Sve vrste goriva od ponoći će pojeftiniti, saopštilo je Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa.

Eurosuper 95 i 98 pojeftiniće po dva centa i u naredne dvije sedmice koštaće 1,40 odnosno 1,44 eura po litru.

Lož ulje će biti jeftinije za tri centra i koštaće 1,26 eura po litru, dok će Eurodizel biti jeftiniji za tri centa i koštaće 1,30 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 7. oktobra, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 8. oktobra.

Portal RTCG izdvojio je 17 osnovnih namirnica i uporedio cijene u Crnoj Gori, Srbiji i Hrvatskoj.

Na osnovu podataka koje su dobili, cijene u Srbiji su nešto niže, dok su u Crnoj Gori i Hrvatskoj slične, s tim što su pojedini artikli u Hrvatskoj skuplji.

Hljeb je najjeftiniji u Srbiji i može se kupiti za 50 centi, jaja i mlijeko, takođe imaju najnižu cijenu. Kafa je najskuplja u Hrvatskoj, dok je cijena kilograma pilećeg filea najviša u crnogorskim marketima.

Foto: RTCG

Cijene u Hrvatskoj dobili su iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača na osnovu popisa koji su napravili tajni kupci iz mjeseca u mjesec, dok su za Srbiju uzimali najmanje cijene iz velikih marketa, s tim što nijesu uračunali Lidl koji je znatno jeftiniji.

Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

I u Srbiji je 1. septembra počela akcija “Najbolja cena” u okviru koje su, do kraja oktobra, u oko 2.500 maloprodajnih objekata u zemlji, cijene oko 700 proizvoda niže u odnosu dosadašnje akcijske cijene.

Akcija obuhvata 81 vrstu proizvoda, a sniženje u prosjeku iznosi 26,82 odsto.

Napominju da su uporedili cijene mlijeka u tetrapaku bez čepa, brašna tip 500 i bijele riže.

(Piše: Maša Mališić Ljumović)

Povodom dezinformacija koje su se u javnosti pojavile povodom primjene programa Evropa sad 2, a koje se odnose na navodno smanjenje penzija Kabinet predsjednika Vlade Milojka Spajića oštro demantuje takve napise te u cilju, kako kažu, objektivnog informisanja javnosti još jednom ukazuju da je netačna informacija da će penzije u budućnosti biti manje.

„Naime, prilikom kreiranja neistinitih narativa polazi se od obračuna po kome zarada zaposlenog ostaje nepromijenjena do kraja njegovog radnog staža (pretpostavlja da neće doći do povećanja zarade zaposlenog makar po osnovu minulog rada i kretanja u privredi) što po postojećim zakonskim rješenjima nije ni teorijski moguće“, kaže se u saopštenju.

Kako kažu, u pojedinim medijskim analizama ove vladine politike obračun penzija se isključivo objašnjava na bazi samo jednog parametra za obračun penzije, dok se drugi dio obračuna i kretanja ostalih parametara svjesno zaobilazi, što ukazuje da se radi o tendenciznom i zlonamjernom informisanju javnosti.

„Na primjer, sa očiglednom namjerom obmane javnosti, kao činilac za obračun penzije uzima se godišnji lični koefcijent na temelju kog se implicira smanjenje penzija za buduće penzionere, a svjesno zanemruje činjenica da se visina penzije računa na bazi još dva bitna parametra, odnosno: dužine radnog staža i vrijednosti ličnog boda, koji nesumnjivo zbog ove reforme isključivo raste (usljed rasta prosječne zarade)“, navodi se u saopštenju.

Dodaju da se vrijednost penzije povećava se tri puta godišnje kao posljedica redovnog zakonskog usklađivanja po osnovu kretanja prosječne zarade i inflacije, što utiče na iznos ličnog boda, što prilikom objektivnog izvještavanja o ovoj mjeri treba takođe imati u vidu.

„Takođe, recimo obračun penzije prikazan danas na naslovnoj strani jednog dnevnog lista u suprotnosti je sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, budući da je izračunata penzija u iznosu od 359,6€ dok je minimalna penzija propisana zakonom u Crnoj Gori 450€ i ne može biti niža od tog iznosa. Upravo kao što je 44. Vlada i najavila prilikom povećanja minimalne penzije od 1. januara ove godine, da će nakon te mjere kojom je otpočela primjena programa „Evropa Sad 2”, rast ostalih kategorija penzija biti rezultat rasta prosječne zarade, odnosno usklađivanja penzija po tom osnovu“, ističe se u reagovanju.

Kako kažu, evidentna je zabrinutost “antivladine koalicije” u vezi sa rastom minimalne i prosječne zarade u slučaju implementacije programa „Evropa Sad 2“, što jasno ukazuje da imaju cilj da stvari vrate na staro, kada je prosječna zarada u Crnoj Gori za deset godina porasla 40€, a penzije godišnje usklađivane za po svega nekoliko eura.