EKONOMIJA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE PRIPREMILO PREDLOG ODLUKE
Srbija ukida zabranu izvoza brašna, žita i ulja: Stabilnost za Crnu Goru, cijene vjerovatno neće opet rasti
Domaći uvoznici, trgovci i pekari, očekuju da će od svojih dobavljača iz Srbije dobiti nove cijene

Ministarstvo poljoprivrede Srbije pripremilo je za današnju sjednicu njihove Vlade predlog odluke o ukidanju zabrane izvoza žitarica i jestivog suncokretovog ulja uz mjesečne kvote za izvoz u susjedne zemlje, dok će izvoz brašna najvjerovatnije biti bez ograničenja, prenose „Vijesti”.
Ukoliko predlog bude usvojen i odmah stupi na snagu to će, za Crnu Goru koja većinu ovih roba tradicionalno uvozi sa ovog najbližeg i najjeftinijeg tržišta, značiti stabilnost u snabdijevanju domaćih potrošača ali i da vjerovatno neće doći do novog rasta cijena.
Domaći uvoznici, trgovci i pekari, očekuju da će od svojih dobavljača iz Srbije dobiti nove cijene.
One bi mogle biti nešto veće nego prije uvođenja zabrane izvoza od 11. marta, ali manje nego sadašnje cijene za pšenicu i brašno sa drugih tržišta računajući i troškove prevoza.
Dio domaćih pekara i trgovaca je u protekle dvije sedmice brašno nabavljao iz Bugarske po većim cijenama i znatnim troškovima prevoza, zbog čega su razmatrali i novo povećanje cijena osnovnog bijelog pšeničnog hljeba. Ta odluka sačekaće kalkulacije sa novim cijenama brašna iz Srbije.
Vekna osnovnog hljeba je u januaru poskupila sa 50 na 70 centi, a zatim u martu na 80 centi, nakon uvođenja zabrane izvoza pšenice i brašna iz Srbije.
Prema informacijama ovog medija mjesečna kvota za izvoz pšenice i kukuruza mogla bi iznositi po 350 hiljada tona, a ulja 30 hiljada tona. Kvota bi bila određena i po država za koje se dozvoli izvoz, u zavisnosti od njihovog dosadašnjeg uvoza i Srbije i ukupne potrebe za tim proizvodima. Sistem kvota se uvodi kako bi se država zaštitila svoje tržište, ali i spriječila mogući šverc i preprodaju viškova državama u koje izvoz nije dozvoljen.
Udruženje žita Srbije, koja okuplja najveće proizvođače i izvoznike žitarica, proteklih dana je lobiralo i vodilo javne kampanje za ukidanje zabrane izvoza. Oni su saopštavali da u silosima i skladištima imaju preko milion tona pšenice i 900 hiljada tona kukuruza kojeg nisu mogli izvoziti, a moraju ih početi prazniti jer za tri mjeseca počinje nova žetva.
Predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić juče je razgovarala sa predstavnicima ovog Udruženja i Ministarstva poljoprivrede, a tema je bila odluka o privremenoj zabrani izvoza pšenice, kukuruza i suncokretovog ulja i njihova analiza.
Kako se navodi u saopštenju, premijerka je iznela predlog da se nastavi analiza trenutne situacije na domaćem tržištu kada su u pitanju ovi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, nakon čega bi se održao novi sastanak sa predstavnicima Udruženja žita Srbije.
”Prema njenim rinečima, važno je da je dijalog sa proizvođačima žita uspostavljen i da će sve buduće odluke donositi zajedno. Brnabić je naglasila da država u potpunosti razume situaciju u kojoj su se našli proizvođači, prerađivači i izvoznici žita i da će učiniti sve i naći način da pomogne i njima, uz obezbeđivanje maksimalne bezbednosti u snabdevanju građana Srbije. Naredni susret predstavnika Udruženja žita Srbije i Vlade Srbije planiran je u narednim danima, kada će uz detaljnije i preciznije analize tržišta i informacije moći da se diskutuje o konkretnim načinima rešavanja ovog pitanja”, navedeno je u saopštenju iz kabineta predsjednice Vlade Srbije.
Mlinarima prijete kazne, a brašnu da se ubuđa
Mlinari u Srbiji počeli su da zaustavljaju proizvodnju brašna jer su zalihe ogromne zbog zabranjenog izvoza, a zbog dugog skladištenja moguće je da će se brašno ubuđati, rekli su juče predstavnici mlinara za Betu, a prenosi list “Danas”.
Direktor Poslovnog udruženja mlinara i fabrika tjestenina “Žitounija” Zdravko Šajatović rekao je da su zalihe brašna oko 20.000 tona i da mlinari polako zaustavljaju proizvodnju jer nemaju kome da ga prodaju.
”Šteta od zabrane izvoza je ogromna jer postoji rizik da će kupci, kojima i pored ugovora nije isporučeno brašno, tužiti proizvođače, a arbitraža u Londonu je efikasna i brzo donosi presude nakon što se priloži ugovor”, rekao je Šajatović.
Od kazne bi, kako je rekao, proizvođače u Srbiji mogla da izuzme “viša sila”, a to je da je država donijela odluku o zabrani izvoza, ali obzirom da su napravljeni izuzeci i pšenica isporučena Severnoj Makedoniji, oko 100.000 tona, Albaniji oko 30.000 tona i Italiji oko 18.000 tona, “viša sila” neće biti opravdanje.
Vlasnik mlina “Žitopromet” u Senti Predrag Đurović rekao je juče da na zalihama ima 1.500 tona brašna i da će za dan-dva zaustaviti proizvodnju jer je popunio sve skladišne kapacitete.
”Stvorili smo enormne zalihe koje ne možemo da izvezemo. Ta zabrana nam guši proizvodnju, a ogromne količine brašna mogu da se pokvare”, rekao je Đurović.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
HRONIKA4 сата ranijePut Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA1 дан ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje










