Connect with us

DRUŠTVO

NAJBOLJI I NAJEMOTIVNIJI RAD NA TEMU "MAMA JE GLAGOL OD GLAGOLA RADITI"

Tekst dječaka (8) iz Dragovića Polja kod Kolašina rasplakao sve: „Život mi je bio kao bajka, a onda… Onda sam se jednog jutra probudio i rekli su mi da moja majka nije više tu“

„Zamislio sam se na tren i zapitao „A šta ja da pišem?“ Jedino su ostala sjećanja… Sjećanja na majku koja je meni bila najdraža riječ. Volio sam kada me zagrli, pomiluje i poljubi. Volio sam kada mi napravi omiljeni kolač, volio sam kada mi spremi omiljeno jelo. Volio sam… Bio sam srećan dok nas je, nas petoro, pazila i brinula o nama… Uvijek nas je dočekivala sa njenim, za mene, najljepšim osmjehom. O, kako sam samo bio srećan!
Sjetio sam se i naših rođendana. Uvijek bi nam napravila kolač, makar i najobičniji, jer živjeli smo na selu i nije uvijek bilo potrebnog materijala a ni novca da se kupi. Bez obzira na sve to, bio sam srećan… Uvijek mi ne tepala – Nešo! Sanjao sam je često. Ali…“

Foto: Screenshot/Zahumlje

Prva nagrada na temu „Mama je glagol od glagola raditi“, na Festivalu JU Zahumlje, uručena je Nenadu Bojiću, učeniku trećeg razreda kolašinske Osnovne škole „Vojin Čepić“. Dječak iz Dragovića Polja napisao je najbolji, ali i najemotivniji tekst, u kategoriji od 2. do 5. razreda osnovnih škola.

Emotivan momenat zabilježen je prilikom ceremonije u nikšićkom „Zahumlju“. Dječaku je nagradu uručio predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević.

Tekst Nenada Bojića objavila je JU Zahumlje, a prenosimo ga integralno:

Jednoga dana, na času jezika i književnosti, učiteljica je saopštila da je otvoren konkurs za dječiji festival na temu „Mama je glagol od glagola raditi“. Takođe, saopštila je i to da možemo napisati poetski ili prozni tekst, i učestvovati na istom.

Zamislio sam se na tren i zapitao „A šta ja da pišem?“ Jedino su ostala sjećanja… Sjećanja na majku koja je meni bila najdraža riječ i najdraži glagol. Volio sam kada me zagrli, pomiluje i poljubi. Volio sam kada mi napravi omiljeni kolač, volio sam kada mi spremi omiljeno jelo. Volio sam… Bio sam srećan dok nas je, nas petoro, pazila i brinula o nama. Možda joj nije bilo lako, ali ona to nije pokazivala. Uvijek nas je dočekivala sa njenim, za mene, najljepšim osmjehom. O, kako sam samo bio srećan! Sjetio sam se i naših rođendana. Uvijek bi nam napravila kolač, makar i najobičniji, jer živjeli smo na selu i nije uvijek bilo potrebnog materijala a ni novca da se kupi. Bez obzira na sve to, bio sam srećan. Mama, tata i mi…Život mi je bio kao bajka, a onda… Onda sam se jednog jutra probudio i rekli su mi da majka nije više tu. Moj omiljeni glagol je prestao da „vrši radnju“. Mama je odlučila da ne bude više sa nama, da ne bude više izvor moje sreće i sigurnosti. Odlučila je da mi bude samo sjećanje, a ne „omiljeni glagol“. Nijesam želio a ni mogao da povjerujem u sve ovo. Danima sam se nadao da je to samo nešto što će proći. Činilo mi se često da je čujem kako dolazi i smije se. Činilo mi se da me zove onako kako mi je uvijek tepala – Nešo! Sanjao sam je često. Ali…

Na kraju su ostala samo sjećanja kao i vječito pitanje „Zašto?“ Zar je toliko bilo teško vršiti sve ove radnje i biti nečiji omiljeni glagol…? Zar je toliko bilo teško…?

Na konkurs pristiglo 400 radova

Na konkurs „Zahumlja“ pristiglo je skoro 400 radova učenika osnovnih škola iz Crne Gore.

Druga je Milica Janjušević iz OŠ „Radoje Čizmović“ iz Nikšića, a treće mjesto su podijelili Svetlana Grdinić iz OŠ „Bogdan Kotlica“ iz Boana i Luka Škopelja iz OŠ „Kekec“ Sutomore.

U starijoj kategoriji, prvo mjesto je osvojila Sofija Stijović iz JU OŠ „Bajo Jojić“ Andrijevica, druga je Teodora Radunović OŠ „Luka Simonović“ a treće mjesto je osvojio Vahid Gec iz OŠ „Salko Aljković“ iz Pljevalja.

Nagrade za najbolje poetsko i prozno ostvarenje pripale su Stefanu Savićeviću OŠ „Kekec“ Sutomore i Teodori Šćekić iz OŠ „Vuk Karadžić“ Berane.

Specijalna priznanja uručena su Dnevnom centru za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić i osnovnim školama „Ratko Žarić“ Nikšić, „Stefan Mitrov Ljubiša“ Budva i „Bogdan Kotlica“ Boan.

Dobitnicima je čestitao i državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Bojović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.

Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.

Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.

„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu

Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Fabrika Celuloze u Beranama, Foto: F Jovović

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.

U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Foto: Screenshot/RTCG

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.

„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.

Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.

„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.

Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.

„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.

“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.

Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.

Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.

Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Andrea Nikolić

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.

Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.

Prva pratilja Sara Žižić (Foto: RTCG)
Druga pratilja Ksenija Popović (Foto: RTCG)

Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije