Connect with us

EKONOMIJA

"CRNA GORA ĆE IMATI NAJBRŽE RASTUĆU EKONOMIJU U EVROPI"

Vlada usvojila program „Evropa sad“, Spajić: Povećaćemo životni standard građana

„Želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama, i da iskorijenimo sivu ekonomiju“, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja

Foto: gov.me/S.Matić

Vlada je danas usvojila program „Evropa sad“, saopštio je premijer Zdravko Krivokapić.

„Vlada na čijem sam čelu usvojila je projekat Evropa sad koji će omogućiti dostojan život svim građanima Crne Gore. Domaćinskim upravljanjem javnim finansijama, za samo 11 mjeseci, Vlada Crne Gore uspjela je da stvori temelje za povećanje životnog standarda građana, rast zaposlenosti, smanjenje „sive ekonomije” na tržištu rada i unapređenje poslovnog i investicionog ambijenta. Ova Vlada drži riječ, a građani će se u to uvjeriti već početkom 2022. godine. Nemamo vremena za gubljenje i čekanje. Evropa sad“, kazao je Krivokapić.

Prebrodili smo jednu vrlo tešku krizu, i iz nje izlazimo kao pobjednici, istakao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, na predstavljanju programa „Evropa sad“.

Bićemo najbrže rastuća ekonomija u regionu i Evropi„, kazao je Spajić.

On smatra da je reforma položila ispit.

Minimalna mjesečna neto zarada je bila 250 eura. Porast na 450 je praktično dupliranje za najugroženije radno stanovništvo.

Prosječna mjesečna neto zarada će do kraja 2022. godine sa 530 eura porasti na 700 eura, što značajno poboljšava naš status u regionu„, najavio je Spajić.

Sljedeće godine biće fokus na nezaposlenost građana.

„Želimo da podstičemo zaposlenost sa dobrim platama, i da iskorijenimo sivu ekonomiju“, kazao je Spajić.

Program „Evropa sad“ je, dodaje, kruna napornog rada u posljednjih pola godine.

„Ovakve mjere i ovakvi rezultati su ono zbog čega sam se ja i vratio iz Singapura u Crnu Goru. Ovo je kruna napornog rada koji je trajao poslednjih 6 mjeseci. Imamo reformu koja će realno povećati životni standard građana i njihove prihode već od sledeće godine“, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja.

Crna Gora je imala najveće poresko opterećenje na zarade u regionu.

„To sada potpuno transformišemo u državu koja će imati najmanje opterećenje na zarade u regionu. Crna Gora će biti ubjedljivo najkonkurentnija država u Evropi“, naveo je ministar.

Spajić je istakao da nas naredne godine očekuje mnogo reformi.

„Između ostalog i penziona reforma, za koju ćemo angažovati jednog od najboljih stručnjaka za penzionu reformu u svijetu. Međutim, mi i sada kroz projekat „Evropa sad“ planiramo da penzije uskladimo sa prosječnom zaradom“.

Foto: gov.me/S.Matić

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, istakao je da program „Evropa sad“ ima četiri cilja.

„Prvi cilj je povećanje životnog standarda svih građana. Drugi je unaprjeđenje poslovnog i investicionog ambijenta. Treći cilj je smanjenje sive ekonomije na tržištu rada, a četvrti da ekonomski model bude održiv i inkluzivan, u odnosu na ono što smo imali do sada“.

Kako je dodao, Vlada je zatekla ekonomski pad od više od 15% – jedan od najvećih na svijetu.

Ipak, ove godine situacija je bolja.

On je dodao da je aktuelna Vlada zatekla ekonomski pad od više od 15 procenata koji je, kako je dodao, bio jedan od najvećih na svijetu.

“Ove godine je situacija bolja, planirani rast je 13,4 %. Dobili smo danas dobru vijest i od Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je potvrdila realnost ove projekcije i značajno povećala očekivanu stopu rasta crnogorske ekonomije”, kazao je Milatović i nastavio:

„Hedžing aranžmanom smo zaštitili javne finansije,uštedjeli novac tako što smo obezbijedili povoljni kamatnu stopu na tu transakciju,a donošenjem transparentnog programskog budžeta uštedjeli 10% u dijelu neproduktivnih troškova koji su postojali u prethodnim godinama. Došli smo do rasta prihoda koji su bili uslovljeni i povećani poreskom disciplinom i reformom poreske administracije, pokretanjem elektronske fiskalizacije. Započeli smo snažnu reformu državnih preduzeća koji treba da postanu motori ekonomskog razvoja, a ne problemi ekonomskog razvoja“.

Milatović je naglasio da su podržali ekonomiju „u onom trenutku kada im je zaista bilo najteže sa dva snažna ekonomska paketa od 320 miliona eura, što je bilo ključno za održavanje supstance naše privrede i održavanju nivoa zaposlenosti da bi imali ubrzanje ekonomske aktivnosti i stabilizaciju javnih finansija“.

„Snažan fokus je bio na određene socijalne politike, uvođenje dječijeg dodatka,besplatnih udžbenika za sve osnovce, povećanje staračkih nakanda. Sve ovo dalo je veliki zamajac našem ekonmskom rastu i stabilizaciji javnih finansija. Ovo je prva godina u okviru koje se Crne Gora nije dodatno zaduživala“, rekao je ministar ekonomskog razvoja.

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije