Connect with us

DRUŠTVO

NJEMAČKI INVESTITOR NAJAVLJUJE

Štajnmiler: Beranski aerodrom imaće 3.000 radnika, najniža plata biće 1.500 eura; Rekonstrukcija bi mogla da počne na proljeće

„U planu je i izgradnja autobuske stanice u sklopu Aerodroma“, kazao je Štajnmiler

Aerodrom u Beranama (Foto: aerodrom-berane.me) i Štajnmiler (Foto: RTCG)

Rekonstrukcija beranskog aerodroma mogla bi da počne na proljeće naredne godine, saopštio je njemački investitor Majk Štajnmiler, koji već četiri godine pregovara sa Vladom o valorizaciji vazdušne luke. Finansije su, kaže, spremne, studija izvodljivosti – pozitivna, čeka se zeleno svjetlo izvršne vlasti.

Zapošljavaće tri hiljade radnika, najniža plata biće 1.500 eura. I za vlasnike kuća u blizini piste imaju rješenje. Kako grad nema autobusku stanicu, planiraju da je izgrade u sklopu Aerodroma.

“Mi smo spremni i samo želimo da počnemo”. Te riječi njemački investitor i pilot Majkl Štajnmiler izgovorio upravo na beranskom aerodromu obraćajući se prisutnjima na hidro-avio regati.

O reaktiviranju vazdušne luke kaže već četiri godine pregovara sa vladom.

Tim od 80 ljudi iz raznih oblasti radi na projektu, a nedavno je pokrenut sajt i objavljeno kako će izgledati aerodrom.

“Studija izvodljivosti je završena i veoma je pozitivna. Nadamo se da bi na proljeće naredne godine mogli početi sa reaktivacijom zgrade aerodroma. Finansije su spremne. Mi samo čekamo konačno odobrenje Vlade da se počne sa projektom”, saopštio je Štajnmiler.

Biće, navodi Štajnmiler, otvoreno tri hiljade radnih mjesta. Dodatne dvije hiljade radnika obećava za deceniju.

“I to što je najvažnije za ovaj dio Crne Gore i Berane, pošto znamo da su ovdje malo niže plate, najmenja plata naših zaposlenih biće 1.500 eura”, kazao je Štajnmiler.

I za građane koji žive u blizini aerodromske piste, a čije kuće bi trebalo da se ruše, njemački investitor ima fer ponudu.

“Napravićemo apartmansko naselje sa stotinu apartmana i vlasnicima kuća ponudićemo polugodišnji besplatan smještaj“, poručuje Štajnmiler.

I četiri godine već zaključana autobuska stanica u Beranama mogla bi dobiti novo ruho, ali i mjesto, pojašnjava Štajnmiler.

“Planiramo da modularno ugradimo autobusku stanicu kako bi bila dio kompleksa aerodroma”, ističe Štajnmiler.

Neće trošiti struju, jer vazdušna luka neće biti priključena na mrežu crnogorskog elektrosistema. Sama će, ističe Štajnmiler, proizvoditi struju.

“Po standardima Evropske unije proizvodićemo energiju bez CO2 zagađivanja. Tako će ovaj aerodrom imati prvi CO2 free status u svijetu, dakle, biće prvi energetski nezavistan i održiv aerodrom u svijetu. Prerađivaćemo čak i kišnicu i pretvarat je u tehničku ili pitku vodu”, kaže Štajnmiler.

Opsluživaće putnike 365 dana u godini, bez obzira na vremenske uslove. Biće rezervisan za kargo letove, što je, kako kaže njemački investitor, unaprije dogovoreno.

Vlasnik kompanije “Elite Private Jet Services” preselio se u Crno Goru i osnovao novu, Aerodrom Berane d.o.o. Ukoliko, nakon brojnih neispunjenih obećanja, Štajnmiler posrnulog feniksa podigne iz pepela, voljenijeg zeta, Beranci neće imati.

Piše: Marija Barjaktarović

(Radio Crne Gore)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije