iz Udruženje građevinarstva Privredne komore.

Dok su nekad stanovi na primorju bili znatno skuplji, danas su se cijene na primorju i Podgorici gotovo izjednačile.

U novogradnji je početkom ove godine prosječna cijena stana bila 2.328 eura, što je oko 250 eura više nego u Glavnom gradu.

„Stvorila se ogromna tražnja za stanovima u Podgorici. Primorje nije to u toj mjeri ispratilo. Sad, kada upoređujemo statističke podatke, to izgleda da je to jako blizu“, kazao je Mišković.

Mišković i Gujić kažu da je u ovom trenutku teško prognozirati kako će se cijene kretati, ali i savjetovati građane da li je sada dobar trenutak za kupovinu stana.

„Ono što na terenu možemo da primijetimo da je ta tražnja i dalje velika, da ponuda ne prati tu tražnju što posljedično dovodi do rasta cijena“, rekao je Mišković.

„Cijena u poslednjih par godina je porasla. Znači od 2019. godine na ovom, više i čak i više od 50% je cijena stanova porasla. Ako se oslonimo na takav zaključak, onda je bolje što prije kupiti nekretninu. Naravno, zavisi od niza faktora, od mogućnosti“, kazao je Gujić.

A za veliki broj crnogorskih građana ti faktori nikako da im krenu na ruku: slobodnih i kvalitetnih stanova je sve manje, cijene kvadrata sve veće, kreditne kamate nepovoljnije, a njihov saldo, kako stvari stoje, nije dovoljan ni za parking mjesto, a kamoli stan.

TV Vijesti

Predsjednik opštine Berane, Đole Lutovac, gostujući u emisiji “Epicentar” na Gradskoj TV je kazao da ideja o reaktivaciji aerodroma u tom gradu nije sporna, te da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima.

Lutovac se osvrnuo i na potencijalne investicije u Jelovicu pojasnivši da detaljni urbanistički plan Jelovica predviđa razvoj modernog turističkog kompleksa sa žičarama, gondolama i hotelima, te da se samo čeka odgovor Mohameda Alabara.

Kako ističe, postoje racionalniji modeli kako bi se uz minimalnu eksproprijaciju mogao razviti regionalni aerodrom, a naša opština je takođe spremila idejni projekat za investiciju u Jelovicu.

„Mi smo u vrlo kratkom roku pripremili konkretne projektne ideje koje smo uputili potencijalnom investitoru. Sve tri opštine fokusirale su se na planinu Bjelasicu, naravno, svaka na svoj dio planine. U slučaju Berana, ponudili smo Jelovicu kao jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u našem kraju, gdje već postoje dobri osnovi za ulaganje – uključujući plansku dokumentaciju“, kazao je Đole Lutovac.

Za područje Komova već je usvojen prostorni plan posebne namjene, dok detaljni urbanistički plan Jelovica predviđa razvoj modernog turističkog kompleksa sa žičarama, gondolama i hotelima. Lutovac je naglasio da su projektne ideje već dostavljene Alabaru, iako sastanak još nije održan.

„Koliko nam je poznato, sve inicijative iz opština sjeverne regije već su predstavljene investitoru. On je nedavno boravio u Kolašinu, a očekujemo i njegove posjete ostalim opštinama. Vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati – za sada imamo samo te informacije“, dodao je.

Lutovac navodi da je u fokusu potencijalne saradnje ostaje pitanje da li će investitor poštovati domaće zakone i regulative, što lokalne vlasti ističu kao ključni uslov za održiv i zakonit razvoj.

On ističe da ideja o reaktivaciji aerodroma nije sporna sama po sebi, ali da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima.

„Već smo rekli da studija nije obradila ključne stavke – troškove eksproprijacije, uticaj na životnu sredinu, niti je definisano ko bi snosio finansijski teret. Ujedno, 700 objekata koji bi morali biti uklonjeni – to nije realan okvir za razvoj“, kazao je Lutovac.

On ističe da postoje racionalniji modeli.

„Postoji studija Univerziteta u Mariboru iz 2018. godine, gdje je analizirano kako bi se uz minimalnu eksproprijaciju mogao razviti regionalni aerodrom. To bi podrazumijevalo samo uklanjanje manjeg broja objekata koji su i onako nelegalno sagrađeni u zoni aerodroma“, dodaje.

Lutovac naglašava da se ne dovodi u pitanje sama ideja aerodroma, već način na koji se pristupa njenoj realizaciji.„U pitanju je širina zone. Ako bi investitor imao realne potrebe i prihvatio užu zonu, uz uvažavanje postojećeg stanja, to bi bio sasvim drugačiji projekat – održiv i prihvatljiv“, kazao je.

Prema njegovim riječima, predlog koji je iznio Štajnmiler prevazilazi i lokalne, i regionalne standarde.

