Connect with us

EKONOMIJA

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PRIPREMILO PREDLOG ODLUKE

Srbija ukida zabranu izvoza brašna, žita i ulja: Stabilnost za Crnu Goru, cijene vjerovatno neće opet rasti

Domaći uvoznici, trgovci i pekari, očekuju da će od svojih dobavljača iz Srbije dobiti nove cijene

Ukidanje zabrane izvoza znači uredno snabdijevanje osnovnim namirnicama (Ilustracija), Foto: Boris Pejović

Ministarstvo poljoprivrede Srbije pripremilo je za današnju sjednicu njihove Vlade predlog odluke o ukidanju zabrane izvoza žitarica i jestivog suncokretovog ulja uz mjesečne kvote za izvoz u susjedne zemlje, dok će izvoz brašna najvjerovatnije biti bez ograničenja, prenose „Vijesti”.

Ukoliko predlog bude usvojen i odmah stupi na snagu to će, za Crnu Goru koja većinu ovih roba tradicionalno uvozi sa ovog najbližeg i najjeftinijeg tržišta, značiti stabilnost u snabdijevanju domaćih potrošača ali i da vjerovatno neće doći do novog rasta cijena.

Domaći uvoznici, trgovci i pekari, očekuju da će od svojih dobavljača iz Srbije dobiti nove cijene.

One bi mogle biti nešto veće nego prije uvođenja zabrane izvoza od 11. marta, ali manje nego sadašnje cijene za pšenicu i brašno sa drugih tržišta računajući i troškove prevoza.

Dio domaćih pekara i trgovaca je u protekle dvije sedmice brašno nabavljao iz Bugarske po većim cijenama i znatnim troškovima prevoza, zbog čega su razmatrali i novo povećanje cijena osnovnog bijelog pšeničnog hljeba. Ta odluka sačekaće kalkulacije sa novim cijenama brašna iz Srbije.

Vekna osnovnog hljeba je u januaru poskupila sa 50 na 70 centi, a zatim u martu na 80 centi, nakon uvođenja zabrane izvoza pšenice i brašna iz Srbije.

Prema informacijama ovog medija mjesečna kvota za izvoz pšenice i kukuruza mogla bi iznositi po 350 hiljada tona, a ulja 30 hiljada tona. Kvota bi bila određena i po država za koje se dozvoli izvoz, u zavisnosti od njihovog dosadašnjeg uvoza i Srbije i ukupne potrebe za tim proizvodima. Sistem kvota se uvodi kako bi se država zaštitila svoje tržište, ali i spriječila mogući šverc i preprodaju viškova državama u koje izvoz nije dozvoljen.

Udruženje žita Srbije, koja okuplja najveće proizvođače i izvoznike žitarica, proteklih dana je lobiralo i vodilo javne kampanje za ukidanje zabrane izvoza. Oni su saopštavali da u silosima i skladištima imaju preko milion tona pšenice i 900 hiljada tona kukuruza kojeg nisu mogli izvoziti, a moraju ih početi prazniti jer za tri mjeseca počinje nova žetva.

Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić juče je razgovarala sa predstavnicima ovog Udruženja i Ministarstva poljoprivrede, a tema je bila odluka o privremenoj zabrani izvoza pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja i njihova analiza.

Kako se navodi u saopštenju, premijerka je iznela predlog da se nastavi analiza trenutne situacije na domaćem tržištu kada su u pitanju ovi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, nakon čega bi se održao novi sastanak sa predstavnicima Udruženja žita Srbije.

”Prema njenim rinečima, važno je da je dijalog sa proizvođačima žita uspostavljen i da će sve buduće odluke donositi zajedno. Brnabić je naglasila da država u potpunosti razume situaciju u kojoj su se našli proizvođači, prerađivači i izvoznici žita i da će učiniti sve i naći način da pomogne i njima, uz obezbeđivanje maksimalne bezbednosti u snabdevanju građana Srbije. Naredni susret predstavnika Udruženja žita Srbije i Vlade Srbije planiran je u narednim danima, kada će uz detaljnije i preciznije analize tržišta i informacije moći da se diskutuje o konkretnim načinima rešavanja ovog pitanja”, navedeno je u saopštenju iz kabineta predsjednice Vlade Srbije.

Mlinarima prijete kazne, a brašnu da se ubuđa

Mlinari u Srbiji počeli su da zaustavljaju proizvodnju brašna jer su zalihe ogromne zbog zabranjenog izvoza, a zbog dugog skladištenja moguće je da će se brašno ubuđati, rekli su juče predstavnici mlinara za Betu, a prenosi list “Danas”.

Direktor Poslovnog udruženja mlinara i fabrika tjestenina “Žitounija” Zdravko Šajatović rekao je da su zalihe brašna oko 20.000 tona i da mlinari polako zaustavljaju proizvodnju jer nemaju kome da ga prodaju.

”Šteta od zabrane izvoza je ogromna jer postoji rizik da će kupci, kojima i pored ugovora nije isporučeno brašno, tužiti proizvođače, a arbitraža u Londonu je efikasna i brzo donosi presude nakon što se priloži ugovor”, rekao je Šajatović.

Od kazne bi, kako je rekao, proizvođače u Srbiji mogla da izuzme “viša sila”, a to je da je država donijela odluku o zabrani izvoza, ali obzirom da su napravljeni izuzeci i pšenica isporučena Severnoj Makedoniji, oko 100.000 tona, Albaniji oko 30.000 tona i Italiji oko 18.000 tona, “viša sila” neće biti opravdanje.

Vlasnik mlina “Žitopromet” u Senti Predrag Đurović rekao je juče da na zalihama ima 1.500 tona brašna i da će za dan-dva zaustaviti proizvodnju jer je popunio sve skladišne kapacitete.

”Stvorili smo enormne zalihe koje ne možemo da izvezemo. Ta zabrana nam guši proizvodnju, a ogromne količine brašna mogu da se pokvare”, rekao je Đurović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije