Na Fejsbuk stranici „Volonteri Tuzi“ objavili su da su pronašli heroja koji je iz nabujale Cijevne spasio jedanaestogodišnjeg dječaka.

U pitanju je Srđan Radanović, koji je pripadnik Vatrogasne jedinice Budva.

„Susret sa ovim čovjekom ostavlja nas poniznima, jer je on živi primjer čojstva o kojem smo do sada samo čitali. Srđan Radanović je čovjek koji je prvenstveno insistirao na anonimnosti. Njegova skromnost potvrđena je samim činom – nakon što se uvjerio da je dijete na sigurnom, odmah se udaljio sa lica mjesta. Tek na molbu oca djeteta i nas kao roditelja, pristao je da njegovo ime bude objavljeno, ali uz izričitu molbu da ga mediji ne pritiskaju“, kazali su Volonteri.

Navode da je Srđan otac dječaka, sportista, automobilski as i pripadnik Vatrogasne jedinice Budva, prenosi portal RTCG.

„Jednom riječju – heroj.

Ovakve ljude moramo da čuvamo i podignemo na pijedestal koji im pripada. Oni su ukras našeg društva i države, luča koja dokazuje da čojstvo i junaštvo i dalje žive među nama“, ističu.

Volonteri Tuzi pozivaju medije, građane i donosioce odluka da Srđana Radanovića nagrade onako kako mu dolikuje – ne protokolarno i radi samoreklamerstva, već istinski i ljudski.

„Istovremeno, molimo sve da ispoštuju njegovo pravo na mir i privatnost.

Mi ćemo, kao roditelji, naći način da se organizujemo i odužimo onako kako treba, jer se ime ovog heroja piše velikim slovima.

HVALA TI, SRĐANE!“, navodi se u objavi.

U tišini seoskih kuća, uz svjetlost šterike i bez sigurnosti koju danas podrazumijevamo, rađali su se životi a uz njih i priče koje rijetko dospiju pred kamere.

Jedna od tih priča pripada ženi koja je više od tri i po decenije bila prvi glas koji novorođenče čuje i prva ruka koja ga prihvati. Babica Nada Vujović (89) nije samo obavljala svoj posao, već je nosila i odgovornost života.

Ona je, kako sama kaže, „dočekivala život“. Nije imala savremenu opremu, niti uslove koje danas imaju porodilišta, već samo znanje, iskustvo i hrabrost. Išla je pješke, po kiši, snijegu i mraku, od kuće do kuće, često vođena samo osjećajem dužnosti i pozivom koji se ne odbija.

Njen put nije bio lak. Iz Hrvatske ju je život doveo u Crnu Goru, gdje je, osim nove sredine, pronašla i ljubav.

Iza nje su stotine porođaja – i upravo u tim brojkama sabrana je njena životna priča, ispisana kroz generacije koje je dočekala na svijet.

“Taj posao je delikatan, težak, odogovoran. Kao i svi zdravstveni radnici, treba biti odgovoran. Tako sam i ja. Ali, ja sam morala da obavljam porođaje sama, bez ljekara. Žene su se doma porađale. Putevi su bili makadami…”, kaže Nada.

Autor: Anđela Asanović (TV Adria)

Vlada Crne Gore danas je razmotrila Predlog zakona o oružju i municiji, kojim se pooštravaju uslovi za posjedovanje oružja, povećava starosna granica i skraćuje rok važenja isprava, saopštio je potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić.

„Imamo Predlog zakona o oružju i municiji, koji ima oko 150 članova, koji je u potpunosti usaglašen sa EK i koji je veoma važno mjerilo u evropskim pregovorima. Suština ovog zakona je unapređenje sistema evidencija, pooštravanje sistema kontrole i sankcija za nepoštovanje zakona. Išlo se u više pravaca u reformama koje produkuje ovaj zakonski projekat“, istakao je on.

Pooštravaju se, kako je saopštio, uslovi za dobijanje isprava o posjedovanju oružja, a s ciljem sprječavanja zloupotreba.

„Kada govorimo o pooštravanju uslova za dobijanje oružanih listova, unapređenja idu u sljedećem pravcu: povećava se starosna granica sa 18 na 21 godinu, rok važenja isprava smanjuje se sa 10 na pet godina, proširuje se opseg krivičnih djela za koje je lice osuđeno ili je u postupku, a koja ga onemogućavaju da dobije ispravu za oružje. Oružane listove mogu dobijati stranci sa stalnim boravkom i crnogorski državljani“, kaže Bečić.

Zdravstveno uvjerenje će izdavati javne zdravstvene ustanove, i to domovi zdravlja u Kotoru, Podgorici i Beranama, a uvjerenje će se izdavati na osnovu komisije koju formiraju te zdravstvene ustanove.

Bečić je istakao i da zakon predviđa vanredne, nenajavljene preglede.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da je ovo suštinska promjena.

„Ovaj zakon nastao je iz potrebe da kao društvo budemo sigurniji i odgovorniji u borbi s rizicima“, istakao je Šaranović, i naglasio da su građani bili dio ovog zakona.

„Inicjativa poznata pod nazivom Markov i Mašanov zakon ozbiljno su razmotreni, i dobar dio je implementiran. Oni predlozi koji nijesu mogli biti dio zakona, biće tretirani kroz podzakonske akte“, istakao je Šaranović.

Naglasio je da je ovaj zakon dobio podršku Evropske komiisje. Pojašnjava da zakon reguliše i obilježavanje oružja.

„Svako oružje mora imati jasnu oznaku“, istakao je Šaranović, i naglasio da zakon definiše krig lica koji mogu posjedovati oružje.

Direktor UP Lazar Šćepanović saopštio je da propisani i strogi standardi kontrole na strelištima.

„Omogućava se efikasnija elektronska razmjena podataka između institucija. Sve predložene izmjene i dopune imaju isključivo preventivni karakter“, naveo je on.