Connect with us

EKONOMIJA

"OČEKIVANI RAST EKONOMIJE OD 10,8 ODSTO JE NAJVEĆA STOPA MEĐU ŠEST BALKANSKIH ZEMALJA"

Svjetska banka: Snažan oporavak CG ekonomije u ovoj godini, najveći rast među zemljama Zapadnog Balkana

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju

Milatović, Krivokapić i Spajić, Foto: Vlada Crne Gore

Crnogorska ekonomija će se u ovoj godini, podstaknuta brzim oporavkom turizma, snažno oporaviti, uz očekivani rast od 10,8 odsto, što je najveća stopa među šest zemalja Zapadnog Balkana, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).

U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, Zeleni oporavak, navodi se da je izuzetno dobra glavna ljetnja turistička sezona podržala oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 odsto nivoa od 2019. godine.

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali iz SB, održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti.

Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru, Kristofer Šeldon, rekao je da je ekonomska kriza, koju je izazvala pandemija koronavirusa, i dalje izvor neizvjesnosti, ali da predstavlja i priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije.

„SB je posvećena da podrži Crnu Goru u sprovođenju reformi koje mogu pomoći u obezbjeđivanju makroekonomske stabilnosti, stvaranju ekonomskih mogućnosti i podsticati snažan rast predvođen privatnim sektorom“, saopštio je Sheldon.

Izvještaj pokazuje da je nezaposlenost u Crnoj Gori i dalje visoka, jer oporavak još nije pokrenuo tržište rada, što ograničava brzinu ponovnog smanjenja siromaštva.

Predviđa se da će se siromaštvo polako smanjivati ove godine, ali ostaje na većem nivou nego 2019.

Izvještaj je pokazao i da se region Zapadnog Balkana oporavlja od recesije izazvane pandemijom u prošloj godini, zahvaljujući bržem oporavku od očekivanog u ovoj.

Izgledi za region su se značajno poboljšali, pa se sada predviđa rast BDP-a od 5,9 odsto u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada od 3,1 odsto.

Rast u regionu je predviđen na 4,1 odsto u narednoj godini i 3,8 odsto u 2023. godini.

„Predviđa se da će stopa siromaštva u regionu nastaviti trend smanjenja prije pandemije i pasti oko jedan procentni poen na 20,3 odsto, blizu nivoa iz 2019. godine“, dodaje se u saopštenju.

Oporavak u cijelom regionu rezultat je jačine domaće i spoljne tražnje.

„Oštar oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope pomogao je povećanju doznaka, kao i prilivu turizma tokom glavne ljetnje sezone ove godine. Snažan oporavak u naprednim ekonomijama takođe je podstakao tražnju za izvozom regiona“, rekli su iz SB.

U SB smatraju da je oporavak i dalje krhak.

„Signali ranog upozoravanja sa tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubici radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica nesrazmjerno su pogodili žene i mlade, što bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regionu“, navodi se u saopštenju.

Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 odsto u ovoj godini, što je 5,4 procentna poena više od juna prošle godine, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih.

Direktorica SB za Zapadni Balkan, Linda Van Gelder, kazala je da će post-pandemijska budućnost zahtijevati da zemlje Zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka stvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj transformaciji, uključujući zelenu tranziciju.

„Svih šest zemalja bi imale koristi od reformi u poslovnom okruženju, upravljanju i digitalizaciji, što bi doprinijelo rastu i smanjilo jaz sa zemljama EU“, dodala je Van Gelder.

Izvještaj takođe razmatra makro-fiskalne izazove i pokretače oživljavanja zelenog rasta regiona. Zapadni Balkan se sada nalazi na ključnoj tački odluke u vezi sa predstojećom zelenom tranzicijom.

„Globalni koraci ka klimatskim akcijama izazivaju temeljne promjene u društvu. Preferencije potrošača i investitora se menjaju, zelene tehnologije i novi poslovni modeli remete više tržišta, a zelene politike preoblikuju ekonomska okruženja“, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to, ozelenjavanje privrede jedne zemlje postaje odlučujući faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih finansija i investicija.

„Zapadni Balkan nije izuzetak. Zelena tranzicija nudi značajne mogućnosti za Zapadni Balkan, uključujući bližu integraciju u eurocentrične globalne lance vrijednosti i pristup značajnim resursima EU za finansiranje zelene tranzicije“, rekli su iz SB.

