BALKAN I SVIJET
ZEMLJOTRES
Tuga: Devetočlana porodica porijeklom iz Crne Gore stradala u Turskoj
To je, u razgovoru za Portal Revije Fokus, kazao potpredsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom, Bedri Gul (Šefko Muković)

Kompletna devotočlana porodica Kilindžarslan (ranije Mujić), porijeklom iz Crne Gore, stradala je u katastrofalnom zemljotresu koji je prije sedam dana pogodio Tursku.
To je, u razgovoru za Portal Revije Fokus, kazao potpredsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom, Bedri Gul (Šefko Muković).
Gul, iseljenik iz Crne Gore, je rekao da su stradale tri generacije – od đeda do unuka.
On je istakao da su odmah nakon zemljotresa kontaktirali naše ljude u Adani, koja je među pogođenim gradovima, a u kojoj živi Značajna zajednica porijeklom iz Kolašina.
„Oni su se u Adanu doselili nakon progona muslimana iz Vraneške doline, odnosno sa područja Šahovića, krajem 1924. godine. Kontaktirali smo Zuleihu Hasanbegović Ozbek, predsjednicu Udruženja ‘Adana Balkan Bosnaklari Dernegi’, koje okuplja naše ljude u tom gradu. Prve informacije su bile da je u gradu stanje užasno, ali da su naši ljudi dobro, da nema poginulih, ali da ima povrijeđenih“, kazao je Gul.
Ispostavilo se, nažalost, da nije tako..
Bedri Gul sa porodicom živi u Istanbulu. Taj grad nije pogođen zemljotresom, ali, kako je rekao, nema porodice u Istanbulu koja nema nekog svog u tom kraju“.
„Nema čovjeka koji ne želi da pomogne. Istanbul je pust, jedni su pošli da pomognu u potrazi za preživjelima dobrovoljno, drugi su pošli jer su im tamo porodice… Oni koji su ostali tumaraju… Bol je ogromna, Istanbul nije isti, cijela zemlja krvari. Svašta smo iskusili, svemu svjedočili, u blizini nam je i rat i glad i ljudska patnja, ali za ovo što je zadesilo Tursku riječi ne postoje”, kaže Gul.
Oni koji su u pogođenim gradovima kažu da su u pitanju apokalipticne scene. Drugi koji su uspjeli da se do tamo probiju kažu da ono što gledamo na televiziji ni upola ne odražava stanje na terenu.
“Zemlja se otvarala i gutala cijele kvartove, zgrade su se rušile kao kule od karata, ljudi na spavanju su ostajali zatrpani pod ruševinama… Tuga, ne daj Bože nikome. Teško će se od ovoga oporaviti narod, pogotovo oni kojima je neko stradao. Svi trebalo da iz ovoga izvučemo neke pouke, makar u pogledu postovanja standarda gradnje u trusnim područjima“, kazao je Gul.
Gul je rekao da su prvih dana nakon zemljotresa Turskoj najviše trebali spasioci, odnosno spasilačke ekipe.
„I sad nam trebaju. Ispod ruševina još ima preživjelih, svako trazi nekog svog. Preživjeli ne pitaju ni za vodu, ni za hranu, ne misli se o hladnoci, samo o onima koji su ispod ruševina možda živi. To je tuga do neba, a vrijeme prolazi… A sa njim i nada, a porodice oko ruševina i dalie traže svoje bližnje i očajnički čekaju dobru vijest“, rekao je Gul.
Dodao je da je i njemu i crnogorskim iseljenicima u Turskoj puno srce što je spasilačka ekipa koju je poslalo Ministarstvo unutrasnjih poslova Crne Gore stigla među prvima.
„Ne samo da je stigla, već je na terenu ostavljala srce i iz ruševina u Hataju, gdje su bili angažovani, spasila dvije osobe, četvorogodišnjeg dječaka i jednu ženu. Svakodnevno smo sa vođom tima Milanom Radovićem bili u komunikaciji”, kazao je Gul.
Turski narod je, istakao je, zahvalan Crnoj Gori, a najviše su ga dirnule riječi poručnice Durdane Juksel koja je sa spasilačkom ekipom Crne Gore radila na terenu, uprkos tome što je u zemljotresu izgubila rodbinu i čak 40 kolega.
„Zahvalna sam i srećna da znam da takvi ljudi postoje, maksimalno se daju, kao da je njihov narod u pitanju. Nikada ih nijesam vidjela pored vatre da se griju, po 10 i više sati radili su bez pauze pod ruševinama. Znam da im odmor treba, ali za nas je veliki gubitak da nas napuštaju“, kazala je Durdane Gulu, koji ju je telefonom kontaktirao radi dogovora o povratku naše spasilačke ekipe.
Ističe da je naša spasilačka ekipa dočekana u Adani i transportovana do Hataja uz pomoć potpredsjednika Adane Nejata Altinoka, koji ih je i ispratio na aerodrom u Adani.
„Ispostavlja se da su tačne riječi Bariša Kalkavana, turskog ambasadora u Crnoj Gori, koji je u izjavi za medije na aerodromu u Podgorici 7. februara, prilikom ispraćaja crnogorske spasilačke ekipe, sa suzama u očima, izgovorio-Idite kao crnogorski junaci, a vratićete se kao crnogorski i turski junaci”, kazao je Gul.
U Tursku je u subotu ujutro otislo 19 pripadnika Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica, kao i 11 vatrogasaca spasilaca, pripadnika nikšićke Službe zaštite i spašavanja.
U Turskoj je pogođeno deset gradova – Hataj, Adijaman, Kahraman Maras, Gaziantep, Adana, Osmanije, Malataja, Sanliurfa, Kilis i Dijarbakir. Direktno je pogođeno više od 13 miliona ljudi, a rijetki su oni koji nijesu izgubili nekog svog. Sve je u ruševinama, gradovi su sravljeni sa zemljom, ne rade službe hitne pomoći, nema policije, nema struje.
Pomoć stiže, ali nema pristupa da se probije, ulice su zatrpane, putevi prekinuti, trenutno najviše fale šatori.
Ljudi spavaju na otvorenom, tlo podrhtava i dalje, strah je ogroman. Ko ima kuću na selu, pošao je tamo.
BALKAN I SVIJET
Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.
To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.
Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.
Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.
Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.
Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.
Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.
Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.
„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.
Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.
Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.
Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.
Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.
Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.
Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.
Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.
Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.
BALKAN I SVIJET
Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim
Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.
Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.
„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.
Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.
Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.
„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.
BALKAN I SVIJET
Evo koliko je bogat Tramp: Njegova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara
Bogatstvo predsjednika Amerike

Svako ima svoje mišljenje o bogatstvu Donalda Trampa (Donald Trump), piše Forbes i tvrde da imaju odgovor. Trampova imovina vrijedi 5,1 milijardu dolara, prema njihovom najnovijem proračunu, ažuriranom u martu.
„Popriličan je to povratak za predsjednika, koji je više nego udvostručio svoju neto vrijednost za godinu, iskoristivši svoje tvrdokorne sljedbenike. Prvo je Tramp prodao dionice svoje platforme društvenih medija koja je gubila novac, nakon čega mu je ostao udio vrijedan otprilike koliko i sve njegove nekretnine zajedno. Zatim je pogurao svoje kripto ponude, što je dodalo stotine miliona dolara likvidnosti. Isplati se biti kralj“, piše ovaj medij.
Opširnije na linku:
Evo koliko je bogat Donald Tramp
- HRONIKA4 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO4 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA4 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA2 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić