Connect with us

EKONOMIJA

"CRNA GORA ĆE IMATI NAJBRŽE RASTUĆU EKONOMIJU U EVROPI"

Vlada usvojila program „Evropa sad“, Spajić: Povećaćemo životni standard građana

„Želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama, i da iskorijenimo sivu ekonomiju“, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja

Foto: gov.me/S.Matić

Vlada je danas usvojila program „Evropa sad“, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.

„Vlada na čijem sam čelu usvojila je projekat Evropa sad koji će omogućiti dostojan život svim građanima Crne Gore. Domaćinskim upravljanjem javnim finansijama, za samo 11 mjeseci, Vlada Crne Gore uspjela je da stvori temelje za povećanje životnog standarda građana, rast zaposlenosti, smanjenje „sive ekonomije” na tržištu rada i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta. Ova Vlada drži riječ, a građani će se u to uvjeriti već početkom 2022. godine. Nemamo vremena za gubljenje i čekanje. Evropa sad“, kazao je Krivokapić.

Prebrodili smo jednu vrlo tešku krizu, i iz nje izlazimo kao pobjednici, istakao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, na predstavljanju programa „Evropa sad“.

Bićemo najbrže rastuća ekonomija u regionu i Evropi„, kazao je Spajić.

On smatra da je reforma položila ispit.

Minimalna mjesečna neto zarada je bila 250 eura. Porast na 450 je praktično dupliranje za najugroženije radno stanovništvo.

Prosječna mjesečna neto zarada će do kraja 2022. godine sa 530 eura porasti na 700 eura, što značajno poboljšava naš status u regionu„, najavio je Spajić.

Sljedeće godine biće fokus na nezaposlenost građana.

„Želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama, i da iskorijenimo sivu ekonomiju“, kazao je Spajić.

Program „Evropa sad“ je, dodaje, kruna napornog rada u posljednjih pola godine.

„Ovakve mjere i ovakvi rezultati su ono zbog čega sam se ja i vratio iz Singapura u Crnu Goru. Ovo je kruna napornog rada koji je trajao poslednjih 6 mjeseci. Imamo reformu koja će realno povećati životni standard građana i njihove prihode već od sledeće godine“, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja.

Crna Gora je imala najveće poresko opterećenje na zarade u regionu.

„To sada potpuno transformišemo u državu koja će imati najmanje opterećenje na zarade u regionu. Crna Gora će biti ubjedljivo najkonkurentnija država u Evropi“, naveo je ministar.

Spajić je istakao da nas naredne godine očekuje mnogo reformi.

„Između ostalog i penziona reforma, za koju ćemo angažovati jednog od najboljih stručnjaka za penzionu reformu u svijetu. Međutim, mi i sada kroz projekat „Evropa sad“ planiramo da penzije uskladimo sa prosječnom zaradom“.

Foto: gov.me/S.Matić

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, istakao je da program „Evropa sad“ ima četiri cilja.

„Prvi cilj je povećanje životnog standarda svih građana. Drugi je unaprjeđenje poslovnog i investicionog ambijenta. Treći cilj je smanjenje sive ekonomije na tržištu rada, a četvrti da ekonomski model bude održiv i inkluzivan, u odnosu na ono što smo imali do sada“.

Kako je dodao, Vlada je zatekla ekonomski pad od više od 15% – jedan od najvećih na svijetu.

Ipak, ove godine situacija je bolja.

On je dodao da je aktuelna Vlada zatekla ekonomski pad od više od 15 procenata koji je, kako je dodao, bio jedan od najvećih na svijetu.

“Ove godine je situacija bolja, planirani rast je 13,4 %. Dobili smo danas dobru vijest i od Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je potvrdila realnost ove projekcije i značajno povećala očekivanu stopu rasta crnogorske ekonomije”, kazao je Milatović i nastavio:

„Hedžing aranžmanom smo zaštitili javne finansije,uštedjeli novac tako što smo obezbijedili povoljni kamatnu stopu na tu transakciju,a donošenjem transparentnog programskog budžeta uštedjeli 10% u dijelu neproduktivnih troškova koji su postojali u prethodnim godinama. Došli smo do rasta prihoda koji su bili uslovljeni i povećani poreskom disciplinom i reformom poreske administracije, pokretanjem elektronske fiskalizacije. Započeli smo snažnu reformu državnih preduzeća koji treba da postanu motori ekonomskog razvoja, a ne problemi ekonomskog razvoja“.

Milatović je naglasio da su podržali ekonomiju „u onom trenutku kada im je zaista bilo najteže sa dva snažna ekonomska paketa od 320 miliona eura, što je bilo ključno za održavanje supstance naše privrede i održavanju nivoa zaposlenosti da bi imali ubrzanje ekonomske aktivnosti i stabilizaciju javnih finansija“.

„Snažan fokus je bio na određene socijalne politike, uvođenje dječijeg dodatka,besplatnih udžbenika za sve osnovce, povećanje staračkih nakanda. Sve ovo dalo je veliki zamajac našem ekonmskom rastu i stabilizaciji javnih finansija. Ovo je prva godina u okviru koje se Crne Gora nije dodatno zaduživala“, rekao je ministar ekonomskog razvoja.

EKONOMIJA

Jednoglasno vraćena neradna nedjelja

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.

Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.

Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.

Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.

Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.

Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.

Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.

„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.

Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.

Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.

„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.

Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.

Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.

Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.

„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.

I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.

„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.

Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.

„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.

Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.

Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.

Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.

O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.

Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.

„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.

Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.

Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.

„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.

p

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Voli: Protiv smo radne nedjelje

„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.

„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.

Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.

„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.

Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.

„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.

Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.

U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.

To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.

Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.

Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.

Izvor: Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije