Cijena dizela poskupila je sa tri centa pa će litar narednih sedam dana koštati 1,90 eura, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene benzina ostaji nepromijenjene – eurosuper 98 će koštati 1,76, a eurosuper 95 1,72 eura.

Lož ulje će poskupiti za četiri centi, na 1,98 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja koja je donijeta na danasnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata. Navedene cijene važiće od 15. do 21. septembra“, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Naredni obračun biće izvršen 21. septembra, nakon čega će biti objavljene cijene koje će važiti od 22. septembra.

New York Post uvrstio je Crnu Goru među šest destinacija u kojima su pojedini putnici prijavili neprijatna iskustva. Tekst se oslanja na komentare turista i izjave sagovornika, bez predstavljene metodologije koja bi omogućila pouzdano poređenje destinacija, piše investitor.me.

Crna Gora našla se u tekstu američkog New York Posta o destinacijama u kojima su pojedini turisti nezadovoljni ljubaznošću i odnosom prema gostima. Uz pohvale prirodnim ljepotama i hrani, list prenosi i oštre pritužbe dijela posjetilaca na osjećaj nedobrodošlice, navodi ovaj medij.

U članku autorke Rede Vigl, Crna Gora navedena je uz Pariz, Italiju, Njemačku, Južnu Koreju i Njujork. Za domaću turističku privredu ovakav medijski prikaz otvara pitanje koliko iskustvo gosta prati sliku destinacije koja se promoviše na međunarodnom tržištu.

Ipak, riječ je o medijskom izboru zasnovanom na pojedinačnim iskustvima, a ne o reprezentativnom istraživanju zadovoljstva turista. U tekstu nijesu navedeni uporedivi rezultati, uzorak ispitanika ili sistem bodovanja koji bi opravdali zaključak da Crna Gora ima jednu od najneljubaznijih turističkih usluga.

Šta pojedini turisti zamjeraju Crnoj Gori

New York Post prenosi objavu korisnika Reddita koji tvrdi da je tokom boravka u Crnoj Gori doživljavao neprijatne poglede, podsmijeh i nedostatak osnovne učtivosti. Prema njegovom opisu, ponašanje ljudi ostavljalo mu je utisak da svojim prisustvom smeta.

Drugi komentator, čije riječi list takođe navodi, pohvalio je hranu i pejzaže, ali je naveo da se zbog odnosa prema turistima ne bi vratio.

Takve ocjene predstavljaju lična iskustva njihovih autora. Iz prenesenih navoda nije moguće utvrditi koliko su ona rasprostranjena, koje su konkretne usluge koristili niti u kojoj mjeri opisuju iskustvo većine gostiju.

Komentari se, pritom, odnose i na susrete s lokalnim stanovništvom, pa ih ne treba automatski poistovjećivati sa ocjenom rada hotela, restorana i cijelog turističkog sektora.

Kulturne razlike mogu uticati na utisak gosta

Jedna od tema izvornog članka jeste razlika između neljubaznosti i ponašanja koje posjetioci drugačije tumače zbog sopstvenih očekivanja i kulturnih navika.

U primjerima iz Njemačke i Njujorka, dio komentatora objašnjava da kratka komunikacija, direktnost ili odsustvo neobaveznog razgovora ne moraju značiti neprijateljstvo prema turistima. U slučaju Italije, pojedini učesnici rasprave ukazuju na opterećenje popularnih mjesta velikim brojem posjetilaca.

Iskustva nijesu jednoznačna ni kada je riječ o Južnoj Koreji: uz negativne komentare, list prenosi i svjedočenja putnika koji su nailazili na izrazitu ljubaznost i spremnost ljudi da pomognu.

To dodatno pokazuje zašto pojedinačne internet objave nijesu dovoljne za opštu ocjenu gostoprimstva neke zemlje.

Za crnogorski turizam, pitanje je i poslovne reputacije

Iz poslovnog ugla, objavljivanje ovakvih iskustava u međunarodnom mediju predstavlja povod da se pažljivije razmotri odnos prema gostima.

Prirodne ljepote mogu privući posjetioca, ali na njegovu odluku da ponovo dođe utiče i svakodnevno iskustvo: način na koji je dočekan, jasnoća informacija, spremnost zaposlenih da pomognu i postupanje kada nastane problem.

Za turističke kompanije praktičan odgovor bio bi sistematično praćenje recenzija, provjera ponavljajućih pritužbi i ulaganje u komunikaciju zaposlenih s gostima. Tek tako se može razlikovati izolovano nezadovoljstvo od problema koji zahtijeva promjenu.

Pojedinačni negativni komentari nijesu presuda crnogorskom turizmu, ali jesu povod da se kvalitet odnosa prema gostu ozbiljno razmotri.

Iako Ministarstvo finansija nije dalo saglasnost na predloženo povećanje, građani i privreda mogli bi od naredne godine plaćati znatno veće naknade pri registraciji vozila. Za putnička vozila naknada raste sa 2,50 na pet eura, dok kod pojedinih kategorija teretnih vozila dostiže 362 eura. Ministarstvo finansija nije saglasno sa predloženim povećanjem godišnjih naknada za korišćenje puteva koje se plaćaju prilikom registracije vozila, ocjenjujući da bi predložena rješenja, sa povećanjima od 100 do čak 500 odsto, imala značajan uticaj na građane i privredu.

Prema mišljenju Ministarstva finansija, dostavljenom Ministarstvu saobraćaja, naknada za putnička vozila povećala bi se sa dosadašnjih 2,50 na najmanje pet eura, dok bi za autobuse iznos naknade, zavisno od kategorije, porastao sa 11,60 odnosno 13,60 eura na 30, odnosno 88 eura.

Za teretna vozila predviđeno je znatno veće povećanje i to sa dosadašnjih 3,40 do 63 eura, na raspon od 10 do 362 eura. Naknade za priključna vozila bile bi povećane sa 2,50–27,20 eura na tri do 100 eura.

Ministarstvo finansija u mišljenju navodi da je upravo obim predloženog povećanja razlog zbog kojeg ne daje saglasnost sa aspekta poslovnog ambijenta.

„Imajući u vidu obim i visinu predloženih povećanja naknada u rasponu od 100 odsto do 500 odsto, kao i njihov uticaj na privredu i građane, Ministarstvo finansija, sa aspekta uticaja na poslovni ambijent, nije saglasno sa predloženim rješenjem”, smatraju u resoru na čijem čelu je Novica Vuković.

Iz tog resora traže da se preispita opravdanost povećanja kako bi se, kako naglašavaju, uspostavila ravnoteža između potrebe za finansiranjem održavanja putne infrastrukture i prihvatljivog finansijskog opterećenja za korisnike vozila.

Ministarstvo saobraćaja: Naknade nijesu mijenjane 20 godina

U obrazloženju predložene odluke Ministarstvo saobraćaja navodi da se postojeće naknade primjenjuju još od 2005. godine i da više ne odgovaraju realnim troškovima održavanja i korišćenja putne infrastrukture.

„U proteklih 20 godina došlo je do kumulativnog rasta cijena i inflacije“, ističe se u obrazloženju, uz ocjenu da je usklađivanje naknada potrebno radi očuvanja njihove ekonomske svrhe, održivog finansiranja i pravične raspodjele troškova među korisnicima.

Kao jedan od razloga za donošenje nove odluke navodi se i usklađivanje crnogorskih propisa sa pravnom tekovinom Evropske unije EU.Ministarstvo saobraćaja kao cilj navodi povećanje prihoda opština i stabilnije finansiranje javnih potreba, prije svega unapređenje lokalne putne infrastrukture.

Za putnička vozila od pet do 30 eura

Prema predloženom cjenovniku, naknada za putnička vozila sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem iznosila bi pet eura za vozila do 900 kubika, sedam eura za 901–1.350 kubika, devet eura za 1.351–1.800 kubika, 11 eura za 1.801–2.500 kubika, 25 eura za 2.501–3.150 kubika i 30 eura za vozila sa zapreminom motora većom od 3.150 kubika.

Za putnička vozila sa šest do devet sjedišta ovi iznosi bi se množili sa 1,30, dok bi isti koeficijent važio i za PHEV vozila.

Kod električnih putničkih vozila predložene naknade kreću se od sedam do 30 eura, zavisno od snage elektromotora.

Motociklisti bi bili znatno manje opterećeni. Naknade se kreću od 1,50 do 3,50 eura, zavisno od radne zapremine motora.

Teretna vozila i autobusiKod autobusa predložena naknada zavisi od najveće dozvoljene mase i broja osovina, a kreće se od 30 eura za vozila sa dvije osovine do 5.000 kilograma, pa naviše.

Za teretna motorna vozila kategorije N1 naknada bi iznosila od 10 eura za vozila do 1.000 kilograma do 40 eura za vozila od 3.001 do 3.500 kilograma.

Kod težih teretnih vozila iznosi rastu znatno više, pa je za pojedine kategorije predviđena naknada od čak 362 eura.

Za priključna vozila predviđeni su različiti iznosi u zavisnosti od kategorije, broja osovina i najveće dozvoljene mase.

Ministarstvo finansija: Budžet nema primjedbi

Iako se protivi predloženom povećanju sa aspekta poslovnog ambijenta, Ministarstvo finansija nema primjedbi kada je riječ o uticaju odluke na državni budžet.

U mišljenju se navodi da za sprovođenje odluke nije potrebno izdvajanje dodatnih finansijskih sredstava iz državnog budžeta Crne Gore, dok bi njena primjena donijela direktan prihod budžetima jedinica lokalne samouprave.

Predložena odluka predviđa da se godišnja naknada plaća prilikom podnošenja zahtjeva za produženje registracije, u jednokratnom iznosu unaprijed za 12 mjeseci. Za vozila koja se registruju na period kraći od godinu dana plaćao bi se srazmjerni iznos.

Odluka bi, prema predloženom tekstu, stupila na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu Crne Gore, a primjenjivala bi se od 1. jula 2027. godine.

U analizi uticaja propisa navodi se i da javne konsultacije nijesu organizovane, dok je pri izradi predložene odluke korišćena eksterna podrška profesora Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Kako se zaključuje u obrazloženju, dodatni prihod od naknada bio bi usmjeren ka budžetima lokalnih samouprava, dok bi jedan od pokazatelja uspješnosti primjene nove odluke trebalo da bude poboljšano stanje mreže lokalnih puteva.

Aleksandra Obradović (CdM)