Connect with us

POLITIKA

Vuković: Spajić mora „pokazati zube“ neodgovornim koalicionim partnerima

„Vjerovao sam da bi PES mogao biti naš partner“, kazao je potpredsjednik DPS-a i poručio da je DPS spreman na saradnju sa svim političkim subjektima koji su lojalni Crnoj Gori

Foto: Fejsbuk

Još nije kasno da se popravi šteta koja je nastupila usvajanjem antidemokratskih i antievropskih zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kazao je u intervjuu za Pobjedu Ivan Vuković, potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i poslanik.

„Zakone je potrebno povući iz procedure do izjašnjenja Ustavnog suda, odnosno do njihovog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, u prvom redu kroz usvajanje Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka (GDPR). To bi nam omogućilo da „nastavimo tamo đe smo stali“ prije nekoliko sedmica i da predstojeći period maksimalno iskoristimo kako bi Crna Gora zadržala realne šanse da postane prva naredna članica EU“, kazao je poslanik DPS-a.

Vuković rješenje političke krize vidi u odlučnijem stavu premijera Milojka Spajića koji bi, kako kaže, morao konačno „pokazati zube“ svojim nedobronamjernim i neodgovornim koalicionim partnerima i zaustaviti njihovu političku destrukciju.

Demokratska partija socijalista prošle sedmice napustila je čelna mjesta u važnim skupštinskim odborima. Kakva su Vaša očekivanja nakon te odluke?

VUKOVIĆ: Želim da vjerujem da još nije kasno da se popravi šteta koja je nastupila usvajanjem antidemokratskih i antievropskih zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Zakone je potrebno povući iz procedure do izjašnjenja Ustavnog suda, odnosno do njihovog usklađivanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, u prvom redu kroz usvajanje Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka (GDPR). To bi nam omogućilo da „nastavimo tamo đe smo stali“ prije nekoliko sedmica i da predstojeći period maksimalno iskoristimo kako bi Crna Gora zadržala realne šanse da postane prva naredna članica EU. U suprotnom, povjerenje između djelova vlasti i parlamentarne opozicije biće nepovratno izgubljeno, a naša država gurnuta u do sada najdublju političku krizu nakon 2020. godine. Podsjećam da je, djelujući i iz opozicije, Demokratska partija socijalista dala veliki doprinos uspjesima Crne Gore na planu evropske integracije. Podržali smo svako zakonsko rješenje od značaja za proces pregovora s EU. U pojedinim situacijama, kada nije bilo saglasnosti unutar vladajuće koalicije, obezbijedili smo ključne glasove za njihovo usvajanje. Uz to, podržali smo i svako iole pristojno kadrovsko rješenje u okviru pomenutog procesa. Konačno, inicirali smo i obezbijedili jednoglasnu podršku za usvajanje Rezolucije o integraciji Crne Gore u Evropsku uniju. Nasuprot tome, zloupotrebljavajući ovaj proces, iskrenu podršku naših evropskih partnera i državno odgovoran odnos opozicije, djelovi parlamentarne većine su kontroverznim odlukama nastojali da destabilizuju političke prilike u Crnoj Gori i uspore našu državu na evropskom putu. O kontinuitetu takvog djelovanja, pored ostalog, svjedoče Rezolucija o genocidu u Jasenovcu, neustavno penzionisanje sutkinje Ustavnog suda i nedavno usvajanje pomenutih zakona. Svaki put bi, pokušavajući da sačuva „mir u kući“ na štetu državnih i nacionalnih interesa, predsjednik Vlade podržao takve odluke. Svaki put bi opozicija predvođena DPS-om upozoravala na njihove štetne posljedice. Svaki put smo bili ignorisani. I, svaki put smo, ispostaviće se, bili u pravu.

Kako će izgledati vaša politička borba van institucija? Planirate li masovne kampanje, proteste ili neku drugu formu angažmana?

VUKOVIĆ: U političkoj borbi Demokratske partije socijalista za građansku i evropsku Crnu Goru nema „praznog hoda“. Kada nijesmo u parlamentu u kojem, opšti je utisak, poslanici DPS-a rade odličan posao, mi smo „na terenu“, u razgovoru sa građanima. Istovremeno, u kontinuitetu sprovodimo snažnu diplomatsku akciju, kroz intenzivnu komunikaciju sa predstavnicima međunarodne zajednice u Crnoj Gori i našim partnerima širom Evrope i u SAD. Dakle, spremni smo za svaki politički scenario.

Da li mislite da ovakvi potezi, u trenutku kada Crna Gora dovršava proces pristupanja EU, mogu usporiti ili otežati integracije?

VUKOVIĆ: To je pitanje za premijera Milojka Spajića i njegove političke partnere. Odgovornost za dinamiku procesa evropske integracije dominantno pripada Vladi Crne Gore. Demokratska partija socijalista dokazala se kao veoma odgovoran partner izvršnoj vlasti na tom poslu. Uostalom, za razliku od mnogih ljudi u vlasti, mi ne podržavamo ulazak Crne Gore u Evropsku uniju zato što se bavimo politikom, već se bavimo politikom kako bismo, kao ljudi koji iskreno vjeruju u ideju evropske Crne Gore, dali doprinos ostvarenju tog istorijskog cilja za našu domovinu i sve njene građane. Da bismo mogli nastaviti da zajedno radimo u interesu evropske perspektive Crne Gore, predsjednik Vlade morao bi konačno „pokazati zube“ svojim nedobronamjernim i neodgovornim koalicionim partnerima i zaustaviti njihovu političku destrukciju. U suprotnom, poput njegove ministarke evropskih poslova, g. Spajić će do kraja legitimisati takvu praksu, uz uvjerenje da vladajuća koalicija ovaj sudbinski važan posao za Crnu Goru može obaviti sama, odnosno da izlazak Demokratske partije socijalista iz skupštinskih tijela, uključujući Odbor za evropske integracije, „neće pomoći, ali neće biti ni smetnja na našem evropskom putu“.

Kako DPS vidi balans između principijelne opozicije i odgovornosti prema strateškim ciljevima države?

VUKOVIĆ: Upravo vođeni državnim interesima i željom da, u atmosferi kakve-takve političke stabilnosti, doprinesemo napretku Crne Gore na evropskom putu, nerijetko smo pokazivali visok stepen tolerancije spram problematičnih odluka vladajuće većine. To je podrazumijevalo i podršku pojedinim diskutabilnim zakonskim rješenjima (npr. Zakonu o javnom emiteru, kao dijelu tzv. IBAR zakona), značajnim za proces EU integracije. Zbog toga su nas, kao što je poznato, u kontinuitetu kritikovali brojni naši članovi i simpatizeri, ukazujući na to da vlast zloupotrebljava našu dobru volju i, usput, čini ozbiljnu štetu najvažnijim interesima Crne Gore. Posljednja dešavanja u Skupštini Crne Gore dokazuju da su predstavnici parlamentarne većine bili u ozbiljnoj zabludi, doživljavajući naš državno odgovoran stav kao izraz političke slabosti. Na tu spoznaju, kao što vidite, reaguju prilično bijednim političkim manipulacijama o našoj navodnoj opstrukciji procesa evropske integracije, te najprizemnijim uvredama i pokušajima individualne i kolektivne inkriminacije. Tako se ne gradi partnerstvo, ni u politici ni u životu. I, tako se, bez dileme, ne ulazi u Evropsku uniju.

Koliko realno DPS u budućnosti, prema Vašoj ocjeni, može uticati na politiku i reforme van parlamenta? Postoji li rizik da ovakvi potezi ostanu simbolični?

VUKOVIĆ: U ovom trenutku, Demokratska partija socijalista predstavlja ubjedljivo najjaču političku snagu u Crnoj Gori. Naš trenutni rejting je iznad 28 odsto i veći je od zbirnog rejtinga druge (PES) i treće (DNP) po snazi stranke u državi. To dovoljno govori o tome što i koliko DPS može. U najkraćem, bez nas nema političke stabilnosti i evropske budućnosti Crne Gore. Permanentna politička kriza koju, uz periode eskalacije, živimo nakon avgusta 2020. godine potvrđuje da je svaki politički eksperiment koji, protivno volji najvećeg broja crnogorskih građana, vještački isključuje DPS osuđen na propast. Da nije tako, ne bi za pet godina pale dvije vlade, dok treća trenutno „visi o koncu“.

Da li ovim potezom DPS i dalje vidi mogućnost saradnje sa PES-om u budućoj jakoj evropskoj koaliciji ili je ovo signal da su pregovori praktično ugašeni?

VUKOVIĆ: I nekada na vlasti i danas u opoziciji, bili smo i ostali spremni na saradnju sa svim političkim subjektima koji su lojalni državi Crnoj Gori, posvećeni njenim fundamentalnim interesima i okrenuti njenoj evropskoj budućnosti. Da je tako, dokazali smo nedavno, formirajući vladajuću koaliciju u Budvi. Lično, kao što nemam dilemu da nekadašnji Demokratski front i Demokrate, koje zvanični Beograd različitim metodama (novac, prijetnje, ucjene i sl.) u potpunosti kontroliše, ne mogu biti dio rješenja u ovom smislu, vjerovao sam da bi Pokret Evropa sad mogao biti naš programski partner u borbi za evropsku i građansku Crnu Goru. Danas mi se čini da ljudi u PES-u koji istinski vjeruju u ove vrijednosti i iskreno žele takvu Crnu Goru prosto nemaju snage i(li) hrabrosti da se, na način na koji je to nedavno učinio poslanik Miodrag Laković, suprotstave retrogradnom djelovanju svojih kolega i koalicionih partnera. Najveću odgovornost za to snosi prvi čovjek tog političkog pokreta koji, umjesto da iskoristi bezrezervnu podršku opozicije i međunarodnih partnera za dovršenje procesa evropske integracije, legitimiše političku destrukciju, svjesno gurajući Crnu Goru u još jednu krizu, a PES na marginu političkih procesa u zemlji.

Planirate li intenzivniju saradnju sa drugim opozicionim strankama u vanparlamentarnim inicijativama i kako bi ona izgledala?

VUKOVIĆ: Tokom godina opozicionog djelovanja, Demokratska partija socijalista nastojala je da sačuva tradicionalna politička partnerstva na kojima počivaju najveći uspjesi savremene Crne Gore. O tome, uostalom, svjedoči i naše snažno zalaganje za to da sve građanske i proevropske političke stranke nastupe jedinstveno na parlamentarnim izborima 2023. godine. Zahvaljujući tome, i danas uspješno sarađujemo sa partijama koje čine Evropski savez, Hrvatskom građanskom inicijativom i, u najvećoj mjeri, Demokratskom unijom Albanaca. Uz to, usljed brojnih nepočinstava aktuelne vlasti, i nekoliko vanparlamentarnih stranka i pokreta, kao i veći broj istaknutih pojedinaca pruža hrabar građanski otpor pokušajima da se promijeni karakter naše države i „ukrade“ njena evropska budućnost. Bez obzira na politički status i procente podrške, uvjeren sam da je naša zajednička obaveza da sačuvamo najvrednije tekovine razvoja moderne Crne Gore i obezbijedimo bolju perspektivu za naredne generacije. S druge strane, neki politički subjekti sa kojima smo obnavljali državnu nezavisnost, gradili građansku Crnu Goru i njenu multietničku demokratiju, krčili evropski put i uveli državu u NATO, danas su, uz teško razumljivu političku argumentaciju, u koaliciji sa osvjedočenim neprijateljima tih vrijednosti. Siguran sam da će najbolji sud o tome dati crnogorski građani na narednim izborima.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije