Connect with us

EKONOMIJA

"OČEKIVANI RAST EKONOMIJE OD 10,8 ODSTO JE NAJVEĆA STOPA MEĐU ŠEST BALKANSKIH ZEMALJA"

Svjetska banka: Snažan oporavak CG ekonomije u ovoj godini, najveći rast među zemljama Zapadnog Balkana

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju

Milatović, Krivokapić i Spajić, Foto: Vlada Crne Gore

Crnogorska ekonomija će se u ovoj godini, podstaknuta brzim oporavkom turizma, snažno oporaviti, uz očekivani rast od 10,8 odsto, što je najveća stopa među šest zemalja Zapadnog Balkana, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).

U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, Zeleni oporavak, navodi se da je izuzetno dobra glavna ljetnja turistička sezona podržala oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 odsto nivoa od 2019. godine.

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali iz SB, održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti.

Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru, Kristofer Šeldon, rekao je da je ekonomska kriza, koju je izazvala pandemija koronavirusa, i dalje izvor neizvjesnosti, ali da predstavlja i priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije.

„SB je posvećena da podrži Crnu Goru u sprovođenju reformi koje mogu pomoći u obezbjeđivanju makroekonomske stabilnosti, stvaranju ekonomskih mogućnosti i podsticati snažan rast predvođen privatnim sektorom“, saopštio je Sheldon.

Izvještaj pokazuje da je nezaposlenost u Crnoj Gori i dalje visoka, jer oporavak još nije pokrenuo tržište rada, što ograničava brzinu ponovnog smanjenja siromaštva.

Predviđa se da će se siromaštvo polako smanjivati ove godine, ali ostaje na većem nivou nego 2019.

Izvještaj je pokazao i da se region Zapadnog Balkana oporavlja od recesije izazvane pandemijom u prošloj godini, zahvaljujući bržem oporavku od očekivanog u ovoj.

Izgledi za region su se značajno poboljšali, pa se sada predviđa rast BDP-a od 5,9 odsto u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada od 3,1 odsto.

Rast u regionu je predviđen na 4,1 odsto u narednoj godini i 3,8 odsto u 2023. godini.

„Predviđa se da će stopa siromaštva u regionu nastaviti trend smanjenja prije pandemije i pasti oko jedan procentni poen na 20,3 odsto, blizu nivoa iz 2019. godine“, dodaje se u saopštenju.

Oporavak u cijelom regionu rezultat je jačine domaće i spoljne tražnje.

„Oštar oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope pomogao je povećanju doznaka, kao i prilivu turizma tokom glavne ljetnje sezone ove godine. Snažan oporavak u naprednim ekonomijama takođe je podstakao tražnju za izvozom regiona“, rekli su iz SB.

U SB smatraju da je oporavak i dalje krhak.

„Signali ranog upozoravanja sa tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubici radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica nesrazmjerno su pogodili žene i mlade, što bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regionu“, navodi se u saopštenju.

Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 odsto u ovoj godini, što je 5,4 procentna poena više od juna prošle godine, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih.

Direktorica SB za Zapadni Balkan, Linda Van Gelder, kazala je da će post-pandemijska budućnost zahtijevati da zemlje Zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka stvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj transformaciji, uključujući zelenu tranziciju.

„Svih šest zemalja bi imale koristi od reformi u poslovnom okruženju, upravljanju i digitalizaciji, što bi doprinijelo rastu i smanjilo jaz sa zemljama EU“, dodala je Van Gelder.

Izvještaj takođe razmatra makro-fiskalne izazove i pokretače oživljavanja zelenog rasta regiona. Zapadni Balkan se sada nalazi na ključnoj tački odluke u vezi sa predstojećom zelenom tranzicijom.

„Globalni koraci ka klimatskim akcijama izazivaju temeljne promjene u društvu. Preferencije potrošača i investitora se menjaju, zelene tehnologije i novi poslovni modeli remete više tržišta, a zelene politike preoblikuju ekonomska okruženja“, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to, ozelenjavanje privrede jedne zemlje postaje odlučujući faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih finansija i investicija.

„Zapadni Balkan nije izuzetak. Zelena tranzicija nudi značajne mogućnosti za Zapadni Balkan, uključujući bližu integraciju u eurocentrične globalne lance vrijednosti i pristup značajnim resursima EU za finansiranje zelene tranzicije“, rekli su iz SB.

Efikasno upravljanje Tom zelenom tranzicijom, uključujući mnoge kompromise u pogledu politike, moraće, kako su zaključili, biti glavni fokus pažnje politike Zapadnog Balkana u godinama koje dolaze.

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije