Policija i tužilaštvo istražuju ko je i zbog čega u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, sa naloga ljekara i medicinskih tehničara, razduživao ogromnu količinu ljekova i medicinsko-potrošnog materijala na nepoznate osobe i stvarne pacijente te zdravstvene ustanove.

Zloupotrebe je nadležnim institucijama prijavio direktor Zavoda, Vuk Niković, a brojne nepravilnosti uvtrđene su nakon interne provjere o tome kako je nastao minus u apotekarskom poslovanju, ali i tokom kontrole Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).

Dokumentacija, u koju su “Vijesti” imale uvid, pokazuje da je samo u jednom danu 2021. godine nakon završene kućne posjete tokom koje je pružena medicinska usluga i terapija, sa naloga medicinske sestre za istu pacijentkinju uneseno, odnosno razduženo, čak 450 komada igala.

Dešavalo se i da se, na određene datume, sa naloga medicinske sestre unosi ogromna količina terapije po pacijentu, odnosno i po 50 komada ampuliranih ljekova kao što su diklofenak ili diazepam…

Naknadno razduživana velika količina ljekova

Direktor Zavoda Vuk Niković u razgovoru za “Vijesti” kaže da je dolaskom na tu poziciju u junu 2021. pokrenuo internu reviziju, koja je završena 12. avgusta iste godine i dobio izvještaj revizora, a jedna od sugestija u tom dokumentu odnosila se na neregularnosti u apotekarskom poslovanju u prethodnih 10 godina.

“… Da su popisi rađeni copy-paste, a da u njima nije bilo ni viškova ni manjkova, te da se sugeriše da se uradi popis na zakonom predviđen način. Zavod je, prema sugestijama revizora, angažovao eksterna lica, zaposlene u Montefarmu po ugovoru o dopunskom radu, za vanredni popis. Nakon završenog vanrednog popisa apotekarskog poslovanja konstatovan je minus, pa sam kao odgovorno lice ustanove ušao u procedure dokazivanja činjenica na koji način je došlo do toga. U toku provjere naišli smo na nepravilnosti”, priča Niković.

Zloupotrebe prijavio direktor ustanove Vuk Niković, foto: gov.me

On kaže da je u toku provjere na koji je način nastao minus primijećeno da je na NN lica i stvarne pacijente razduživana velika količina ljekova, što je u suprotnosti standardnoj proceduri.

“Takođe je primijećeno ulaženje na naloge kako ljekara, tako i tehničara gdje su naknadno upisivane i razduživane velike količine terapije u onim danima kada se ti zaposleni nijesu nalazili na radnom mjestu. Takođe, primijećeno je razduživanje velikih količina sanitetskog materijala, što je bilo u suprotnosti sa zvaničnim procedurama”, ističe Niković.

Tvrdi i da je tokom kontrole utvrđeno da su upisivana određena sredstva iz donacija, koja ne bi trebalo da imaju novčanu vrijednost, a njima su se pokrivali minusi nastali tokom godine.

“Nakon konstatovanih nepravilnosti kao odgovorno lice obavijestio sam FZO, Ministarstvo zdravlja, policiju za privredni kriminal i dostavio obavještenje o pronađenim nepravilnostima koje su prouzrokovale manjak, te ukazao na moguće zloupotrebe u apotekarskom poslovanju. Takođe sam zatražio mišljenje kompanije koja održava informacioni sistem Zavoda za HMP, kao i kompaniju Montefarm, zatraživši ulaz i izlaz ljekova za perioda mog mandata, kao i od 2015. godine.

Niković tvrdi da je nakon utvrđenih nepravilnosti obavijestio FZO, Ministarstvo zdravlja, policiju za privredni kriminal i dostavio obavještenje o tome šta je prouzrokovalo manjak, ukazujući na moguće zloupotrebe u apotekarskom poslovanju. Takođe je, pojašnjava, zatražio mišljenje kompanije koja održava informacioni sistem Zavoda i Montefarm, zatraživši ulaz i izlaz ljekova za period njegovog mandata, kao i od 2015. godine.

Zloupotrebe i u drugim zdravstvenim ustanovama

Pojašnjava da je Ministarstvo zdravlja prošle godine organizovalo sastanak, na kojem su izneseni podaci da se slične ili iste zloupotrebe dešavaju i u drugim zdravstvenim ustanovama.

foto: Shutterstock

“Nakon pokretanja istrage od policije za privredni kriminal i dostavljenog izvještaja FZO u vezi sa nepravilnostima u razduživanju sanitetskog materijala koje su predate na uvid policiji, takav način zloupotreba je prestao da se dešava, a u svakodnevnoj kontroli nismo registrovali slične aktivnosti”, kaže direktor Zavoda.

On je odgovorio i da do danas nemaju adekvatan epilog aktivnosti.

“Smatrao sam da primijećene nepravilnosti koje mogu biti zloupotreba u apotekarskom poslovanju treba prijaviti, pronaći vinovnike i na adekvatan način zaustaviti bilo kakve buduće zloupotrebe koje mogu ugroziti finansijsko poslovanje Zavoda i odgovorno lice – direktora”, objašnjava Niković.

Da li su „provaljene“ šifre zaposlenih?

U izvještaju o kontroli, koji je sačinio FZO krajem oktobra prošle godine, piše da su uočene enormno velike količine određenih proizvoda, čije razduživanje u takvim količinama nije ni realno, ni moguće.

“Daljom pretragom došlo se do konkretnog ljekara i medicinskog tehničara, koji su razduživali velike količine određenih medicinskih sredstava, uz napomenu da je, po iskazu glavnog tehničara moguće da se neko drugo lice prijavilo na nalog i šifru ljekara ili tehničara, što bi trebalo da bude predmet dalje istrage, a što nije u nadležnosti Fonda”, piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.

Izvještaj o kontroli sadrži i ilustrativne primjere koji pokazuju zloupotrebe. Na primjer, 23. februara 2021. godine u hitnu pomoć u Podgorici u večernjim satima primljena je pacijentkinja i u trenutku zaključivanja posjete unesena je terapija koju je primila – po jedna ampula potrebnih ljekova, jedan špric i dvije igle. Međutim, sjutradan oko podne, sa naloga tehničara dodatno se unosi, odnosno razdužuje, 600 komada špriceva na ime iste pacijentkinje.

foto: Boris Pejović

FZO je utvrdio da se posle odrađenih medicinskih intervencija i već unešenih podataka o stvarnom utrošku terapije i medicinsko-potrošnog materijala naknadno razdužuje veća količina materijala, očigledno bez ikakvog medicinskog opravdanja.

“Ljekari/srednji medicinski kadar, imaju tehničku mogućnost da naknadno, posle medicinskih intervencija, bez ograničenja unose podatke o primijenjenoj terapiji i utrošenim materijalima u karton pacijenta-tačne, ali i fiktivne”, piše u dokumentu. Navodi se i da se u sistemu ne vide izvještaji materijalne kartice za određeni medicinsko-potrošni materijal prije 2021. godine. FZO je predložio Zavodu da uputi zahtjev partnerskoj programerskoj firmi da onemogući naknadni unos podataka o utrošku terapije i materijala za svakog pacijenta, osim ako ne postoji opravdan razlog, ali i da ustanova donese odluku o preduzetim radnjama prema akterima nesavjesnog poslovanja i o tome ih obavijesti.

(Ana Komatina – Vijesti)