Efikasno upravljanje Tom zelenom tranzicijom, uključujući mnoge kompromise u pogledu politike, moraće, kako su zaključili, biti glavni fokus pažnje politike Zapadnog Balkana u godinama koje dolaze.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Nadam se da će Skupština usvojiti Sporazum sa Emiratima, želimo da opštine budu uključene

„Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić

Spajić, Foto: Luka Zeković

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) biće proslijeđen parlamentu i razgovaraću sa šefovima klubova poslanika, saopštio je danas na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade premijer Milojko Spajić i dodao da očekuje da ga Skupština Crne Gore usvoji. Spajić je poručio da Vlada želi da lokalna zajednica bude maksimalno uključena u projekte.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

On se osvrnuo na zaključke odbornika ulcinjskog parlamenta, ističući da su iskazali protivljenje prema namjeri investitora iz UAE da razvijaju projekat na Velikoj plaži.

“Bilo koji potencijalni projekat, jer ništa definitvno nijesmo dobili od investitora, obavezujemo se da imamo u vidu zaključke SO Ulcinj prilikom planiranja svakog projekta. Želimo da lokalna zajednica bude maksimalno uključena. Takav primjer smo imali u mjestu Kralje u Andrijevici, gdje smo njihove predloge uzeli u obzir i promijenili trasu auto-puta. Na isti način odnosićemo se prema svim građanima u našoj Crnoj Gori, bilo koja opština da je u pitanju”, rekao je premijer.

Spajić ističe da žele da afirmišu ovlašćenja lokalnih samouprava, i poslata je, kaže, jasna poruka.

“Cijeloj Crnoj Gori, ne samo Ulcinju, da partnerski i zajedno radimo. Naravno, bez ucjena i ne želim da ulazimo u takve scenarije. Vrijeme je da se odgovorno ponašamo. Želim da se opštine odgovorno ponašaju prema svojoj i budućnosti cijele zemlje. Dajte da lokalne samouprave donose odgovorne odluke, na korist građana. Ako osjetimo partnerski odnos, bez ucjena i plašenja investitora, u Vladi će imati partnera”, kazao je Spajić.

Komentarišući izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između vlada Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata otvara pitanja usklađenosti sa Ustavom i zakonima o zaštiti konkurencije i državnoj imovini, Spajić je poručio da nema problem da sve provjeri Ustavni sud, ali i skupštinski Zakonodavni odbor.

On je saopštio da se može dogoditi da dva projekta, auto-put i most preko Bojane, budu jednistven projekat.Ponovio je da je Vlada posvećena razvoju infrastrukture.

Odgovarajući na pitanje zašto investitor iz UAE Mohamed Alabar ne ide na međunarodni tender, Spajić je ocijnio da nije puno investitora koji mogu da iznesu ulaganje od 35 milijardi eura.

“Mislim da smo ovom projektu pristupili maksimalno transparentno. Sve zaključke možete da vidite na sajtu Vlade. Dao sam jasne odgovore na pitanja poslanika. Bio sam u Ulcinju i razgovarao sa predsjednicima odborničkih klubova. Da li je iko za projekte Portonovi, ili Luštica, pitao nešto lokalne zajednice? Ovo je potpuno novi način saradnje sa lokalnom zajednicom ali očekujemo i od njih da se odgovorno ponašaju”, poručio je Spajić.

Kako je naveo, ako su tamo spremni “da propuste investiciju od 30 milijardi, neka ponesu taj teret, ja neću”.

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je rekao da su puno razgovarali o najavljenim investicijama iz UAE. Pozdravio je odluku da uvaži zaključke SO Ulcinj od 21. marta.

“Stav o prihvatanju zaključaka SO Ulcinj je nešto što će usmjeravati Vladu u odnosu i prema drugim opštinama. Vlada Crne Gore ovim sporazumom, odnosno, ako bude dogovora sa investitorom, neće raditi mimo dogovora sa SO Ulcinj. Jako sam zadovoljan realizacijom prihvatanja zaključaka SO Ulcinj danas na Vladi. Mi smo inače u SO Ulcinj, naš klub, glasali za te zaključke 21. marta”, rekao je Đeljošaj.

Premijer je istakao da je Vlada posvećena ravnomjerenom regionalnom ekonomskom razvoju.

“Ova Vlada je posebno posvećena projektima na sjeveru. Evropski parlament je podržao investicije iz UAE juče, svima je u interesu da Crna Gora ne uđe u EU kao siromašna zemlja. Mislim da je svima jasno da je iza svega ovoga dobra namjera. Jasno je da međudržavnim sporazumom isključujete mogućnost korupcije”, rekao je Spajić.

Prema njegovim riječima svi u Vladi su podržali investicije, ističući da su ministrima iz DNP-a bila potrebna dodatna objašnjenja o ovoj investiciji, i da niko ne spori da treba maksimalno iskoristiti ekonomske potencijale zemlje.

Osvrćući se na ekonomske odnose sa SAD, i to što je američki predsjednik Donald Tramp potpisao dokument koji, između ostalog, podrazumijeva carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore, rekao je da je Crna Gora pouzdan partner, i da dobro sarađuje sa SAD.On je istakao da Crna Gora ima mnogo prednosti, i da insistira na privlačenju investicija.

“Investitor ima pravo da bira. Ako se pokažemo kao nezreli i nedorasli, investitor će otići”, rekao je premijer, uz napomenu da se za projekat koji zagovaraju investitori iz UAE interesuju još dvije kredibilne destinacije.

“Ovo je jako teška borba za investitore a posebna je vrijednost što imamo državne garancije”, istakao je Spajić.

Vlada predlaže zakon o formiranju kreditno garantnog fonda

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila predlog zakona o formiranju kreditno garantnog fonda. Nadam se da će ovaj korak da omogući veću podršku malim i srednjim preduzećima, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Prema njegovim riječima ovo je važan korak za razvoj privrede.

“Ovo su veoma dobre vijesti za našu privredu”, rekao je Đeljošaj.

Premijer Milojko Spajić rekao je da se na ovaj način omogućavaprivatnom sektoru da se uključi u razvoj Crne Gore i bude faktor razvoja države.

“Htjeli smo da pokažemo našim građanima poptunu transparentnost. Sporazum sa UAE je usvojen na Vladi i biće u formi zakona predložen parlamentu. Pričaću sa svim šefovima klubova prije toga i nadam se da će sve biti usvojeno”, rekao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Guvernerka Centralne banke uštedjela više od 175.000 eura, primala preko 6.000 mjesečno

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je Radović dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije

Više od 175.000 eura, tačnije 175.911 eura, na računu ima guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović.

To se navodi u izvještaju o imovini za prošlu godinu koji je dostavila Agenciji za sprečavanje korupcije.

Kao guvernerka je tokom prošle godine od plata zaradila 70.266 eura, a one su se krećale od 5.657 do 6.450 eura.

Prijavila je i 200 eura koje je kao naknadu dobila za 8.mart, 200 eura naknadu za Dan Centralne banke, 750 eura zimnice i 1.000 eura nagrade svim zaposlenim na kraju poslovne godine.

U radu Savjeta za finansijsku stabilnost Crne Gore, kao predsjedavajuća, zaradila je 12.080 eura.Vozi Nissan Qashqai 1,5 DCI iz 2015.godine.

U nasljedstvo je dobila zemljište od preko 1.500 kvadrata, a suvlasnica je zemljišta od 3.226 kvadrata.

Ima akcije u više društava.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić potpisao sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima

Osnova za velike projekte na jugu i sjeveru Crne Gore, poručeno je iz Abu Dabija nakon potpisivanja sporazuma

Potpisan sporazum

Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su sporazume o ekonomskoj saradnji i zajedničkom ulaganju na svečanosti organizovanoj u Predsjedničkoj palati u Abu Dabiju.

Sporazume su potpisali crnogorski premijer Milojko Spajić i vicepremijer Vlade UAE i ministar vanjskih poslova, Šeik Abdulah Bin Zajed Al Nahjan, uz prisustvo predsjednika Šeika Muhameda bin Zajeda Al Nahjana.

Svrha sporazuma je da podstakne razvoj saradnje na osnovu jednakosti i uzajamne koristi u potpunom skladu sa zakonodavstvima dvije države. Saradnja će obuhvatiti brojne oblasti, sa posebnim fokusom na strateške i projekte od javnog interesa, koji će rezultirati ekonomskim benefitima za građane obje države.

„Crnoj Gori su neophodne investicije kredibilnih kompanija koje su imale decenije uspješnih velikih projekata, i za koje su najreputabilnije države svijeta spremne da garantuju. Sporazumom o ekonomskoj saradnji stvoren je osnov za proširenje oblasti saradnje, koje će rezultirati većim ulaganjima u Crnu Goru.

Sporazum o saradnji u oblasti turizma predstavlja osnovu za projekte, koji će rapidno ubrzati ekonomski rast, otvoriti nova radna mjesta te poboljšati standard i kvalitet života, ravnomjerno raspoređujući benefite – na jugu i sjeveru zemlje. Zato naglašavam odredbu Sporazuma kojom se predviđa razvoj projekata u različitim regionima Crne Gore prvi put u istoriji vodeći računa o ravnomjernom razvoju naše zemlje“, istakao je premijer Milojko Spajić nakon potpisivanja.

Premijer Spajić je kazao i da je ovo velika šansa Crne Gore za ubrzani ekonomski razvoj, a time i korak ka mnogo većim platama, penzijama i drugim benefitima za sve naše građane.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije