Connect with us

EKONOMIJA

MINISTRI FINANSIJA I EKONOMSKOG RAZVOJA

Spajić i Milatović o Budžetu: Znali smo da će biti usvojen, ovo je istorijski uspjeh

„Kada se sjetim kako je bilo kad smo počeli i gdje smo sad, da smo samo pričali o smanjivanju plata i penzija, a da ih danas podižemo, to je zaista jedan istorijski uspjeh“, kazao je Milatović

Milatović i Spajić

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić i ekonomskog razvoja Jakov Milatović gostovali su sinoć na Tviter spejsu, gdje su govorili o izglasavanju budžeta i planu „Evropa sad“.

Na pitanje kako se osjećaju nakon izglasavanja, Milatović je rekao da su znali da će budžet biti usvojen i da njihove izjave u proteklih sedmica su išle u tom pravcu.

„Došlo je do par određenih izmjena, predloženi deficit se popeo na 5.1% BDP-a što je prihvatljivo, ali je najvažnije što je budžet istorijski, donijeće bolji život građana, razvoj privredi i biće razvojni, što govori kapitalni budžet“ naveo je on.

Milatović se prisjetio početka i dolaska nove Vlade kada su razmišljali o smanjivanju plata i penzija.

„Kada se sjetim kako je bilo kad smo počeli i gdje smo sad, da smo samo pričali o smanjivanju plata i penzija, a da ih danas podižemo, to je zaista jedan istorijski uspjeh“, kazao je ministar ekonomskog razvoja.

Spajić se složio sa svim što je Milatović rekao i dodao da imaju mnogo izmjena i to ih dovodi do projektovanog deficita od 5.1% što je u redu u datim okolnostima neizvjesnosti i kovid krize.

„Ono što je važno napomenuti je da ćemo imati do kraja godine deficit ispod 3%, to je izvjesno i to je velika i bitna stvar za nas, jer sledeća godina mora biti godina sa dvije vrste ulaganja“, dodao je.

Spajić je kazao da su izbalansirali budžet, i da su na sigurno.

„Akcize nisu uspjele, a nije nam uspjelo da vratimo PDV na 21 posto, ali smo uspjeli da ujednačimo prihode i rashode i da nadokandimo 30 miliona. Mi ćemo sledeće godine razdužiti dio duga. Nema bojazni za bilo koju vrstu nestabilnosti“, naglasio je ministar finansija i socijalnog staranja.

Slušaoci su ga pitali i za socijalna davanja, a on je ocijenio da su ona ranije dijeljena za glas.

„U Crnoj Gori imamo 115 hiljada primalaca socijale, tu nešto ne štima. Mi sa UNDP-em formiramo projekat Socijalnog kartona. Očekujemo smanjenje broja korisnika kroz filtriranje, a i očekujemo i mnogo veći broj zaposlenih upravo zbog projekta „Evropa sad““, dodao je on.

Formiraju ekipu koja će biti okosnica projekta „Montenegro vorks“, Spajić očekuje da će zajedno sa konsultantom iz MMF u januaru početi analizu državnih preduzeća.

Milatović je kazao da je Montenegro vorks u početnoj fazi, ovo je tim koji je postoperativan unazad mjesec dana, i nisu imali vremena da se pokažu.

„Državna preduzeća treba da se podijele u četiri grupe, i u odnosu na to treba razviti planove šta sa njima i kako ih razvijati. Postoje strateška preduzeća koja su ne profitabilno, a ona su problematična. Preduzeća koja su nestrateška i neprofitabilna trebalo bi da se ugase, a ona koja su nestrateška a profitabilna trebala bi da se privatizuju. Državna preduzeća bi u narednom periodu bila prioritet Vlade“, kazao je ministar ekonomskog razvoja.

Spajić je kazao da će izaći sa tačnim brojem zaposlenih u javnoj upravi.

„Mi nismo znali koliko imamo zaposlenih u javnoj upravi, imamo oko 46 hiljada zaposlenih uskoro ćemo objaviti te tačne podatke. Povećan je broj u zdravstvu zbog korone“, istakao je on.

Milatović je naveo da nema dovoljan broj kvalitetnih kadrova u ministarstvima.

„Pogledao sam diplome, i vi imate jednu situaciju da najveći broj tih ljudi nema prosjek preko osam. Dolazilo je u prethodnom periodu do negativne selekcije, veliki broj dobrih ljudi koji završavaju fakultete nije mogao da uđe u državnu upravu. Ulazili su ljudi koji su politički vezani i to mora da se mijenja“, dodao je.

Ocijenio je da direktori direktorata i niži kadrovi treba da nose državne uprave, a da se samo mijenjaju državni sekretari i ministri.

„Treba vremena i nije lako te stvari iskristalisati. Mi smo stalno u balansu retrovizora i šoveršajbne, treba da gledamo u isto vrijeme i unazad i unaprijed, to nije lak balans“, naveo je Milatović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije