EKONOMIJA
"PORUKA MLADIMA DA OSTANU"
Veliki dan za Crnu Goru: Veće plate već početkom naredne godine
„Zaposleni će već početkom naredne godine osjetiti povećanje zarada, a poslodavci manje opterećenja za rad“, kazao je ministar Spajić. Socijalni savjet izglasao je na današnjoj sjednici podršku programu „Evropa sad“

Socijalni savjet izglasao je na današnjoj sjednici podršku programu „Evropa sad!“.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović rekao je nakon sjednice da je u pitanju veliki korak naprijed.

Milatović i Spajić, Foto: Luka Zeković
„Dobili smo i aplauz na kraju predstavljanja projekta. Ponosni smo na posao koji smo uradili. Ovo je veliki dan za Crnu Goru. Zaposleni će već početkom naredne godine osjetiti povećanje zarada, a poslodavci manje opterećenja za rad“, kazao je danas novinarima ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, koji je Socijalnom savjetu danas predstavio program.
Veliki dan za novu Crnu Goru – Socijalni savjet je danas podržao program #EVROPA_SAD koji donosi bolji životni standard u 🇲🇪, bolje uslove poslovanja, i konkretniju budućnost mladima! Za samo 10 mjeseci, dovodimo do radikalnog zaokreta u interesu građana. pic.twitter.com/0LAkgSq39e
— Milojko Spajić (@MickeySpajic) October 11, 2021
„Ključno je da mladi ostanu u Crnoj Gori. Ovo je poruka da ostanu jer je ovo tek početak mjera za poboljšanje standarda i uslova poslovanja“, dodao je on.
Spajić je krajem septembra najavio da će u narednoj godini biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, da neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura… Smanjenje dažbina za koje bi trebalo da se poveća zarada zaposlenog iznosiće 17 odsto, minimalna zarada biće povećana na 450 eura, dok će prosječna neto zarada zbog ovih mjera biti povećana na 700 eura, naveo je tada Spajić.
On je tada rekao da programom „Evropa sad!“ žele obezbijediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruku mladima da ne napuštaju Crnu Goru.
Spajić: Poslodavcima najveći strah da će im radnici otići
Spajić je naveo da su iz razgovora sa poslodavcima shvatili da je njih najviše strah da će im radnici otići, odnosno napustiti Crnu Goru.
„Ovo je samo početak naših planova za poboljšanje životnog standarda i uslova poslovanja. Ako ne bismo ništa uradili očekuje da bi sa prestankom pandemije veliki broj mladih radnika napustio Crnu Goru pražeći bolje uslove. Ovim želimo da im poručimo da ostanu jer će Crna Gora biti bolje mjesto za život“, kazao je Spajić.
On je naveo da su u decembru prošle godine, kada su preuzeli Vladu, imali preporuke od MMF-a za smanjenje zarada za 30 odsto u javnom sektoru.
„Sada samo deset mjeseci kasnije mi govorimo o povećanju minimalne zarade za duplo, dok ćemo prepoloviti iznos dažbina na zarade. Znači ne da ne govorimo o smanjenju zarada zbog krize, već o povećanju svih zarada prosječno za 17,5 odsto a u zdravstvu za 30 odsto“, naveo je Spajić.
Na pitanje o mogućnosti da se smanje akcize na gorivo, ministar finansija je kazao da je prethodno potrebno usvojiti novi zakon o energetici koji bi omogućio markiranje goriva, što je, kako je naveo, preuzelo Ministarstvo kapitalnih investicija.
„To markiranje će omogućiti da znamo koliko je goriva u legalnom prometu i za koliko je moguće smanjiti dažbine a da se ne ugroze prihodi države. Moramo sagledati situaciju na održiv način. Sada povećavamo zarade što će značajno povećati kupovnu mogućnost građana“, naveo je Spajić.
Na pitanje da li očekuje brzo usvajanje svih zakona koje je podtrebno donijeti da bi se ovaj paket mjera primjenjivao od početka naredne godine, Spajić je naveo da imaju komunikaciju i sa parlamentarnom većinom i da očekuje da ovi zakoni budu usvojeni u paketu sa budžetom za narednu godinu.
Ukoliko u međuvremenu dođe do rekonstrukcije Vlade i povećanja potrošačkih jedinica, neće biti problem da se budžet pripodobi i to će biti samo tehničke izmjene koje ne mogu odložiti usvajanje budžeta.
Milatović je ponovio da nikakvu informaciju o arbitraži za Sveti Stefan nijesu dobili.
Veliki korak naprijed za 🇲🇪 i za socijalni dijalog koji smo od starta prepoznali kao prioritet @VladaCG , a koji je zahvaljujući velikom trudu i radu svih partnera konačno dostigao nivo dostojan naše zemlje.Rezultat – dogovor i podrška Soc.savjeta Vladinom projektu #EVROPA_SAD. pic.twitter.com/XYOPi3Opim
— Jakov Milatovic (@JakovMilatovic) October 11, 2021
Generalni sekretar Saveza sindikata Duško Zarubica naveo je da su sa velikim zadovoljstvom podržali predloge Vlade o poreskoj reformi i povećanju zarada na osnovu smanjenja dažbina.
On je naveo da će prosječno povećanje iznositi 17,5 odsto, naviodeći primjer da će u javnoj upravi za zaposlene sa koeficijentom od 3,5 odsto povećanje zarade iznositi 70 odsto, sa koeficijentom 4,4 za 40 odsto, a za zaposlene sa koeficijentom osam povećanje neto zarade iznosi 20 odsto.
„Što je veći iznos zarade, povećenje je procentualno manje“, kazao je Zarubica.
Keković: Podržavamo promjene
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđan Keković kazao je da snažno podržavaju ove promjene i da su dio toga godinama prodlagali bivšim vladama.
„Mislimo da je plan održiv i da se prihod države koji će zamjeniti doprinos za zdravstveno osiguranje može naći boljom naplatom ostalih prihoda i smanjenjem sive ekonomije i boljim radom inspekcija. Potrebno je i uvesti odgovornost i za prihodovanje i trošenje državnog novca“, kazao je Keković.
Predsjednik Unije poslodavaca Predrag Mitrović kazao je da su zadovoljni predlogom, da su ga podržali iako su potrebne detaljnije analize ukupnog uticaja mjera.
„Poslodavci će pokazati društvenu osgovornost jer i oni žele da njihovi zaposleni budu zadovoljni“, kazao je Mitrović.
Generalni sekretar Suzana Radulović je na pitanje da li je moguće da poslodavci izbjegnu obavezu da za smanjene dažbine povećaju zarade zaposlenima, kazala da je to zakonska i obaveze iz Opšteg kolektivnog ugovora.
„Oni koji imaju ugovor sa zaposlenim gdje je navedena bruto zarada, što je velika većina ugovora, za iznos smanjenja dažbina na teret zaposlenog moraju povećati njegovu neto zaradu. Kod malom broja ugovora gdje je ugovorena neto zarada, ta obaveza ne postoji ali očekujemo da će uraditi kako bi zadržali tog zaposlenog“, kazala je Radulović.
EKONOMIJA
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.
Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.
Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.
„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.
Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.
„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.
Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.
„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.
Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.
Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.
Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.
Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.
Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














