Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozefa Bajdena ukinula je ograničenja koja su blokirala Ukrajinu da koristi oružje koje su obezbijedile SAD za napade duboko u rusku teritoriju, rekla su tri izvora upoznata sa ovim pitanjem, prenosi Rojters.

Ta agencija navodi da je to značajna promjena američke politike u sukobu između Ukrajine i Rusije.

Ukrajina planira da izvede prve napade dugog dometa u narednim danima, rekli su izvori, ne otkrivajući detalje zbog operativnih bezbjednosnih zabrinutosti.

Bijela kuća je odbila da komentariše.

Ovaj potez SAD dolazi nešto više od dva mjeseca prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp stupi na dužnost 20. januara, a uslijedio je nakon višemjesečnih zahtjeva ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da dozvoli ukrajinskoj vojsci da koristi američko oružje za gađanje ruskih vojnih ciljeva daleko od svoje granice.

Promjena je uslijedila nakon ruskog raspoređivanja sjevernokorejskih kopnenih trupa kao dopunu sopstvenim snagama, što je izazvalo uzbunu u Vašingtonu i Kijevu.

Prvi duboki udari će vjerovatno biti izvedeni pomoću raketa ATACMS, koje imaju domet do 306 km, navode izvori Rojtersa.

Ta agencija navodi da dok su neki američki zvaničnici izrazili skepticizam da će dozvoljavanje dalekometnih udara promijeniti tok rata, ova odluka bi mogla da pomogne Ukrajini u trenutku kada ruske snage ostvaruju dobitke, te da se Kijev eventualno stavi u bolju pregovaračku poziciju kada i ako dođe do pregovora o prekidu vatre.

Nije jasno da li će Tramp poništiti Bajdenovu odluku kada preuzme dužnost.Tramp je dugo kritikovao razmjere američke finansijske i vojne pomoći Ukrajini i obećao da će brzo okončati rat, ne objašnjavajući kako.Ipak, neki republikanci u Kongresu pozvali su Bajdena da ublaži pravila o tome kako Ukrajina može da koristi oružje koje su obezbijedile SAD.

Rusija je upozorila da će potez za ublažavanje ograničenja na ukrajinsku upotrebu američkog oružja vidjeti kao veliku eskalaciju.

Vjerujem u snažnije partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pod vođstvom Donalda Trampa, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 10. novembra, nakon telefonskog razgovora sa novoizabranim američkim predsjednikom.

Vučić je na Instagramu naveo da je sa Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“.

Republikanac Tramp je na izborima 5. novembra pobijedio aktuelnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris. Trampu će ovo biti drugi mandat u Bijeloj kući.

Vučić je, kako je rekao, izrazio nadu da će Tramp posjetiti Srbiju, ocjenjujući da je Srbija bila zemlja gdje je podrška za njegov izbor na mjesto predsjednika SAD-a bila „najveća u Evropi“.

„I predsjednik Tramp se zahvalio na ogromnoj podršci koju je dobio od građana Srbije, od srpskog naroda“, naveo je Vučić.

Predsjednik Srbije je rekao da vjeruje da će sa zvaničnim Vašingtonom u narednom periodu moći da razgovara o unapređenju odnosa na svim poljima.

„Siguran sam da ćemo, i uz podršku naših prijatelja – a pod prijateljima računam kompletno okruženje predsjednika Trampa koji su i večeras bili sa njim tokom razgovora – da će on moći da napravi Ameriku velikom, a da ćemo mi moći da napravimo Srbiju pristojnom zemljom i zemljom koja će moći vrlo dobro da sarađuje sa SAD“, dodao je Vučić.

Nakon što Kongres potvrdi glasanje elektorskog koledža 6. januara, Tramp i njegov budući potpredsjednik, američki senator Džej Di Vens, trebalo bi da preuzmu dužnost 20. januara.

Nakon prvog Trampovog mandata, koji je završen nakon što je izgubio izbore 2020. godine, njega je na mjestu predsjednika SAD-a nasljedio demokrata Džo Bajden.

Za razliku od 2020, kada je vlast u Beogradu otvoreno podržala Trampa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom ove izborne kampanje u SAD-u poručivao da „ima preferencije“, ali da o tome neće javno da govori.

Provladini mediji u Srbiji otvoreno su pružali podršku Trampu.

Ocjene da se zvanični Beograd ponovo svrstao na stranu republikanskog kandidata, bile su praćene vijestima o posjetama Trampovih bliskih saradnika Srbiji uoči izbora u SAD.

U Beogradu je u septembru bio Donald Tramp Mlađi. Sin republikanskog kandidata je sa grupom biznismena iz Srbije razgovarao o potencijalnim investicijama.

Poslovne poduhvate u Beogradu već ima i Trampov zet Džared Kušner sa čijom je firmom u maju ugovorena izgradnja poslovno-stambenog kompleksa na mjestu nekadašnjeg Generalštaba čiji su djelovi porušeni u NATO intervenciji 1999. godine.

Vučić je u prisustvu Donalda Trampa, kao tadašnjeg američkog predsjednika, u septembru 2020. u Bijeloj kući sa tadašnjim premijerom Kosova Avdulahom Hotijem potpisao Sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova, poznat kao Vašingtonski sporazum.

Tramp je sporazum označio kao svoj uspjeh.

Projekti predviđeni Vašingtonskim sporazumom, poput izgradnje „auto-puta mira“ Niš (Srbija) – Priština (Kosovo), kao i željeznička linija, te podjela jezera Gazivode – tek da su započeti.

Izgrađeno je nekoliko kilometara puta od Niša prema kosovskoj granici.

Ukrajina je rano jutros lansirala najmanje 25 bespilotnih letjelica na metu Moskve, što je najveći ukrajinski napad dronom na rusku prijestonicu do sada, prenose mediji.

Zbog napada privremeno su zatvorena dva aerodroma u ruskoj prijestonici. Gradonačelnik Sergej Sobjanin rekao je da je 12 dronova uništeno u okrugu Ramenskoe i Kolomenski u Moskovskoj oblasti, kao i u gradu Domodedovo, jugozapadno od Moskve.

U Moskovskoj oblasti živi više od 21 miliona stanovnika.

„Prema preliminarnim informacijama, nema štete ili žrtava na mjestu gdje je ruševina pala“, rekao je Sobjanin u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

„Hitne službe su na licu mjesta“, dodao je on.

Okrug Ramenskoe, 45 km jugoistočno od Kremlja, posljednji put je bio na meti najvećeg ukrajinskog napada na rusku prijestonicu u septembru, kada je ruska protivvazdušna odbrana uništila 20 dronova.

Rosaviacia, ruska federalna agencija za vazdušni saobraćaj, saopštila je u Telegramu da su „zbog bezbjednosti letova civilnih aviona uvedena privremena ograničenja za rad aerodroma Domodedovo i Žukovo“.

Ukrajinski dronovi su tokom noći zapalili nekoliko nestambenih zgrada u ruskoj oblasti Kaluga i Brjansk, saopštili su u nedjelju guverneri regiona.

Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jedinice PVO tokom noći uništile 23 ukrajinska dronova, uključujući 17 iznad Brjanska.

Vladislav Šapša, guverner Kaluške oblasti, koja se na sjeveroistoku graniči sa Moskovskom oblasti, rekao je da je jedna nestambena zgrada u regionu zapaljena kao posljedica udara ukrajinske bespilotne letjelice.

Kijev kaže da njegovi udari dronovima na rusku teritoriju ciljaju infrastrukturu koja je ključna za ratne napore Moskve i da su odgovor na nastavak ruskog napada na ukrajinsku teritoriju.