„Za jedan funkcionalan, evropski – regionalni aerodrom ne traži se toliko zemljišta, ni toliki broj žrtvovanih domaćinstava. Rješenja postoje – ali ne ovako“, zaključuje Lutovac.

Ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić u emisiji „Budimo budni – pitajte Vladu“ na TVCG najavila je da Ministarstvo u narednom periodu radi na sveobuhvatnoj reformi radnog zakonodavstva. Istakla je da su u okviru resora posebno važna dva pregovaračka poglavlja – jedno koje Ministarstvo direktno koordinira i drugo koje zavisi od njihovih reformi. Prioritet im je stvaranje otvorenog tržišta rada i usklađivanje zakonodavstva sa standardima Evropske unije, što zahtijeva mnogo posla i temeljne promjene.

„Istakla bih jedan dio izmjena Zakona o radu koji se trenutno nalazi u Evropskoj komisiji, sa dvije implementirane direktive i okvirnim sporazumom za rad na daljinu, odnosno fleksibilnijim radnim angažovanjem. Do kraja godine trebalo bi da implementiramo dodatne dvije direktive, a to su jednakost zarada muškaraca i žena, i da se definiše tačan način predlaganja minimalne zarade, jer će se, shodno direktivi, ići na to da se o minimalnoj zaradi raspravlja u socijalnom dijalogu i da je kroz Socijalni savjet, Socijalni savjet predlaže Vladi u određenom vremenskom periodu“, rekla je ona, prenosi portal RTCG.

Ministarka kaže da kada do kraja godine budu usklađene sve četiri direktive i okvirni sporazum, Zakon o radu biće u potpunosti usklađen sa zakonodavstvom i praksama Evropske unije.

Pored toga, kako je istakla, u Ministarstvu jako puno rade na transformaciji tržištu rada koji zahtjeva sveobuhvatnu reformu.

„Pohvalila bih potpisivanje ugovora vezanog za Plan rasta koji donosi 31, 6 miliona eura koji će se odnosititi na socijalnu inkluziju i tržište rada“, rekla je Nišić.

Na pitanje kako planiraju da uvedu sedmočasovno radno vrijeme i usklade interese poslodavaca koji su zabrinuti, ona je istakla da bi takva promjena predstavljala istorijski iskorak za Crnu Goru, u pravcu kojem teže i mnoge evropske zemlje.

„Mislim da je ovo trenutak kada se može preći na sedmočasovno radno vrijeme“, naglasila je Nišić.

Kaže da su tokom prošle nedjelje održani brojni sastanci sa sindikatima i poslodavcima koji imaju zakonski utvrđenu reprezentativnost. Takođe, juče je održana sjednica Socijalnog savjeta na kojoj su dogovoreni prvi koraci ka uvođenju sedmočasovnog radnog vremena i definisani načini njegove eventualne implementacije.

Jedan dio privrednih grana izrazio je zabrinutost i potrebu za dodatnim dijalogom kada je u pitanju ova tema, a mi kao vladin resor imamo obavezu da im izađemo u susret.

Najviše negodovanja stiglo je iz sektora građevine i dijela turizma, ali mi se oslanjamo na zvanične podatke naših institucija. Naime, od 1. januara do danas, inspekcija rada nije evidentirala potrebu za uvođenjem prekovremenog rada u privrednom sektoru.

Zato ćemo ostaviti Predsjedništvu Socijalnog savjeta da se sastane krajem ove ili početkom naredne nedjelje, kako bi formirali nekoliko tematskih radnih grupa koje bi analizirale gdje su problemi u privredi, šta privreda zahtijeva, koje su im poslovne barijere i koje prepreke treba ukloniti.

Ministarka Nišić kaže da će sedmočasovno radno vrijeme biti uvedeno i u javnom i u privatnom sektoru. Iako su poslodavci izrazili zabrinutost da bi ta promjena mogla dovesti do smanjenja plata, ona poručuje da do toga neće doći.

„Sedmočasovno radno vrijeme uz saradnju svih socijalnih partnera uvešće se kako u javnom tako i u privatnom sektoru i ono što će biti zakonska obaveza jeste da ono ne može uticati na smanjenje zarada“, istakla je ministarka.

Na pitanje kako će sedmočasovno vrijeme odraziti na vojsku i policiju ministarka kaže da što se tiče vojske i policije tu su odradili niz analiza.

„Kada je vojska, policija i zdravstvo u pitanju moramo biti svjesni da je kod njih raspored radnog vremena sljedeći. Oni ne dijele 24 sata po 8 sati već dijele 24 sata po 12 sati. Njihove smjene su 12, 12 pa imaju 24 sta slobodno. Sigurni smo da neće da bude većih problema u implementaciji ovog zakona kada je javni sektor u pitanju“, istakla je Nišić.