Connect with us

EKONOMIJA

Lutovac: Predlog Štajnmilera o aerodromu u Beranama ne odgovara stvarnim mogućnostima

„700 objekata koji bi moralo biti uklonjeno, a to nije realan okvir za razvoj“, kazao je predsjednik Opštine Berane ističući da postoje da postoje racionalna rešenja za beranski aerodrom

Lutovac, Foto: Boris Pejović/ Skica aerodroma u Beranama koju je predstavio njemački investitor Štajnmiler

Predsjednik opštine Berane, Đole Lutovac, gostujući u emisiji “Epicentar” na Gradskoj TV je kazao da ideja o reaktivaciji aerodroma u tom gradu nije sporna, te da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima.

Lutovac se osvrnuo i na potencijalne investicije u Jelovicu pojasnivši da detaljni urbanistički plan Jelovica predviđa razvoj modernog turističkog kompleksa sa žičarama, gondolama i hotelima, te da se samo čeka odgovor Mohameda Alabara.

Kako ističe, postoje racionalniji modeli kako bi se uz minimalnu eksproprijaciju mogao razviti regionalni aerodrom, a naša opština je takođe spremila idejni projekat za investiciju u Jelovicu.

„Mi smo u vrlo kratkom roku pripremili konkretne projektne ideje koje smo uputili potencijalnom investitoru. Sve tri opštine fokusirale su se na planinu Bjelasicu, naravno, svaka na svoj dio planine. U slučaju Berana, ponudili smo Jelovicu kao jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija u našem kraju, gdje već postoje dobri osnovi za ulaganje – uključujući plansku dokumentaciju“, kazao je Đole Lutovac.

Za područje Komova već je usvojen prostorni plan posebne namjene, dok detaljni urbanistički plan Jelovica predviđa razvoj modernog turističkog kompleksa sa žičarama, gondolama i hotelima. Lutovac je naglasio da su projektne ideje već dostavljene Alabaru, iako sastanak još nije održan.

„Koliko nam je poznato, sve inicijative iz opština sjeverne regije već su predstavljene investitoru. On je nedavno boravio u Kolašinu, a očekujemo i njegove posjete ostalim opštinama. Vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati – za sada imamo samo te informacije“, dodao je.

Lutovac navodi da je u fokusu potencijalne saradnje ostaje pitanje da li će investitor poštovati domaće zakone i regulative, što lokalne vlasti ističu kao ključni uslov za održiv i zakonit razvoj.

On ističe da ideja o reaktivaciji aerodroma nije sporna sama po sebi, ali da predlog koji je iznio njemački insvestitor Majk Štajnmiler ne odgovara stvarnim mogućnostima.

„Već smo rekli da studija nije obradila ključne stavke – troškove eksproprijacije, uticaj na životnu sredinu, niti je definisano ko bi snosio finansijski teret. Ujedno, 700 objekata koji bi morali biti uklonjeni – to nije realan okvir za razvoj“, kazao je Lutovac.

On ističe da postoje racionalniji modeli.

„Postoji studija Univerziteta u Mariboru iz 2018. godine, gdje je analizirano kako bi se uz minimalnu eksproprijaciju mogao razviti regionalni aerodrom. To bi podrazumijevalo samo uklanjanje manjeg broja objekata koji su i onako nelegalno sagrađeni u zoni aerodroma“, dodaje.

Lutovac naglašava da se ne dovodi u pitanje sama ideja aerodroma, već način na koji se pristupa njenoj realizaciji.„U pitanju je širina zone. Ako bi investitor imao realne potrebe i prihvatio užu zonu, uz uvažavanje postojećeg stanja, to bi bio sasvim drugačiji projekat – održiv i prihvatljiv“, kazao je.

Prema njegovim riječima, predlog koji je iznio Štajnmiler prevazilazi i lokalne, i regionalne standarde.

„Za jedan funkcionalan, evropski – regionalni aerodrom ne traži se toliko zemljišta, ni toliki broj žrtvovanih domaćinstava. Rješenja postoje – ali ne ovako“, zaključuje Lutovac.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije