Connect with us

EKONOMIJA

"OČEKIVANI RAST EKONOMIJE OD 10,8 ODSTO JE NAJVEĆA STOPA MEĐU ŠEST BALKANSKIH ZEMALJA"

Svjetska banka: Snažan oporavak CG ekonomije u ovoj godini, najveći rast među zemljama Zapadnog Balkana

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju

Milatović, Krivokapić i Spajić, Foto: Vlada Crne Gore

Crnogorska ekonomija će se u ovoj godini, podstaknuta brzim oporavkom turizma, snažno oporaviti, uz očekivani rast od 10,8 odsto, što je najveća stopa među šest zemalja Zapadnog Balkana, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).

U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, Zeleni oporavak, navodi se da je izuzetno dobra glavna ljetnja turistička sezona podržala oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 odsto nivoa od 2019. godine.

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali iz SB, održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti.

Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru, Kristofer Šeldon, rekao je da je ekonomska kriza, koju je izazvala pandemija koronavirusa, i dalje izvor neizvjesnosti, ali da predstavlja i priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije.

„SB je posvećena da podrži Crnu Goru u sprovođenju reformi koje mogu pomoći u obezbjeđivanju makroekonomske stabilnosti, stvaranju ekonomskih mogućnosti i podsticati snažan rast predvođen privatnim sektorom“, saopštio je Sheldon.

Izvještaj pokazuje da je nezaposlenost u Crnoj Gori i dalje visoka, jer oporavak još nije pokrenuo tržište rada, što ograničava brzinu ponovnog smanjenja siromaštva.

Predviđa se da će se siromaštvo polako smanjivati ove godine, ali ostaje na većem nivou nego 2019.

Izvještaj je pokazao i da se region Zapadnog Balkana oporavlja od recesije izazvane pandemijom u prošloj godini, zahvaljujući bržem oporavku od očekivanog u ovoj.

Izgledi za region su se značajno poboljšali, pa se sada predviđa rast BDP-a od 5,9 odsto u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada od 3,1 odsto.

Rast u regionu je predviđen na 4,1 odsto u narednoj godini i 3,8 odsto u 2023. godini.

„Predviđa se da će stopa siromaštva u regionu nastaviti trend smanjenja prije pandemije i pasti oko jedan procentni poen na 20,3 odsto, blizu nivoa iz 2019. godine“, dodaje se u saopštenju.

Oporavak u cijelom regionu rezultat je jačine domaće i spoljne tražnje.

„Oštar oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope pomogao je povećanju doznaka, kao i prilivu turizma tokom glavne ljetnje sezone ove godine. Snažan oporavak u naprednim ekonomijama takođe je podstakao tražnju za izvozom regiona“, rekli su iz SB.

U SB smatraju da je oporavak i dalje krhak.

„Signali ranog upozoravanja sa tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubici radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica nesrazmjerno su pogodili žene i mlade, što bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regionu“, navodi se u saopštenju.

Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 odsto u ovoj godini, što je 5,4 procentna poena više od juna prošle godine, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih.

Direktorica SB za Zapadni Balkan, Linda Van Gelder, kazala je da će post-pandemijska budućnost zahtijevati da zemlje Zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka stvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj transformaciji, uključujući zelenu tranziciju.

„Svih šest zemalja bi imale koristi od reformi u poslovnom okruženju, upravljanju i digitalizaciji, što bi doprinijelo rastu i smanjilo jaz sa zemljama EU“, dodala je Van Gelder.

Izvještaj takođe razmatra makro-fiskalne izazove i pokretače oživljavanja zelenog rasta regiona. Zapadni Balkan se sada nalazi na ključnoj tački odluke u vezi sa predstojećom zelenom tranzicijom.

„Globalni koraci ka klimatskim akcijama izazivaju temeljne promjene u društvu. Preferencije potrošača i investitora se menjaju, zelene tehnologije i novi poslovni modeli remete više tržišta, a zelene politike preoblikuju ekonomska okruženja“, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to, ozelenjavanje privrede jedne zemlje postaje odlučujući faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih finansija i investicija.

„Zapadni Balkan nije izuzetak. Zelena tranzicija nudi značajne mogućnosti za Zapadni Balkan, uključujući bližu integraciju u eurocentrične globalne lance vrijednosti i pristup značajnim resursima EU za finansiranje zelene tranzicije“, rekli su iz SB.

Efikasno upravljanje Tom zelenom tranzicijom, uključujući mnoge kompromise u pogledu politike, moraće, kako su zaključili, biti glavni fokus pažnje politike Zapadnog Balkana u godinama koje dolaze.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine

Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora

Alabar u Kolašinu, Foto: Privatna arhiva

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).

Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.

Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.

Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.

Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.

Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Berane: Poslije pet godina kapije autobuske stanice uskoro se otvaraju

„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije autobuske stanice“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

Foto: Berane online

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac.

Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.

„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.

Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.

„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.

I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.

„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.

Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.

Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.

„I nadstrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.

Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Lutovac: Vjerujem da će Alabar investirati na Jelovici

„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici“, kazao je predsjednik Opštine Berane

Nakon konsultacija premijera Milojka Spajića s predsjednicima opština u vezi investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Opština Berane je kao lokaciju u koju bi trebalo investirati predložila Jelovicu.

Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, prvi čovjek Opštine, Đole Lutovac naveo je i zbog čega je baš ta lokacija odabrana.

„Mi smo u jednom vrlo kratkom roku kao projektnu ideju dali lokalitet Jelovice i za razlog što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica-Komovi u okviru koje postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, planski naravno sa tipskom gradnjom i iz tog razloga smo smatrali da je taj lokalitet idealan s obzirom da već postoje planska dokumenta koja su osnov i polazna tačka da bi nešto mogli realizovati. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati, upravo iz tog razloga smo ponudili navedeni lokalitet“, rekao je Lutovac.

On je kazao i da će se uskoro znati sudbina njihovog predloga.

„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici. Vjerujem da ćemo i u narednih 10-15 dana imati konkretne odgovore i da li će se investirati u sjever Crne Gore, odnosno konkretno na Jelovici. Mi verujemo da će to biti“, istakao je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije