Connect with us

EKONOMIJA

MINISTRI FINANSIJA I EKONOMSKOG RAZVOJA

Spajić i Milatović o Budžetu: Znali smo da će biti usvojen, ovo je istorijski uspjeh

„Kada se sjetim kako je bilo kad smo počeli i gdje smo sad, da smo samo pričali o smanjivanju plata i penzija, a da ih danas podižemo, to je zaista jedan istorijski uspjeh“, kazao je Milatović

Milatović i Spajić

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić i ekonomskog razvoja Jakov Milatović gostovali su sinoć na Tviter spejsu, gdje su govorili o izglasavanju budžeta i planu „Evropa sad“.

Na pitanje kako se osjećaju nakon izglasavanja, Milatović je rekao da su znali da će budžet biti usvojen i da njihove izjave u proteklih sedmica su išle u tom pravcu.

„Došlo je do par određenih izmjena, predloženi deficit se popeo na 5.1% BDP-a što je prihvatljivo, ali je najvažnije što je budžet istorijski, donijeće bolji život građana, razvoj privredi i biće razvojni, što govori kapitalni budžet“ naveo je on.

Milatović se prisjetio početka i dolaska nove Vlade kada su razmišljali o smanjivanju plata i penzija.

„Kada se sjetim kako je bilo kad smo počeli i gdje smo sad, da smo samo pričali o smanjivanju plata i penzija, a da ih danas podižemo, to je zaista jedan istorijski uspjeh“, kazao je ministar ekonomskog razvoja.

Spajić se složio sa svim što je Milatović rekao i dodao da imaju mnogo izmjena i to ih dovodi do projektovanog deficita od 5.1% što je u redu u datim okolnostima neizvjesnosti i kovid krize.

„Ono što je važno napomenuti je da ćemo imati do kraja godine deficit ispod 3%, to je izvjesno i to je velika i bitna stvar za nas, jer sledeća godina mora biti godina sa dvije vrste ulaganja“, dodao je.

Spajić je kazao da su izbalansirali budžet, i da su na sigurno.

„Akcize nisu uspjele, a nije nam uspjelo da vratimo PDV na 21 posto, ali smo uspjeli da ujednačimo prihode i rashode i da nadokandimo 30 miliona. Mi ćemo sledeće godine razdužiti dio duga. Nema bojazni za bilo koju vrstu nestabilnosti“, naglasio je ministar finansija i socijalnog staranja.

Slušaoci su ga pitali i za socijalna davanja, a on je ocijenio da su ona ranije dijeljena za glas.

„U Crnoj Gori imamo 115 hiljada primalaca socijale, tu nešto ne štima. Mi sa UNDP-em formiramo projekat Socijalnog kartona. Očekujemo smanjenje broja korisnika kroz filtriranje, a i očekujemo i mnogo veći broj zaposlenih upravo zbog projekta „Evropa sad““, dodao je on.

Formiraju ekipu koja će biti okosnica projekta „Montenegro vorks“, Spajić očekuje da će zajedno sa konsultantom iz MMF u januaru početi analizu državnih preduzeća.

Milatović je kazao da je Montenegro vorks u početnoj fazi, ovo je tim koji je postoperativan unazad mjesec dana, i nisu imali vremena da se pokažu.

„Državna preduzeća treba da se podijele u četiri grupe, i u odnosu na to treba razviti planove šta sa njima i kako ih razvijati. Postoje strateška preduzeća koja su ne profitabilno, a ona su problematična. Preduzeća koja su nestrateška i neprofitabilna trebalo bi da se ugase, a ona koja su nestrateška a profitabilna trebala bi da se privatizuju. Državna preduzeća bi u narednom periodu bila prioritet Vlade“, kazao je ministar ekonomskog razvoja.

Spajić je kazao da će izaći sa tačnim brojem zaposlenih u javnoj upravi.

„Mi nismo znali koliko imamo zaposlenih u javnoj upravi, imamo oko 46 hiljada zaposlenih uskoro ćemo objaviti te tačne podatke. Povećan je broj u zdravstvu zbog korone“, istakao je on.

Milatović je naveo da nema dovoljan broj kvalitetnih kadrova u ministarstvima.

„Pogledao sam diplome, i vi imate jednu situaciju da najveći broj tih ljudi nema prosjek preko osam. Dolazilo je u prethodnom periodu do negativne selekcije, veliki broj dobrih ljudi koji završavaju fakultete nije mogao da uđe u državnu upravu. Ulazili su ljudi koji su politički vezani i to mora da se mijenja“, dodao je.

Ocijenio je da direktori direktorata i niži kadrovi treba da nose državne uprave, a da se samo mijenjaju državni sekretari i ministri.

„Treba vremena i nije lako te stvari iskristalisati. Mi smo stalno u balansu retrovizora i šoveršajbne, treba da gledamo u isto vrijeme i unazad i unaprijed, to nije lak balans“, naveo je Milatović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena

Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Foto: Berane online

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.

Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.

„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.

Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.

„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.

Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.

„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina

Nove cijene goriva

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći devet centi: Poskupio i benzin

Nove cijene goriva

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.

Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.

Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije