DRUŠTVO
POKRENULA NEOBIČAN SUDSKI SPOR
Verica Maraš traži da joj se isplati oko 300.000 eura: Tuži „Plantaže“ jer je sebi nezakonito smanjila platu
Bivša direktorica državne kompanije „Plantaže“ traži razlike u zaradama za osam godina. Naime, smatra da joj je nezakonito smanjena plata odlukom za čije je zakonito sprovođenja ona bila zadužena

Bivša dugogodišnja izvršna direktorica “Plantaža” Verica Maraš podnijela je tužbu protiv ove kompanije jer smatra da joj je nezakonito smanjena zarada za period od 1. juna 2012. do 23. oktobra 2020. godine, odlukom za čije je zakonito sprovođenja ona bila zadužena. Moguće obeštećenje moglo bi da iznosi oko 300.000 eura, saznaju “Vijesti”.
“Vijesti” juče nijesu uspjle da stupe u kontakt sa Vericom Maraš.
U tužbi koja je podnijeta početkom januara, Maraš smatra da joj je nezakonito umanjena zarada kao izvršnoj direktorici “Plantaža” odlukom Odbora direktora kompanije kojom su prihvatili zaključak Vlade da se zbog tadašnje ekonomske krize smanje zarade u državnim firmama. Posebne odluke o smanjenju zarada za sve zaposlene, pa i za sebe, potpisala je Maraš.
Po istom osnovu već je veliki broj radnika “Plantaža” podnio tužbe protiv kompanije. To je ranije uradila i bivša direktorica Sektora za pravne i opšte poslove Stojanka Asanović, koja je tražila 140 hiljada eura, ali je taj slučaj zasada prevostepenom presudom okončan u korist “Plantaža”.
Vlada je tada zbog ekonomske krize zatražila od državnih kompanija da smanje naročito visoke naknade menadžmenta i razne dodatke na zarade, po kojima su “Plantaže” bile poznate. Međutim, menadžment “Plantaža”, odnosno izvršna direktorica Maraš, donosi odluku kojom smanjuje zarade, bez izmjena opštih akata, odnosno smanjenja koeficijenta i izmjena ugovora o radu, što je bio jedini način da se ta odluka zakonski sprovede.
Za zakonito izvršavanje odluka Odbora direktora, po funkciji su upravo bile nadležne Verica Maraš i Asanović.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je 3. marta prošle godine podiglo optužnicu protiv Verice Maraš i pet članova bivšeg odbora direktora zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, odnosno da su prihvatanjem oduke o poravnanju u slučaju fabrike briketa nanijeli višemilionsku štetu “Plantažama”. Ovaj sudski postupak je u toku.
Prema podacima koji su ranije objavljivani Maraš je u periodu od 2008. do 2020. godine, za vrijeme dok je obavljala funkciju izvršnog direktora, prihodovala ukupno 1.235.379 eura, od čega je neto zarada iznosila 800.000 eura, isplaćeni minuli rad 74.000 eura, isplaćeni godišnji odmori oko 50.000 eura, dok joj je dodijeljeno fiksno 300.000 eura po osnovu bespovratnog stambenog kredita.
Umjesto da se izvrši izmjena ugovora o radu za sve zaposlene u “Plantažama” zaključenjem aneksa, Verica Maraš kao izvršna direktorica, donosi odluku kojom se umanjuje određeni fiksni iznosi zarade za zaposlene, uključujući menadžment, u zavisnosti od koeficijenta složenosti radnih mjesta. Primjenom njene odluke vršio se obračun zarada u spornom periodu.
Odnosno, Maraš je pokrenula sudski postupak za naknadu štete koja je prouzrokovana nezakonitim aktom koju je sama donijela. Prema svim podnijetim tužbama zbog spornih odluka o smanjenju zarada, “Plantaže” bi mogle imati višemilionske gubitke.
Nakon njene ostavke u oktobru 2020. godine i dolaska nove uprave početkom 2021. godine, revizori su otkrili dubioze u bilansima kompanije i ukupne gubitke od preko 40 miliona eura.
Iz “Plantaža” je nezvanično potvrđeno “Vijestima” da su Osnovnom sudu poslali odgovor na tužbu. Oni smatraju da je tužbeni zahtjev u cjelosti neosnovan.
“Ne može kompanija snositi bilo kakvu odgovornost za štetu koju je navodno pretrpio bivši izvršni direktor zbog radnje koju je štetnik – bivši izvršni direktor, kao zakonski zastupnik, lično preduzeo. Naime, ona je, kao izvršni direktor, kontolisala, odobravala obračun zarade svih zaposlenih u kompaniji, dok se njena zarada svakomjesečno u spornom periodu obračunavala po njenim pisanim uputima”, kazao je izvor “Vijesti”.
Prema izvještajima o prihodima, Maraš je prije smanjenja iz 2012. godine imala osnovnu zaradu od 7.372 eura, a prethodno je bila i 9.560 eura.
Spornom odlukom je sebi osnovnu zaradu, nakon zaključka Vlade i Odbora direktora, smanjila na 930 eura. Međutim, kao što su “Vijesti ranije pisale za nju i dio menadžmenta u narednom periodu je uvedeno pravilo o “korekciji zarada”. Rekordni iznos ove naknade bio je u 2018. godini, 6.500 eura.
Sama pristala da se zarada usklađuje sa odlukom Vlade
U “Plantažama” kao svoj adut vide i sam menadžerski ugovor koji je Maraš potpisala sa Odborom direktora u aprilu 2013. godine, u kojem je navedeno da njena zarada u tekućoj godini određuje na osnovu rezultata postignutih u prethodnoj godini, da “po pravilu ne može biti manja od šest prosječnih zarada u kompaniji”, kao i da će prilikom određivanja zarade voditi računa o preporukama i zaključcima Vlade koji se odnose na državne kompanije.
Maraš zatim u junu iste godine donosi odluku o smanjenj zarada u kompaniji, na osnovu zaključaka Vlade i sebi određuje zaradu od 930 eura bez naknade za minuli rad.
Novi manadžerski ugovor Maraš je sa odborom direktora potpisala 2018. godine, nakon čega prestaje obračun po spornoj odluci iz 2013. godine.
U “Plantažama” zbog toga smatraju da se tužbeni zahtjev teoretski može odnositi samo na period od 2013. do 2018. godine, a ne na period od 2012. do 2020. kako je navedeno u tužbi. U narednoj godini njena zarada raste na 7.300 eura.
Preduzeće može tužiti člana uprave koji je nanio štetu
U Crnoj Gori do sada nije poznat slučaj da je neka državna kompanija, štetu koju je pretrpjela zbog odluka svog rukovodstva naplatila od donosilaca odluka, iako takva mogućnost postoji u Zakonu o obligacionim odnosima i Zakonu o privrednim društvima.
Onaj čijom je odlukom pričenjena šteta se u Zakonu o obligacionim odnosima naziva “štetnik”.
“Krivica postoji kada je štetnik prouzrokovao štetu namjerno ili nepažnjom. Pri ocjenjivanju da li je lice koje je štetu prouzrokovalo krivo, sud vodi računa o redovnom toku stvari i o tome šta se od razumnog i pažljivog čovjeka moglo osnovano očekivati u datim okolnostima”, navedeno je u ovom Zakonu.
Zakon definiše i šta ako štetnik traži naknadu štete: “Ko na svoju štetu dozvoli drugome preduzimanje neke radnje, ne može od njega zahtijevati naknadu štete prouzrokovane tom radnjom”.
U zakonu o privrednim društvima piše da su izvršni direktor i drugi članovi uprave u obavezi da postupaju savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika i u interesu preduzeća, kao i da u slučaju da direktor i članovi uprave svojim postupanjem naprave štetu preduzeću ono može podnijeti tužbu za naknadu šteteTeoretski, ukoliko bi sud prihvatio tužbe da je zarada Verici Maraš i ostalim zaposlenima smanjena nezakonitom odlukom direktorice Maraš, “Plantaže” bi mogle tužiti direktoricu Maraš za naknadu štete.
DRUŠTVO
Nikšićani zakazali protest: „Zašto ljude osuđuju, a medvjedima se sve oprašta“
Traže oslobađanje četvorice lovaca iz Nikšića osumnjičenih da su na prostoru sela Kamensko usmrtili medvjeda

Više od hiljadu građana potpisalo je peticiju kojom se traži oslobađanje četvorice Nikšićana osumnjičenih da su na prostoru sela Kamensko usmrtili medvjeda, a zbog hapšenja lovaca za ponedjeljak je zakazan protest ispred Lovačkog doma „Dr Zoran Kesler“ u Nikšiću, koji će početi u 12 sati.
Zbog hapšenja sugrađana, posebno je ogorčeno tridesetak domaćinstva iz Banjana i nikšićkih Rudina, kojima je medvjed u poslednjih šest mjeseci usmrtio preko 20 grla krupne i isto toliko sitne stoke i desetkovao preko 30 pčelinjaka. Jedan od inicijatora peticije je i Novak Miljanić iz Banjana, koji je za samo tri dana prikupio više stotina potpisa, kako kaže, ogorčenih mještana nekoliko banjanskih, rudinskih, grahovskih i viluških sela i građana Nikšića i Plužina.
„Zovu me ljudi iz čitave Crne Gore, koji daju punu podršku uhapšenim ljudima, za koje kažu da ih treba nagraditi, a ne uhapsiti i osuditi, jer su ubili medvjeda koji je usmrtio desetine krava i bikova, a među mještanima Smrduše, Kamenskog i Trepača sijao strah od napada na ljude. Uhapšeni lovci nijesu došli samoinicijativno i na svoju ruku, već na poziv i vapaje mještana banjanskih i rudinskih sela, kojima je pričinjena ogromna materijalna šteta, a životi ugroženi“, rekao je Miljanić za „Dan“.
Smatra da se pod hitno mora donijeti zakonska uredba da se odstrijele svi medvjedi koji prave materijalnu štetu i predstavljaju direktnu opasnost po ljude, napominjući da je slično urađeno u Sloveniji, kada je zakonskom uredbom naloženo da se odstrijeli stotinak medvjeda zbog prenamnoženosti.
Mještanin Šulinog dola, zaseoka banjanskog sela Smrduša, Momčilo Kilibarda kaže za „Dan“ da medvjeda nerijetko vide i na 50 metara od kuća.
„Dobro pazim usred bijela dana kada izađem u dvorište ispred kuće. Mi se jedino automobilom smijemo kretati kroz selo, jer se medvjed može sresti na svakom koraku. Nemamo od koga naplatiti pričinjenu štetu od medvjeda, niti se kome možemo žaliti. Nema mi druge nego da smaknem stoku i odselim se negdje“, rezigniran je Kilibarda.
Podršku uhapšenim lovcima dao je i epski pjesnik Milorad Tijanić iz Plužina, jedan od potpisnika peticije za oslobađanje odgovornosti uhapšenih lovaca.
„Ja sam dijete sa sela, vazda je medvjed pravio štetu mještanima, ali ovo što se poslednjih godina dešava u plužinskim i nikšićkim selima prevršilo je svaku mjeru. Treba li li ponovo da se desi slučaj kada je medvjed nasrnuo na čovjeka, kao nedavno u mom kraju? Zašto se ljudi osuđuju, a medvjedima se oprašta – pita Tijanić, uz zaključak da je u današnje vrijeme, izgleda, najbolje biti medvjed, jer možeš da radiš šta hoćeš, a da te niko ne smije dirnuti“.
Iz Uprave policije nedavno su saopštili da su, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, uhapšene četiri osobe, dok je protiv jedne podnijeta krivična prijava, zbog sumnje da su vatrenim oružjem usmrtile medvjeda.
Komšije zaštitili od zvijeri
Kilibarda je poručio da lovcima ne treba suditi za humano djelo koje su uradili na poziv i molbu stanovnika nekoliko sela.
„Oni su zaštili svoje komšije od zvijeri koja im je svakodnevno pričinjavala veliku štetu. Po svemu sudeći, lovci su ustrijelili jednog od medvjeda koji je poklao grdnu stoku, ali evo baš u četvrtak u Rastinju, zaseoku sela Trepča, gdje živi porodica Božović, žena je srela mečku i dva mečeta i odmah pobjegla. Ne znam šta se više čeka, možda da ova zvijer ubije nekoga i napravi tragediju, a poslije bi bilo sve kasno“, poručio je Kilibarda.
DRUŠTVO
Spajić: Sa potpunim gađenjem odbacujem optužbe o mom učešću u švercu
„Više se sredstva ne biraju“, poručio je premijer

Sa indignacijom i potpunim gađenjem odbacujem optužbe predstavnice NVO o mom učešću u švercu bilo kakve vrste, saopštio je danas predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić.
On je to kazao povodom toga što je direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković danas saopštila da je Spajić bio ministar finansija kada je kompanija Bemaks švercovala cigare iz Slobodne zone Luke Bar.
Ćalović Marković je to rekla na jednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, u toku rasprave o Predlogu zakona o potvrđivanju sporazuma o saradnji između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u oblasti razvoja turizma i razvoja nekretnina, kao i ekonomskoj saradnji dvije zemlje.
„Javnosti radi, zahvaljujući odluci koju sam kao ministar finansija predložio Vladi 2021. godine u Crnoj Gori je nelegalno skladištiti cigarete u bescarinskoj zoni. Dakle, okvirni Sporazum između Crne Gore i UAE to ne može omogućiti jer je jasno navedeno da se realizuje ‘u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore’ koje, ponavljam, zabranjuje skladištenje cigareta u slobodnoj zoni. Više se sredstva ne biraju“, napisao je Spajić na društvenoj mreži Iks.
DRUŠTVO
Bečić: Nemojte da se desi da znate koji je policajac povezan sa kriminalcima, a da mi to saznajemo bez vas!
Centar za obuku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije u Podgorici su otvorili ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović

Ljudski potencijal je najvažniji resurs i jezgro bezbjednosnog kapaciteta, poručio je ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović, na otvaranju Centra za obuku Specijalne jedinice policije i Posebne jedinice policije u Podgorici.
Centar su danas svečano otvorili Šaranović, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Kako je saopšteno iz kabineta Bečića, taj savremeni kompleks predstavlja jednu od najznačajnijih infrastrukturnih investicija u oblasti bezbjednosti u Crnoj Gori.

Šaranović je na otvaranju naglasio značaj ulaganja u ljudske kapacitete i operativnu spremnost.
Kako je naveo, ljudski potencijal jeste i uvijek će biti najvažniji resurs i jezgro bezbjednosnog sistema.
„Zato je obaveza da svakom profesionalnom policijskom službeniku obezbijedimo adekvatnu podršku. Kako sistemsku, tako i moralnu i da kontinuirano stvaramo uslove u kojima će se prepoznavati zalaganje i nagrađivati profesionalnost“, rekao je Šaranović.
On je kazao da, uvođenjem stalnog dežurstva Specijalne jedinice policije po principu 24/7, podižu maksimalnu operativnu spremnost, sa ciljem najbržeg mogućeg odgovora u situacijama najvećeg rizika i aktivnih prijetnji.
„Učinićemo sve da budemo policija koja je najvjerniji čuvar države i njenog dostojanstva, a najljući neprijatelj bezakonju i kriminalu”, poručio je Šaranović.

Bečić je kazao da današnje otvaranje Centra ima duboku simboličku i stratešku vrijednost.
„Danas otvaramo novu liniju odbrane Crne Gore. Ne samo od kriminala, nego od zaborava šta znači služiti državi i šta znači voljeti državu“, rekao je Bečić.
Prema njegovim riječima, Centar je poruka da Crna Gora više nikada neće biti „vlasništvo par familija i leglo kriminala“.
„Nikada više. Ni raj, ni utočište za organizovane kriminalne grupe evropskih razmjera“, kazao je Bečić.
Prema njegovim riječima, u Centru će se obučavati oni koji neće pognuti glavu pred podzemljem, već samo pred zakonom i državom.
Bečić apelovao na odgovornost i integritet unutar policijskog sistema.
„Nemojte da se desi da vi znate koji je policajac povezan sa organizovanim kriminalom, a da mi to saznajemo bez vas. Nemojte da se desi da ga mi otkrijemo, a ne vi. Jer ako prećutite, a mi ga pronađemo, nijeste više policajci, nego saučesnici“, kazao je Bečić.
On je zahvalio svim časnim policajcima i policajkama Crne Gore.
„Hvala vam što ste čuvali obraz ove zemlje onda kad su ga drugi prodavali. Hvala vam što ste odbijali da radite za šemu, i kad vam je sistem to nudio. Što ste ostali uspravni dok su oni oko vas klečali pred mafijom”, naveo je Bečić.
Kako je naglasio, danas je otvoren Centar, a zatvorena jedna era.
„Era u kojoj su policijske značke bile u službi interesa, a ne naroda. Era u kojoj se znalo sve, ali se nije smjelo reći ništa. To vrijeme je završeno“, poručio je Bečić.
Šćepanović je, kako se navodi u saopštenju, ukazao na dvostruki značaj događaja.„Prvi je konkretna podrška Ministarstva i Vlade u unapređenju uslova rada i kontinuirano ulaganje u bezbjednost i sigurnost građana Crne Gore“, naveo je Šćepanović.
Drugi je, kako je dodao, puna samostalnost i operativnost Uprave policije i dvije elitne jedinice nakon pet godina, a koje su u prethodnom periodu bile uspostavljene suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima u pogledu komandovanja, rukovođenja i odgovornosti.
„A posebno cijeneći značaj i funkcionisanje jedinica koje se uključuju u najsloženijim i visokorizičnim situacijama i bezbjednosnim prijetnjama, a sve u cilju podizanja stepena bezbjednosti na viši nivo”, zaključio je Šćepanović.
Svečanosti su prisustvovali članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, predstavnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore, rukovodstvo Policijske akademije, kao i rukovodioci brojnih organizacionih jedinica u okviru Uprave policije.
- DRUŠTVO4 дана ranije
MUP objavio spisak kandidata prijavljenih za posao u policiji: Na listi 708 imena
- HRONIKA4 дана ranije
Rožaje: Policajac tvrdi da je vidio ubistvo u centru grada – „Ramović pucao dok je Murić mirno stajao u grupi“
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen Podgoričanin: Pokušao da iznudi 110.000 eura
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen crnogorski državljanin u Italiji: Pevozio 50 kilograma kokaina
- DRUŠTVO3 дана ranije
Bečić: Nemojte da se desi da znate koji je policajac povezan sa kriminalcima, a da mi to saznajemo bez vas!
- HRONIKA2 дана ranije
Uhapšen Mojkovčanin u Mađarsokoj po potjernici Interpola