DRUŠTVO
PODGORICA
U Hitnoj krali ljekove i materijal?
Policija po prijavi direktora istražuje ko je sa naloga ljekara i tehničara upisivao ogromnu količinu terapije. Očigledne zloupotrebe konstatovao i Fond za zdravstveno osiguranje. Stvarnim pacijentima nakon posjete ljekaru upisivan utrošak od 500 ili 600 komada igala. Na sastanku nadležnih institucija prošle godine rečeno da se slične i iste stvari dešavaju i u drugim zdravstvenim ustanovama

Policija i tužilaštvo istražuju ko je i zbog čega u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici, sa naloga ljekara i medicinskih tehničara, razduživao ogromnu količinu ljekova i medicinsko-potrošnog materijala na nepoznate osobe i stvarne pacijente te zdravstvene ustanove.
Zloupotrebe je nadležnim institucijama prijavio direktor Zavoda, Vuk Niković, a brojne nepravilnosti uvtrđene su nakon interne provjere o tome kako je nastao minus u apotekarskom poslovanju, ali i tokom kontrole Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO).
Dokumentacija, u koju su “Vijesti” imale uvid, pokazuje da je samo u jednom danu 2021. godine nakon završene kućne posjete tokom koje je pružena medicinska usluga i terapija, sa naloga medicinske sestre za istu pacijentkinju uneseno, odnosno razduženo, čak 450 komada igala.
Dešavalo se i da se, na određene datume, sa naloga medicinske sestre unosi ogromna količina terapije po pacijentu, odnosno i po 50 komada ampuliranih ljekova kao što su diklofenak ili diazepam…
Naknadno razduživana velika količina ljekova
Direktor Zavoda Vuk Niković u razgovoru za “Vijesti” kaže da je dolaskom na tu poziciju u junu 2021. pokrenuo internu reviziju, koja je završena 12. avgusta iste godine i dobio izvještaj revizora, a jedna od sugestija u tom dokumentu odnosila se na neregularnosti u apotekarskom poslovanju u prethodnih 10 godina.
“… Da su popisi rađeni copy-paste, a da u njima nije bilo ni viškova ni manjkova, te da se sugeriše da se uradi popis na zakonom predviđen način. Zavod je, prema sugestijama revizora, angažovao eksterna lica, zaposlene u Montefarmu po ugovoru o dopunskom radu, za vanredni popis. Nakon završenog vanrednog popisa apotekarskog poslovanja konstatovan je minus, pa sam kao odgovorno lice ustanove ušao u procedure dokazivanja činjenica na koji način je došlo do toga. U toku provjere naišli smo na nepravilnosti”, priča Niković.

Zloupotrebe prijavio direktor ustanove Vuk Niković, foto: gov.me
On kaže da je u toku provjere na koji je način nastao minus primijećeno da je na NN lica i stvarne pacijente razduživana velika količina ljekova, što je u suprotnosti standardnoj proceduri.
“Takođe je primijećeno ulaženje na naloge kako ljekara, tako i tehničara gdje su naknadno upisivane i razduživane velike količine terapije u onim danima kada se ti zaposleni nijesu nalazili na radnom mjestu. Takođe, primijećeno je razduživanje velikih količina sanitetskog materijala, što je bilo u suprotnosti sa zvaničnim procedurama”, ističe Niković.
Tvrdi i da je tokom kontrole utvrđeno da su upisivana određena sredstva iz donacija, koja ne bi trebalo da imaju novčanu vrijednost, a njima su se pokrivali minusi nastali tokom godine.
“Nakon konstatovanih nepravilnosti kao odgovorno lice obavijestio sam FZO, Ministarstvo zdravlja, policiju za privredni kriminal i dostavio obavještenje o pronađenim nepravilnostima koje su prouzrokovale manjak, te ukazao na moguće zloupotrebe u apotekarskom poslovanju. Takođe sam zatražio mišljenje kompanije koja održava informacioni sistem Zavoda za HMP, kao i kompaniju Montefarm, zatraživši ulaz i izlaz ljekova za perioda mog mandata, kao i od 2015. godine.
Niković tvrdi da je nakon utvrđenih nepravilnosti obavijestio FZO, Ministarstvo zdravlja, policiju za privredni kriminal i dostavio obavještenje o tome šta je prouzrokovalo manjak, ukazujući na moguće zloupotrebe u apotekarskom poslovanju. Takođe je, pojašnjava, zatražio mišljenje kompanije koja održava informacioni sistem Zavoda i Montefarm, zatraživši ulaz i izlaz ljekova za period njegovog mandata, kao i od 2015. godine.
Zloupotrebe i u drugim zdravstvenim ustanovama
Pojašnjava da je Ministarstvo zdravlja prošle godine organizovalo sastanak, na kojem su izneseni podaci da se slične ili iste zloupotrebe dešavaju i u drugim zdravstvenim ustanovama.

foto: Shutterstock
“Nakon pokretanja istrage od policije za privredni kriminal i dostavljenog izvještaja FZO u vezi sa nepravilnostima u razduživanju sanitetskog materijala koje su predate na uvid policiji, takav način zloupotreba je prestao da se dešava, a u svakodnevnoj kontroli nismo registrovali slične aktivnosti”, kaže direktor Zavoda.
On je odgovorio i da do danas nemaju adekvatan epilog aktivnosti.
“Smatrao sam da primijećene nepravilnosti koje mogu biti zloupotreba u apotekarskom poslovanju treba prijaviti, pronaći vinovnike i na adekvatan način zaustaviti bilo kakve buduće zloupotrebe koje mogu ugroziti finansijsko poslovanje Zavoda i odgovorno lice – direktora”, objašnjava Niković.
Da li su „provaljene“ šifre zaposlenih?
U izvještaju o kontroli, koji je sačinio FZO krajem oktobra prošle godine, piše da su uočene enormno velike količine određenih proizvoda, čije razduživanje u takvim količinama nije ni realno, ni moguće.
“Daljom pretragom došlo se do konkretnog ljekara i medicinskog tehničara, koji su razduživali velike količine određenih medicinskih sredstava, uz napomenu da je, po iskazu glavnog tehničara moguće da se neko drugo lice prijavilo na nalog i šifru ljekara ili tehničara, što bi trebalo da bude predmet dalje istrage, a što nije u nadležnosti Fonda”, piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Izvještaj o kontroli sadrži i ilustrativne primjere koji pokazuju zloupotrebe. Na primjer, 23. februara 2021. godine u hitnu pomoć u Podgorici u večernjim satima primljena je pacijentkinja i u trenutku zaključivanja posjete unesena je terapija koju je primila – po jedna ampula potrebnih ljekova, jedan špric i dvije igle. Međutim, sjutradan oko podne, sa naloga tehničara dodatno se unosi, odnosno razdužuje, 600 komada špriceva na ime iste pacijentkinje.

foto: Boris Pejović
FZO je utvrdio da se posle odrađenih medicinskih intervencija i već unešenih podataka o stvarnom utrošku terapije i medicinsko-potrošnog materijala naknadno razdužuje veća količina materijala, očigledno bez ikakvog medicinskog opravdanja.
“Ljekari/srednji medicinski kadar, imaju tehničku mogućnost da naknadno, posle medicinskih intervencija, bez ograničenja unose podatke o primijenjenoj terapiji i utrošenim materijalima u karton pacijenta-tačne, ali i fiktivne”, piše u dokumentu. Navodi se i da se u sistemu ne vide izvještaji materijalne kartice za određeni medicinsko-potrošni materijal prije 2021. godine. FZO je predložio Zavodu da uputi zahtjev partnerskoj programerskoj firmi da onemogući naknadni unos podataka o utrošku terapije i materijala za svakog pacijenta, osim ako ne postoji opravdan razlog, ali i da ustanova donese odluku o preduzetim radnjama prema akterima nesavjesnog poslovanja i o tome ih obavijesti.
(Ana Komatina – Vijesti)
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA1 дан ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura









