Connect with us

DRUŠTVO

POKRENULA NEOBIČAN SUDSKI SPOR

Verica Maraš traži da joj se isplati oko 300.000 eura: Tuži „Plantaže“ jer je sebi nezakonito smanjila platu

Bivša direktorica državne kompanije „Plantaže“ traži razlike u zaradama za osam godina. Naime, smatra da joj je nezakonito smanjena plata odlukom za čije je zakonito sprovođenja ona bila zadužena

Bila zadužena za zakonitost odluke za koju sada tvrdi da je nezakonita: Verica Maraš, Foto: Boris Pejović

Bivša dugogodišnja izvršna direktorica “Plantaža” Verica Maraš podnijela je tužbu protiv ove kompanije jer smatra da joj je nezakonito smanjena zarada za period od 1. juna 2012. do 23. oktobra 2020. godine, odlukom za čije je zakonito sprovođenja ona bila zadužena. Moguće obeštećenje moglo bi da iznosi oko 300.000 eura, saznaju “Vijesti”.

“Vijesti” juče nijesu uspjle da stupe u kontakt sa Vericom Maraš.

U tužbi koja je podnijeta početkom januara, Maraš smatra da joj je nezakonito umanjena zarada kao izvršnoj direktorici “Plantaža” odlukom Odbora direktora kompanije kojom su prihvatili zaključak Vlade da se zbog tadašnje ekonomske krize smanje zarade u državnim firmama. Posebne odluke o smanjenju zarada za sve zaposlene, pa i za sebe, potpisala je Maraš.

Po istom osnovu već je veliki broj radnika “Plantaža” podnio tužbe protiv kompanije. To je ranije uradila i bivša direktorica Sektora za pravne i opšte poslove Stojanka Asanović, koja je tražila 140 hiljada eura, ali je taj slučaj zasada prevostepenom presudom okončan u korist “Plantaža”.

Vlada je tada zbog ekonomske krize zatražila od državnih kompanija da smanje naročito visoke naknade menadžmenta i razne dodatke na zarade, po kojima su “Plantaže” bile poznate. Međutim, menadžment “Plantaža”, odnosno izvršna direktorica Maraš, donosi odluku kojom smanjuje zarade, bez izmjena opštih akata, odnosno smanjenja koeficijenta i izmjena ugovora o radu, što je bio jedini način da se ta odluka zakonski sprovede.

Za zakonito izvršavanje odluka Odbora direktora, po funkciji su upravo bile nadležne Verica Maraš i Asanović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je 3. marta prošle godine podiglo optužnicu protiv Verice Maraš i pet članova bivšeg odbora direktora zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju, odnosno da su prihvatanjem oduke o poravnanju u slučaju fabrike briketa nanijeli višemilionsku štetu “Plantažama”. Ovaj sudski postupak je u toku.

Prema podacima koji su ranije objavljivani Maraš je u periodu od 2008. do 2020. godine, za vrijeme dok je obavljala funkciju izvršnog direktora, prihodovala ukupno 1.235.379 eura, od čega je neto zarada iznosila 800.000 eura, isplaćeni minuli rad 74.000 eura, isplaćeni godišnji odmori oko 50.000 eura, dok joj je dodijeljeno fiksno 300.000 eura po osnovu bespovratnog stambenog kredita.

Umjesto da se izvrši izmjena ugovora o radu za sve zaposlene u “Plantažama” zaključenjem aneksa, Verica Maraš kao izvršna direktorica, donosi odluku kojom se umanjuje određeni fiksni iznosi zarade za zaposlene, uključujući menadžment, u zavisnosti od koeficijenta složenosti radnih mjesta. Primjenom njene odluke vršio se obračun zarada u spornom periodu.

Odnosno, Maraš je pokrenula sudski postupak za naknadu štete koja je prouzrokovana nezakonitim aktom koju je sama donijela. Prema svim podnijetim tužbama zbog spornih odluka o smanjenju zarada, “Plantaže” bi mogle imati višemilionske gubitke.

Nakon njene ostavke u oktobru 2020. godine i dolaska nove uprave početkom 2021. godine, revizori su otkrili dubioze u bilansima kompanije i ukupne gubitke od preko 40 miliona eura.

Iz “Plantaža” je nezvanično potvrđeno “Vijestima” da su Osnovnom sudu poslali odgovor na tužbu. Oni smatraju da je tužbeni zahtjev u cjelosti neosnovan.

“Ne može kompanija snositi bilo kakvu odgovornost za štetu koju je navodno pretrpio bivši izvršni direktor zbog radnje koju je štetnik – bivši izvršni direktor, kao zakonski zastupnik, lično preduzeo. Naime, ona je, kao izvršni direktor, kontolisala, odobravala obračun zarade svih zaposlenih u kompaniji, dok se njena zarada svakomjesečno u spornom periodu obračunavala po njenim pisanim uputima”, kazao je izvor “Vijesti”.

Prema izvještajima o prihodima, Maraš je prije smanjenja iz 2012. godine imala osnovnu zaradu od 7.372 eura, a prethodno je bila i 9.560 eura.

Spornom odlukom je sebi osnovnu zaradu, nakon zaključka Vlade i Odbora direktora, smanjila na 930 eura. Međutim, kao što su “Vijesti ranije pisale za nju i dio menadžmenta u narednom periodu je uvedeno pravilo o “korekciji zarada”. Rekordni iznos ove naknade bio je u 2018. godini, 6.500 eura.

Sama pristala da se zarada usklađuje sa odlukom Vlade

U “Plantažama” kao svoj adut vide i sam menadžerski ugovor koji je Maraš potpisala sa Odborom direktora u aprilu 2013. godine, u kojem je navedeno da njena zarada u tekućoj godini određuje na osnovu rezultata postignutih u prethodnoj godini, da “po pravilu ne može biti manja od šest prosječnih zarada u kompaniji”, kao i da će prilikom određivanja zarade voditi računa o preporukama i zaključcima Vlade koji se odnose na državne kompanije.

Maraš zatim u junu iste godine donosi odluku o smanjenj zarada u kompaniji, na osnovu zaključaka Vlade i sebi određuje zaradu od 930 eura bez naknade za minuli rad.

Novi manadžerski ugovor Maraš je sa odborom direktora potpisala 2018. godine, nakon čega prestaje obračun po spornoj odluci iz 2013. godine.

U “Plantažama” zbog toga smatraju da se tužbeni zahtjev teoretski može odnositi samo na period od 2013. do 2018. godine, a ne na period od 2012. do 2020. kako je navedeno u tužbi. U narednoj godini njena zarada raste na 7.300 eura.

Preduzeće može tužiti člana uprave koji je nanio štetu

U Crnoj Gori do sada nije poznat slučaj da je neka državna kompanija, štetu koju je pretrpjela zbog odluka svog rukovodstva naplatila od donosilaca odluka, iako takva mogućnost postoji u Zakonu o obligacionim odnosima i Zakonu o privrednim društvima.

Onaj čijom je odlukom pričenjena šteta se u Zakonu o obligacionim odnosima naziva “štetnik”.

“Krivica postoji kada je štetnik prouzrokovao štetu namjerno ili nepažnjom. Pri ocjenjivanju da li je lice koje je štetu prouzrokovalo krivo, sud vodi računa o redovnom toku stvari i o tome šta se od razumnog i pažljivog čovjeka moglo osnovano očekivati u datim okolnostima”, navedeno je u ovom Zakonu.

Zakon definiše i šta ako štetnik traži naknadu štete: “Ko na svoju štetu dozvoli drugome preduzimanje neke radnje, ne može od njega zahtijevati naknadu štete prouzrokovane tom radnjom”.

U zakonu o privrednim društvima piše da su izvršni direktor i drugi članovi uprave u obavezi da postupaju savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika i u interesu preduzeća, kao i da u slučaju da direktor i članovi uprave svojim postupanjem naprave štetu preduzeću ono može podnijeti tužbu za naknadu šteteTeoretski, ukoliko bi sud prihvatio tužbe da je zarada Verici Maraš i ostalim zaposlenima smanjena nezakonitom odlukom direktorice Maraš, “Plantaže” bi mogle tužiti direktoricu Maraš za naknadu štete.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Spajić: Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna

„Ostaću posvećen napretku Crne Gore svakog dana svog života“, poručio je premijer

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić priredio je svečani prijem u Vili Gorica. Prenos ste mogli pratiti na TVCG2 i Portalu RTCG.

Prijemu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, političari, i brojni drugi zvaničnici.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obratio se prisutnima, kazavši da je 44. Vlada na čijem je čelu u relativno kratkom periodu postigla zapažene rezultate.

„Mi koji sada živimo u Crnoj Gori treba da razmišljamo kako da budemo dobri preci, kako da se buduće generacije ponose nama i našim djelima. Pa kako? Jedino ako ostvarimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne. Nešto je više od pola godine kako ste mi ukazali povjerenje da budem na čelu 44. Vlade sa zadatkom da Crnu Goru vodimo putem daljeg napretka. Postavili smo tri ključna prioriteteta koja se odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava. Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta. Svih 14 dionica i autocesti su u fazi pripreme za realizaciju“, naveo je, između ostalog, Spajić.

U skladu sa pokrenutim aktivnostima, on je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece.

Poručio je da će osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.

„U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rješavanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura, i Vlada je dužna da to obezbijedi. Drage građanke i građani, vaše penzije su sigurne. A osim penzija i druga naša obećanja biće realizovana u predviđenim rokovima“, naveo je on.

Podsjetio je da u junu čekamo pozitivan IBAR što, kaže, daje novu nadu našoj evropskoj perspektivi.

„Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali našim napredovanjem na planu približavanja EU dat je novi vjetar u leđa i našim susjedima, a ideja evropeizma na velika vrata se vraća. Čini se čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu. Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podrška našim najbližim susjedima da prevazilaze prošlost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka“, istakao je on.

Poručio je da će ostati posvećen napretku Crne Gore „svakog dana svog mandata i svog života“.

„Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna“, kazao je Spajić, čestitavši Dan nezavisnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

12-godišnji dječak vozio autoputem

Sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat

Policija je na auto-putu kontrolisala vozilo kojim je upravljalo maloljetno lice staro 12 godina, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su dodali, sa maloljetnikom se u automobilu nalazilo punoljetno lice, njegov brat.

„Protiv lica je pokrenut odgovarajući postupak“, navodi se u objavi na društvenoj mreži „X“ Uprave policije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije