Connect with us

EKONOMIJA

BIVŠE RUKOVODSTVO UNIŠTILO DIO DOKUMENTACIJE

U Plantažama zapaljene platne liste

Inspektori otkrili da je uništen dio poslovne dokumentacije. Dvije osobe saslušane su tim povodom, kazali Vijestima iz Uprave policije

Bivša izvršna direktora “Plantaža” Verica Maraš i bivši predsjednik Odbora direktora kompanije Veselin Vukotić

Bivše rukovodstvo Plantaža uništilo je dio dokumentacije te kompanije, a istražitelji Specijalnog policijskog tima (SPO) provjeravaju šta je sve spaljeno, rekao je za podgoričke „Vijesti“ sagovornik iz Uprave policije.

On je objasnio da su do sada konstatovali da je zapaljen dio spisa koji se odnosi na platne liste u toj državnoj firmi.

“Za sada nismo utvrdili da je uništena neka bitna dokumentacija… Postoji kompjuterski program koji evidentira uplate, podatke ima i banka koja isplaćuje novac, tako da teško mogu sakriti bilo kakve nezakonitosti… Vidjećemo šta će istraga pokazati do kraja”, rekao je izvor Vijesti.

On je kazao da ipak utvrđuju i da li je riječ o isplatama “na ruke”, koje su eventualno bile zavedene samo u internim dokumentima.

Prema nezvaničnim informacijama, i novi direktor te kompanije interesovao se kod zaposlenih – šta je od papira i zbog čega spaljeno.

“Inspektori su obavili razgovor sa dvije osobe koje su bile uključene u tu priču”, saopšteno je Vijestima iz policije.

Istraga

Policijski inspektori prije sedam dana izuzeli su dio poslovne dokumentacije iz Plantaža, u sklopu istrage koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo. To je učinjeno nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) objavila izvještaj, uz duplu negativnu ocjenu.

Vijestima je potom iz SPO rečeno da nisu stekli utisak da je uništena dokumentacije, ali da će to tek utvrditi: “Svakako, ako su i nešto pokušavali, DRI je imala uvid u tu dokumentaciju, pa će nam to koristiti”, objasnio je izvor iz istrage.

izvještaju o kontroli poslovanja “Plantaža”, DRI je utvrdila kršenja šest zakona o reviziji, privrednim društvima, zaštiti na radu, sprečavanju nelegalnog poslovanja, radu i sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, kao i kršenju više pravilnika kojim se definiše poslovanje kompanija.

Utvrđeno je korišćenje gotovine za isplate bez jasnog osnova i mimo zakona, isplate novca bez potpisanog ugovora i ispostavljenih faktura, prodaja proizvoda bez jasnog cjenovnika i kriterijuma pojedinim partnerima, sumnjive transakcije,nepostojanje revizorskog odbora i brojnih internih akata kompanije…

Zbog svega ovoga DRI je tada dala duplo negativno mišljenje na finansijsko poslovanje i na reviziju usklađenosti poslovanja Plantaža sa zakonskim i podzakonskim propisima.

DRI svako negativno mišljenje, shodno procedurama, dostavlja Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT).

Izvještaj se odnosio na rad kompanije u 2018. i za dio u 2019. godini, ali i na praksu iz prethodnih godina.

U kontrolisanom periodu izvršna direktorka bila je Verica Maraš, a predsjednik Odbora direktora Veselin Vukotić.

Brisanje

Maraš je u od DRI tražila da se izbrišu pojedini djelovi izvještaja u kojima su navedene nepravilnosti, jer bi njihovo “objavljivanje bilo kršenje interne poslovne tajne kompanije”, kao i da se izbriše nekoliko ocjena DRI o radu kompanije ili da se one ublaže.

Ona je revizorima, kako je navedeno u izvještaju, predlagala da na sastanku razjasne sve dileme u cilju uspješne saradnje, zamjerajući revizorima da su previše detaljno dali izvještaj o trošenju novca iz blagajne – “jer asocira na nelegalno poslovanje”.

Na primjedbu da za određene proizvode i usluge nema cjenovnika, Maraševa je objasnila da je i to poslovna tajna…

Piše da je zamjerila i na ocjenama DRI da kompanija nije vršila namjensko podizanje gotovine, jer je “previše istaknuto” i navodi da to treba drugačije obrazložiti.

Tvrdila je i da se previše prostora daje tretmanu obračuna dnevnica za službena putovanja, da se detaljno daju specifikacije troškova “s kim radimo i u kojim iznosima”, tražila i da se izbriše konstatacija “pored evidentnih problema” u poslovanju…

Milionski dug

Vanredne revizija koju je početkom godine zatražilo Ministarstvo poljoprivrede nedavno je zaključila da kompanija duguje 45 miliona eura.

Utvrdili su i da se nalazi se pred stečajem.

Kao razlog za takvo stanje navedeno je neracionalno poslovanje proteklih godina, trošenje ogromnih količina novca na sporne naknade i druge privilegije koje je rukovodstvo dodjeljivalo sebi.

Iz doskrorašnjeg borda direktora saopštili su da je za krizu kriva pandemija koronavirusa i gubitak ruskog tržišta, kao i da kompanija na zalihama ima 20 miliona litara vina vrijednih 35 do 38 miliona eura.

Iz Ministarstva poljoprivrede, ranije su iskazali sumnje u tačnost vrijednosti zaliha koja se navodila u bilansima te državne kompanije.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije