BALKAN I SVIJET
ZEMLJOTRES U TURSKOJ
Preživjela žena zakopana ispod ruševina sa novorođenim sinom (FOTO)
„Kako je zemljotres bivao sve jači, pao je zid, soba se tresla, a zgrada je počela da se pomjera. Kad se sve zaustavilo, nisam shvatila da sam propala jedan sprat. Dozivala sam ih, ali nije bilo odgovora“, priča Nekla koja je drugog sina nazvala Jagiz, što znači „hrabri“

Prošlo je 7 dana otkako je Tursku i Siriju pogodio smrtonosni zemljotres, u kom su stradale desetine hiljada ljudi. Ali usred svog tog očaja, bilo je i priča o „čudima“. Ovo je jedna od njih.
Kad je Nekla Kamuz 27. januara rodila drugog sina, nazvala ga je Jagiz, što znači „hrabri“.
Samo deset dana kasnije, u 04.17 po lokalnom vremenu, Nekla je bila budna hraneći sina u njihovom domu u južnoj turskoj pokrajini Hataj.
Nekoliko trenutaka kasnije, bili su zatrpani ogromnom količinom ruševina.
Nekla i njena porodica živeli su na drugom spratu moderne petospratnice u gradu Samandagu.
Bila je to „lepa zgrada“, kaže ona, i osećala se bezbjedno u njoj.
Nije mogla ni da pretpostavi da će toga jutra najšira oblast biti razrušena u zemljotresu, a da će zgrade na svakom koraku biti oštećene i uništene.
„Kad je započeo zemljotres, želela sam da odem do svog muža koji se nalazio u susednoj sobi, a on je želeo to isto“, kaže ona.
„Ali dok je pokušavao da dođe do mene sa našim drugim sinom, na njih je pao orman i nisu mogli da se pomere.
„Kako je zemljotres bivao sve jači, pao je zid, soba se tresla, a zgrada je počela da se pomera. Kad se sve zaustavilo, nisam shvatila da sam propala jedan sprat. Dozivala sam ih, ali nije bilo odgovora.“

Foto: BBC
Tridesettrogodišnjakinja se zatekla ležeći sa bebom na grudima, koju je još uvek držala u rukama.
Orman koji se srušio pored njih spasao im je živote sprečivši da ih ne zdrobi ogroman komad betona.
Njih dvoje će ostati u tom položaju skoro četiri dana.
Dan prvi
Ležeći u pidžami pod ruševinama, Nekla nije mogla da vidi ništa sem „mrklog mraka“.
Morala je da se osloni na druga čula da bi razlučila šta se dešava.
Na njeno veliko olakšanje, odmah je osetila da Jagiz još diše.
Zbog prašine, isprava je imala problema sa disanjem, ali kaže da se ona ubrzo slegla. Bilo joj je toplo u ruševinama.
Osećala je da su joj ispod leđa dečje igračke, ali nije mogla da se pomeri da vidi ili da se namesti da joj bude udobnije.
Pored ormana, meke kože novorođenog sina i odeće koju su nosili, nije mogla da oseti ništa drugo sem betona i krša.
U daljini je čula glasove.
Pokušala je da dozove pomoć i da udara u orman.

„Ima li nekoga? Da li me neko čuje?“, dozivala je.
Kad to nije funkcionisalo, uzimala bi male komadiće krša koji je pao pored nje.
Udarala je njima u orman, nadajući se da će to biti glasnije.
Plašila se da udara u površinu iznad sebe u slučaju da se obruši.
I dalje niko nije odgovarao.
Nekla je shvatila da postoji mogućnost da niko ne dođe.
„Bila sam prestravljena“, kaže ona.
Život pod zemljom
U mraku ispod ruševina, Nekla je potpuno izgubila osećaj za vreme.
Život nije trebalo da ispadne ovakav.
„Planiraš mnogo stvari unapred kad dobiješ bebu, a onda… odjednom se nađeš pod ruševinama“, kaže ona.
Ipak, znala je da mora da se stara za Jagiza i uspevala je da ga doji u skučenom prostoru.
Nije bilo izvora vode ili hrane do kog je mogla sama da dođe.
Iz očaja, pokušala je da pije vlastito mleko iz dojke, ali nije uspela.
Nekla je mogla da čuje rad bušilica iznad sebe i da čuje korake i glasove, ali su ti prigušeni zvuci delovali kao da su predaleko.
Odlučila je da čuva snagu i da ostane tiha sve dok se glasovi iznad nje ne približe.

