EKONOMIJA
"PORUKA MLADIMA DA OSTANU"
Veliki dan za Crnu Goru: Veće plate već početkom naredne godine
„Zaposleni će već početkom naredne godine osjetiti povećanje zarada, a poslodavci manje opterećenja za rad“, kazao je ministar Spajić. Socijalni savjet izglasao je na današnjoj sjednici podršku programu „Evropa sad“
Socijalni savjet izglasao je na današnjoj sjednici podršku programu „Evropa sad!“.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović rekao je nakon sjednice da je u pitanju veliki korak naprijed.
„Dobili smo i aplauz na kraju predstavljanja projekta. Ponosni smo na posao koji smo uradili. Ovo je veliki dan za Crnu Goru. Zaposleni će već početkom naredne godine osjetiti povećanje zarada, a poslodavci manje opterećenja za rad“, kazao je danas novinarima ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, koji je Socijalnom savjetu danas predstavio program.
Veliki dan za novu Crnu Goru – Socijalni savjet je danas podržao program #EVROPA_SAD koji donosi bolji životni standard u 🇲🇪, bolje uslove poslovanja, i konkretniju budućnost mladima! Za samo 10 mjeseci, dovodimo do radikalnog zaokreta u interesu građana. pic.twitter.com/0LAkgSq39e
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) October 11, 2021
„Ključno je da mladi ostanu u Crnoj Gori. Ovo je poruka da ostanu jer je ovo tek početak mjera za poboljšanje standarda i uslova poslovanja“, dodao je on.
Spajić je krajem septembra najavio da će u narednoj godini biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, da neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura… Smanjenje dažbina za koje bi trebalo da se poveća zarada zaposlenog iznosiće 17 odsto, minimalna zarada biće povećana na 450 eura, dok će prosječna neto zarada zbog ovih mjera biti povećana na 700 eura, naveo je tada Spajić.
On je tada rekao da programom „Evropa sad!“ žele obezbijediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruku mladima da ne napuštaju Crnu Goru.
Spajić: Poslodavcima najveći strah da će im radnici otići
Spajić je naveo da su iz razgovora sa poslodavcima shvatili da je njih najviše strah da će im radnici otići, odnosno napustiti Crnu Goru.
„Ovo je samo početak naših planova za poboljšanje životnog standarda i uslova poslovanja. Ako ne bismo ništa uradili očekuje da bi sa prestankom pandemije veliki broj mladih radnika napustio Crnu Goru pražeći bolje uslove. Ovim želimo da im poručimo da ostanu jer će Crna Gora biti bolje mjesto za život“, kazao je Spajić.
On je naveo da su u decembru prošle godine, kada su preuzeli Vladu, imali preporuke od MMF-a za smanjenje zarada za 30 odsto u javnom sektoru.
„Sada samo deset mjeseci kasnije mi govorimo o povećanju minimalne zarade za duplo, dok ćemo prepoloviti iznos dažbina na zarade. Znači ne da ne govorimo o smanjenju zarada zbog krize, već o povećanju svih zarada prosječno za 17,5 odsto a u zdravstvu za 30 odsto“, naveo je Spajić.
Na pitanje o mogućnosti da se smanje akcize na gorivo, ministar finansija je kazao da je prethodno potrebno usvojiti novi zakon o energetici koji bi omogućio markiranje goriva, što je, kako je naveo, preuzelo Ministarstvo kapitalnih investicija.
„To markiranje će omogućiti da znamo koliko je goriva u legalnom prometu i za koliko je moguće smanjiti dažbine a da se ne ugroze prihodi države. Moramo sagledati situaciju na održiv način. Sada povećavamo zarade što će značajno povećati kupovnu mogućnost građana“, naveo je Spajić.
Na pitanje da li očekuje brzo usvajanje svih zakona koje je podtrebno donijeti da bi se ovaj paket mjera primjenjivao od početka naredne godine, Spajić je naveo da imaju komunikaciju i sa parlamentarnom većinom i da očekuje da ovi zakoni budu usvojeni u paketu sa budžetom za narednu godinu.
Ukoliko u međuvremenu dođe do rekonstrukcije Vlade i povećanja potrošačkih jedinica, neće biti problem da se budžet pripodobi i to će biti samo tehničke izmjene koje ne mogu odložiti usvajanje budžeta.
Milatović je ponovio da nikakvu informaciju o arbitraži za Sveti Stefan nijesu dobili.
Veliki korak naprijed za 🇲🇪 i za socijalni dijalog koji smo od starta prepoznali kao prioritet @VladaCG , a koji je zahvaljujući velikom trudu i radu svih partnera konačno dostigao nivo dostojan naše zemlje.Rezultat – dogovor i podrška Soc.savjeta Vladinom projektu #EVROPA_SAD. pic.twitter.com/XYOPi3Opim
— Jakov Milatovic (@JakovMilatovic) October 11, 2021
Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica naveo je da su sa velikim zadovoljstvom podržali predloge Vlade o poreskoj reformi i povećanju zarada na osnovu smanjenja dažbina.
On je naveo da će prosječno povećanje iznositi 17,5 odsto, naviodeći primjer da će u javnoj upravi za zaposlene sa koeficijentom od 3,5 odsto povećanje zarade iznositi 70 odsto, sa koeficijentom 4,4 za 40 odsto, a za zaposlene sa koeficijentom osam povećanje neto zarade iznosi 20 odsto.
„Što je veći iznos zarade, povećenje je procentualno manje“, kazao je Zarubica.
Keković: Podržavamo promjene
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković kazao je da snažno podržavaju ove promjene i da su dio toga godinama prodlagali bivšim vladama.
„Mislimo da je plan održiv i da se prihod države koji će zamjeniti doprinos za zdravstveno osiguranje može naći boljom naplatom ostalih prihoda i smanjenjem sive ekonomije i boljim radom inspekcija. Potrebno je i uvesti odgovornost i za prihodovanje i trošenje državnog novca“, kazao je Keković.
Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović kazao je da su zadovoljni predlogom, da su ga podržali iako su potrebne detaljnije analize ukupnog uticaja mjera.
„Poslodavci će pokazati društvenu osgovornost jer i oni žele da njihovi zaposleni budu zadovoljni“, kazao je Mitrović.
Generalni sekretar Suzana Radulović je na pitanje da li je moguće da poslodavci izbjegnu obavezu da za smanjene dažbine povećaju zarade zaposlenima, kazala da je to zakonska i obaveze iz Opšteg kolektivnog ugovora.
„Oni koji imaju ugovor sa zaposlenim gdje je navedena bruto zarada, što je velika većina ugovora, za iznos smanjenja dažbina na teret zaposlenog moraju povećati njegovu neto zaradu. Kod malom broja ugovora gdje je ugovorena neto zarada, ta obaveza ne postoji ali očekujemo da će uraditi kako bi zadržali tog zaposlenog“, kazala je Radulović.
EKONOMIJA
Spajić: Neće biti poskupljenja struje
„Vlada je pronašla način da zaštiti građane“, poručio je premijer
Računi za struju za građane ostaće isti od 1. januara, dogovoreno je na današnjem sastanku premijera Milojka Spajića sa ministrom energetike Sašom Mujovićem, direktorom CEDIS-a Vladimirom Ivanovićem i direktorom CGES-a Ivanom Asanovićem.
„Nakon što je Regulatorna agencija za energetiku odlučila da poveća cijene za mrežne usluge, zbog čega bi od januara 2025., poskupila struja, sastao sam se sa ministrom energetike i direktorima CEDIS-a i CGES-a. Vlada poštuje odluku regulatora i čuva stabilnost energetskog sektora, ali je pronašla način da zaštiti građane, koji, nakon što EPCG nije povećala cijenu aktivne energije, na svojim računima neće osjetiti ni povećanje mrežnih usluga! Dakle, nema povećanja računa za struju u bilo kom obliku za naše građane, od januara 2025“, saopštio je premijer Milojko Spajić za RTCG.
Spajić je napomenuo da odluka regulatora ostaje, te da će elektroenergetski sistem biti očuvan, ali da je pronađeno rješenje da računi i cijene električne energije ostanu isti.
„Pronašli smo način da subvencioniramo taj dio i da građani uopšte ne osjete povećanje na svojim računima“, kazao je Spajić.
EKONOMIJA
Od januara skuplja struja u Crnoj Gori
Struja će biti skuplja za 3,41 odsto za skoro sva domaćinstva u Crnoj Gori
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća za 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori.
Povećanje se odnosi na uvećanje regulatorno dozvoljenih prihoda za Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) koji je odobren krajem prošle godine sa primjenom od januara 2025. kao i za djelimično smanjenje stavke za Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) o čemu je REGAGEN danas donio odluku.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu – aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti REGAGEN ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Premijer Milojko Spajić rekao je 1. novembra da se cijena struje neće uvećati od januara 2025. godine.
U današnjem saopštenju REGAGEN se navodi da je odlukom te agencije od 24. februara 2022. godine, utvrđeno da regulatorni period za operatora prenosnog sistema i operatora distributivnog sistema traje od 1. januara 2023. godine do 31. decembra 2025. godine.
„Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije za period 01.01.2023-31.12.2025. godina (‘Službeni list CG’, broj 131/22), utvrđen je regulatorno dozvoljeni prihod i cijene za korišćenje prenosnog sistema električne energije za 2025. godinu, dok su cijene za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije za 2025. godinu predmet Odluke o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23)“, piše u saopštenju REGAGEN.
Iz te institucije su dodali da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač u 2025. godini kao u 2024. godini, navedene odluke rezultirale bi povećanjem mjesečnog računa za:-
1,08% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
4,52% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
7,60% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
4,84% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
5,73% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Međutim, do gorenavedenog procentualnog uvećanja neće doći jer je sproveden postupak utvrđivanja korekcija cijena za korišćenje sistema u toku regulatornog perioda. Naime, Regulatorna agencija za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (Agencija) je početkom jula tekuće godine započela kontrolu rada i poslovanja ‘Crnogorskog elektroprenosnog sistema’ AD Podgorica (CGES) u pogledu ostvarenih prihoda i troškova poslovanja u 2023. godini, saglasno članu 48 stav 1 tačka 1 Zakona o energetici, a u vezi sa članom 61 stav 2 Zakona o energetici. Navedenim članom je propisana obaveza Agencije da utvrdi korekciju regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema i cijena za korišćenje sistema u slučaju kada je tokom perioda primjene utvrđenih cijena, odstupanje troškova na koje energetski subjekat ne može uticati, prihoda od regulisane djelatnosti, ostalih prihoda, amortizacije i povrata na sredstva, kumulativno veće od 10% u odnosu na regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da je na osnovu podataka i dokumentacije dostavljenih od strane CGES, utvrđeno da su se stekli uslovi iz citiranog člana, pa je Agencija 3. oktobra 2024. godine pokrenula postupak utvrđivanja korekcija u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina.
„U okviru navedenog postupka održana je javna rasprava od 23. do 30. oktobra, a obezbijeđeno je učešće zainteresovane javnosti i na otvorenom dijelu sjednice Odbora Agencije, koja je održana, 18. novembra, kada je i donijeta Odluka o utvrđivanju korekcija regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora prenosnog sistema električne energije i cijena za korišćenje sistema električne energije u toku regulatornog perioda 2023-2025. godina (Odluka o korekcijama)“, piše u saopštenju.
Iz REGAGEN su naveli da su predmetnom odlukom utvrđene korekcije u iznosu od 9.541.081,72 eura, u korist korisnika prenosnog sistema električne energije, koje će se primjenjivati u 2025. godini, od čega se:iznos od 4.062.810,18 eura odnosi na korekciju u korist proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem, aiznos od 5.478.271,54 eura na korekciju u korist ostalih korisnika prenosnog sistema.
„Navedene korekcije uticale su i na smanjenje cijena za ostale korisnike priključene na distributivni sistem, a koje su bile utvrđene pomenutom Odlukom o utvrđivanju regulatorno dozvoljenog prihoda i cijena za korišćenje distributivnog sistema električne energije za 2024. i 2025. godinu („Službeni list CG“, broj 107/23). Ipak, kako nije došlo do promjene regulatorno dozvoljenog prihoda Operatora distributivnog sistema jer za to nijesu ispunjeni uslovi iz člana 61 stav 2 Zakona o energetici, u 2025. godini će doći do određenog rasta cijena za korišćenje sistema za ostale korisnike priključene na distributivni sistem električne energije u odnosu na cijene u 2024. godini“, poručili su iz REGAGEN.
Oni navode da uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije (koju određuje snabdjevač) u 2025. godini kao u 2024. godini, primjena Odluke o korekcijama rezultiraće procentualno manjim povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu, tj. doći će do povećanja mjesečnog računa za:
0,62% za prosječnog kupca priključenog na 35 kV naponski nivo;
2,46% za prosječnog kupca priključenog na 10 kV naponski nivo;
4,51% za prosječnog kupca sa mjerenjem snage priključenog na 0,4 kV naponski nivo;
2,93% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa jednotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva);
3,41% za prosječnog kupca bez mjerenja snage sa dvotarifnim mjerenjem priključenog na 0,4 kV naponski nivo (domaćinstva).
„Kod najbrojnije kategorije kupaca, primjena utvrđenih korekcija u ovom postupku rezultira povećanjem mjesečnog računa u 2025. godini za kupce sa prosječnom potrošnjom iz kategorije domaćinstva sa dvotarifnim mjerenjem za 1 euro u odnosu na račun u 2024. godini, uz pretpostavku primjene iste cijene električne energije koju određuje snabdjevač kao u 2024. godini“, zaključuje se u saopštenju REGAGEN.
EKONOMIJA
Spajić: Crnoj Gori ništa ne fali!
„Bruto društveni proizvod (BDP) će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi“, kazao je premijer na pres konferenciji povodom predstavljanja Budžeta za 2025. godinu
Ministar finansija Novica Vuković kazao je da na naplatu dolazi 820 miliona dugova, te da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura…
Predsjednik Vlade Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković predstavili su na konferenciji za medije Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu, ističuči da su osnovne poruke budžeta kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog rasta od 4,8 odsto, i ograničavanje inflatornih pritisaka.
Vuković je kazao da su projektovani prihodi budžeta za 2025. godinu 2,88 milijardi eura, dok su nedostajuća sredstva 1,140 milijardi eura.
Prema njegovim riječima, 820 miliona dugova dospijeva na naplatu, dok su izdaci četiri milijarde eura i 505 miliona veći su od ovogodišnjih.
foto: Luka Zeković
„Realni ekonomski rast u narednoj godini je projektovan na 4,8 odsto, a BDP na 7,9 milijardi eura“, kazao je Vuković na pres konferenciji povodom predstavljanja Predloga budžeta za 2025. godinu.
On je naveo da je deficit budžeta 280 miliona eura, koliko iznosi i kapitalni budžet, koji je veći od ovogodišnjeg za 40 miliona.
„Za prava iz oblasti Fonda PIO namijenjeno je 777 miliona, za sektor saobraćaja 242 miliona, a za obrazovanje 362 miliona… Iz kapitalnog budžeta biće finansiran 341 projekat“, naveo je Vuković, koji tvrdi da mandatorni troškovi budžeta (plate, penzije, socijala) neće biti finansirani iz zaduživanja.
Vuković je naveo da će se u narednoj godini iz rezerve prenijeti 240 miliona eura, dok su planirali da se zaduže 900 miliona i da ostavljaju prostor za još pola milijarde za srednjeročno zaduživanje.
„Saldo više neće biti nula“
Predsjednik Vlade Milojko Spajić ponovio ranije izrečene stavove o „sprženoj zemlji“ koju je ostavila vlast prije 30. avgusta 2020. godine i da 43. Vlada, na čijem čelu je bio Dritan Abazović, nije pokrenula nijednu reformu.
Premijer je preporučio novinarima da ne stavljaju naslove u kojima „državi nešto fali“…
„Državi ništa ne fali“, rekao je on na pres konferenciji.
Spajić tvrdi da Crna Gora po ulasku u Evropsku uniju može ući u eurozonu.
„BDP će se duplirati sljedeće godine na osam milijardi i to će biti zbog prosječnog realnog rasta“, istakao je Spajić.
On je kazao da ćemo imati tekući suficit budžeta, te da će cijeli deficit ići na kapitalne investicije.
Spajić je kazao da su zaustavili rast cijena i da se na tome neće stati, nego će raditi na daljem sniženju.
Spajić je istakao da „saldo više neće biti nula, nego će biti pozitivan“.
- HRONIKA3 дана ago
Ubijena žena u dvorištu kuće u Podgorici
- HRONIKA14 сати ago
Uhapšen Alija Balijagić u selu Pribojska Goleša
- HRONIKA6 сати ago
Lovac Dragan Bojović je heroj regiona: Prijavio Balijagića policiji, vidio tragove u snijegu
- POLITIKA4 дана ago
Prvi rezultati izbora u Budvi: Nekadašnji DF i lista Nikole Jovanovića po 9 mandata, DPS 7, PES i Demokarte 3…
- HRONIKA1 дан ago
Dvije osobe osumnjičene za ubistvo žene u Podgorici
- DRUŠTVO1 дан ago
Berane: Zatvoren glavni ulaz ka aerodromskoj pisti betonskim barijerama