Foto: BBC
Stalno je mislila na svoju porodicu – bebu na svojim grudima i muža i sina izgubljene negde u kršu.
Brinula se i za druge najmilije pitajući se kako su prošli u zemljotresu.
Nekla nije mislila da će uspeti da se izvuče iz ruševina, ali Jagizovo prisustvo joj je davalo razlog da ne prestane da se nada.
On je veći deo vremena spavao, a kad bi se probudio uplakan, u tišini bi ga podojila dok se ne smiri.
Spasavanje
Posle više od 90 sati provedenih ispod zemlje, Nekla je čula lavež pasa.
Pitala se da li sanja.
Lavež su pratili glasovi ljudi.
„Jesi li dobro? Kucni jednom ako jesi“, dozivao ju je jedan iz ruševina. „U kom stanu živiš?“
Pronašli su je.
Spasioci su pažljivo kopali u zemlji da bi je locirali, dok je ona držala Jagiza.
Mrak je razbio snop svetla koji joj je zasvetlio u oči.
Kad je spasilački tim iz Vatrogasne brigade istanbulske opštine pitao koliko je star Jagiz, Nekla nije mogla da im kaže.
Samo je znala da je bio 10 dana star kad je udario zemljotres.
Kada je predala Jagiza spasiocima, Nekla je odnesena na nosilima ispred nečega što je delovalo kao velika masa ljudi.
Nije uspevala da prepozna nijedno lice.
Dok je unošena u bolnička kola, tražila je potvrdu da je i njen drugi sin spasen.
Posle ruševina
Kad je stigla u bolnicu, Neklu su dočekali članovi porodice koji su joj rekli da su njen muž Irfan, sa kojim je u braku šest godina, i njen trogodišnji sin Igit, spaseni iz ruševina.
Ali oni su prebačeni u više sati udaljenu bolnicu u pokrajini Adana, zato što su pretrpeli teške povrede nogu i stopala.
Neverovatno, ali Nekla i Jagiz nisu pretrpeli nikakve ozbiljne fizičke povrede.
Zadržani su 24 časa u bolnici na posmatranju pre nego što su pušeni da idu.
Nekla nema više kuću kojoj može da se vrati, ali ju je član porodice doveo u priručni plavi šator napravljen od drveta i cerade.
Unutra ih ima ukupno 13 – svi su oni izgubili domove.
U šatoru, porodice ispomažu jedni druge, kuvajući kafu na malom šporetu, igrajući šah i razmenjujući priče.
Nekla se „trudi“ da se pomiri s onim što joj se desilo.
Ona kaže da svoj život duguje Jagizu.
„Mislim da u slučaju da moja beba nije bila dovoljno snažna da izađe na kraj s ovim, ne bih mogla ni ja“, objašnjava ona.
Njen jedini san za svoga sina je da ne mora nikada više da iskusi ništa slično.
„Veoma sam srećna što je novorođenče i što se neće sećati ničega“, kaže ona.
Nekli stiže poziv i ona se smeška. Iz bolničkog kreveta joj se smeju i mašu Irfan i Jigit Kerim.
„Zdravo, ratniče, kako si, sine moj?“, pita Irfan bebu preko ekrana.
(BBC na srpskom)
BALKAN I SVIJET
Barselona uklanja asfalt kako bi grad učinila prijatnijim za život
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.
Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.
Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.
Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.
Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.
BALKAN I SVIJET
Amerikanka koja je dobila otkaz jer je odbila da primi vakcinu protiv kovida tužila poslodavca i dobila 12,7 miliona dolara
Lisa Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.
Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.
Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.
Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.
Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.
Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.
BALKAN I SVIJET
Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.
Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.
“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.
On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














