EKONOMIJA
NOVI PAKET PODRŠKE GRAĐANIMA I PRIVREDI
Za nezaposlene 100 eura, penzionere 50 eura, subvencije za plate, turistički vaučeri…
AZK navodi da paket Vlade Crne Gore vrijedi 163 miliona eura. U tu cifru ne ulazi podrška za novo zapošljavanje, krediti kod IRF… Agencija ocijenila je da je četvrti paket mjera usklađen sa privremenim okvirom za državnu pomoć u pandemiji

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ocijenila je da je četvrti paket mjera pomoći koji su resori Vlade pripremili uskađen sa privremenim okvirom za mjere državne pomoći u svrhu podrške ekonomiji u pandemiji koronavirusa.
Ovaj paket, piše u rješenju AZK, vrijedan je 163 miliona eura, bez kalkulacije koliko će se potrošiti za novo zapošljavanje koje će biti rashod za državni budžet.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović potvrdio je juče, na sastanku sa privrednicima, da će paket biti na sjednici Vlade u četvrtak. Najavljeno je da će kreditna podrška preko državnog IRF-a biti posebno urađena u narednih mjesec, što će biti dodatna pomoć.
Milatović je najavio da će novi paket koji radi ova Vlada biti za prvi kvartal ove godine (januar, februar, mart).
Za najranjivije 7 miliona – ko sve dobija po 50 i 100 eura
U paketu, koji je ocjenjivala AZK, planirana je pomoć ranjivim kategorijama stanovništva u vrijednosti od sedam miliona eura (koju AZK ne ocjenjuje kao državnu pomoć). Ona uključuje jednokratnu pomoć od po 100 eura onima koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bili 31. decembra prošle godine, a nemaju pravo na naknadu, kao i dopunu naknade za one koji je primaju do iznosa od 100 eura. Za korisnike materijalnog obezbjeđenja predviđaju jednokratnu naknadu od po 50 eura po porodici sa jednim ili dva člana i 100 eura po porodici sa tri ili više članova.
Za sve penzionere koji primaju penzije u Crnoj Gori, a čija je vrijednost manja od iznosa minimalne zarade (222 eura), opredjeljuje se jednokratno 50 eura, koliko će dobiti i korisnici prava na lične invalidnine.
Subvencije 22 milona, odlaganje obaveza…
Privredi je za subvencije zarada namijenjeno 22 miliona eura, odložiće se i reprogram plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 120 miliona. Mjera podrške omogućava odlaganje plaćanja duga za poreze i doprinose po osnovu dohotka za fizička lica koji je nastao od 1. 7. 2020. do 31.12. 2020. za sva privredna društva, koja su do 30. 6.2020. redovno izmirivali obaveze po ovom osnovu. Period reprograma duga je 24 mjeseca.
Povoljnosti za novo zapošljavanje
U paketu, koji treba Vlada da usvoji, je podrška novom zapošljavanju, čiji će fiskalni uticaj zavisiti od broja zaposlenih.
Mjera je koncipirana tako da se poslodavac koji zasnuje radni odnos do 31.12. 2021. na neodređeno vrijeme sa osobom koja je na Zavodu za zapošljavanje duže od tri mjeseca, oslobađa obaveza plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca, za zaradu isplaćenu za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa.
Poslodavac će biti oslobađen obaveze plaćanja ovih poreza i doprinosa maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini na sljedeći način – 90 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2021. godini, 60 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2022. i 30 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2023.
Pola milona za e-fiksalizaciju
Opredijeljeno je pola miliona eura za elektronsku fiskalizaciju i to jednokratno po 100 eura poreskim obveznicima koji privrednu djelatnost obavljaju u nekoj od ugroženih djelatnosti i onima koji su izmirili sve poreze i doprinose na dohodak koji su dospjeli za plaćanje na 30. 9. 2020. godine ili redovno izmiruju reprogramirane obaveze.
PDV i niža cijena zakupa
Mjera je i povećanje limita ostvarenog prometa sa 18.000 eura na 30.000 eura kao uslova za obaveznu PDV registraciju, što će državni budžet koštati 12,5 miliona eura, smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i odlaganje obaveze po istom osnovu, što je manje pola miliona u državnoj kasi.
Turizam i poljoprivreda
Pomoć turizmu i ugostiteljstvu uključuje umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, što je 3,5 miliona eura manje prihoda državi, 150.000 eura pomoći za subvencije za turoperatere, podršku kupovini domaćih proizvoda…
Privreda će dobiti olakšiću kroz skraćenje roka povraćaja PDV-a sa 60 na 30 dana u slučaju kada je iznos obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog PDV, koji poreski obveznik može odbiti u istom poreskom periodu, za iznos povraćaja PDV-a do 50.000 eura.
Podrška privredi i ribarstvu, između ostalog, uključuje povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture, te pomoć u distribuciji proizvoda od privrednih subjekata koji posjeduju adekvatne uslove za te namjene, ustupanje viškova proizvoda javnim ustanovama (bolnice, centri socijalnog stanovanja…), Crvenom krstu i drugima, uz nadoknadu proizvođačima od 100 odsto tržišne vrijednosti tih proizvoda…Ova podrška privredi i ribarstvu vrijedna je 1,7 miliona eura. Slično je bilo predviđeno prethodnim paketima.
Naknadnu pomoć će posebno ocjenjivati
AZK je objasnila da je ocijenila mjere podrške privredi i građanima koje će se dodjeljivati do kraja juna ove godine, dok će naknadno ocjenjivati pomoć koja bude dodijeljena nakon tog datuma.
Maksimalna pomoć jednom korisniku po privremenom okviru može biti do 800.000 eura, a svi davaoci je moraju uvrstiti u kovid registar i poslati izvještaj AZK.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja 22. janaura dostavilo je urednu i potpunu dokumentaciju”, objavila je AZK koja je zbog složenosti prijave za potrebe odlučivanja angažovala nezavisnog stručnjaka sa odgovarajućim kvalifikacijama. Nije navedeno o kome se radi.
Nove, unaprijeđene i stare mjere
U dokumentaciji, koju je ocjenjivala AZK, navodi se da su nove mjere izdašnija podrška novom zapošljavanju, jednokratna pomoć privredi za e-fiskalizaciju i povećanje limita za obaveznu PDV registraciju, turistički vaučeri…
Unaprijeđene mjere su: podrška ranjivom dijelu stanovništva (proširena grupa i veći iznos), pomoć kroz subvencije zarada (povećani intezitet podrške), odlaganje i reprogram poreza i doprinosa (duži vremenski period), smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i smanjenje troškova, skraćene roka povraćaja PDV-a, umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra. Predviđen je i nastavak realizacije mjera: subvencionisanje tur-operatora, program intervencije za poljoprivredu i ribarstvo, podrška kupovini domaćih proizvoda…
Turistički vaučeri do 200 za zaposlene u prosvjeti i zdravstvu
U okviru četvrtog paketa mjera predviđeno je da se svim zdravstvenim i prosvjetnim radnicima dodijele turistički vaučeri u vrijednosti do 200 eura koje, posredstvom domaćih turističkih agencija, mogu koristiti do 1. juna 2021. Vaučeri su validni samo za registrovani privatni smještaj. Korišćenje je jednokratno. Vlasniku privatnog smještaja biće uplaćen novac po osnovu turističkog vaučera 10 dana nakon realizacije.
Ova mjera koštaće 5,5 miliona eura.
Izvor: Vijesti
EKONOMIJA
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora

Muhamed Alabar, investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, stigao je u subotu u Kolašin, gdje je boravio do danas oko 15 sati. Sa njim su gradom prošetali predsjednik i potpredsjednik Opštine – Petko Bakić (Demokrate) i Vasilije Ivanović (Pokret Evropa sad).
Alabar je došao u Kolašin nakon što je u četvrtak, tokom RE:D konferencije u Podgorici, dobio poziv od čelnika lokalne izvršne vlasti “da dođe i upozna se sa potencijalima koje Kolašin nudi”.
Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, za dolazak Alabara u Kolašin najzaslužniji je Ivanović, kojem se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i najavio.
Alabar je sa Bakićem i Ivanovićem obišao grad, a potom je, prema nezvaničnim informacijama, sa predstavnicima nekoliko resora, kao i predsjednikom i potpredsjednicima Opštine Ivanovićem i Miodragom Bulatovićem (SNP), boravio na Sinjajevini, Bjelasici, ali i u NP Biogradska gora.
Ivanović nije želio da da izjavu za Vijesti povodom posjete Alabara, ali nije ni demantovao nezvanične informacije da investitor za nekoliko dana ponovo dolazi u Kolašin.
Bakić i Ivanović su u četvrtak investitoru iz UAE, kako je zvanično saopšteno, predstavili “dva ključna razvojna projekta koji se odnose na područja Sinjajevine i Bjelasice”. Kolašinci su predstavili projekte iz oblasti turizma, poljoprivrede i energetike, sa posebnim akcentom na održivi razvoj i valorizaciju prirodnih potencijala naše opštine.
Navodno, riječ je o ideji projekta radnog naziva Bjelasica 365, kao i sličnom vezanom za Sinjajevinu. Međutim, sa idejama koje su prezentovane Alabaru nijesu upoznati svi predstavnici kolašinske vlasti, ali ni građani, jer te ideje nikada nijesu zvanično prezentovane u Kolašinu.
EKONOMIJA
Berane: Poslije pet godina kapije autobuske stanice uskoro se otvaraju
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije autobuske stanice“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac

Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac.
Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.
Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju. U početku će funkcionisati kao uslužna stanica, kako bi se prevoznici i putnici sklonili sa ulice improvizovanog stajališta.
„Narednih par dana ćemo otvoriti kapije, a što se tiče odluke kako će autobuska stanica dalje funkcionisati, njih ćemo donijeti sada početkom maja“, rekao je predsjednik opštine Đole Lutovac.
Na stolu su dvije opcije, javno-privatno partnerstvo ili davanje u zakup.To je, navodi Lutovac, sugerisano tokom razgovora sa predstavnicima državnih institucija.
„Trenutno smo u pregovorima sa dva zainteresovana pravna lica. Vidjećemo šta će nam se više isplatiti. Da li da je damo u zakup ili da uđemo u javno-privatno partnerstvo“, istakao je Lutovac.
I bliži su odluci da se uđe u javno-privatno partnerstvo.
„Dati nekom ko odlično zna da radi taj posao i ko se već dokazao u tom poslu da radi opština, naravno da ubira prihode od toga“, rekao je gradonačenik Berana.
Od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom, odustalo se. Ne zbog toga što ne bi bilo isplativo i održivo, već zbog straha, kako kaže čelnik grada, od partijskog zapošljavanja.
Dok se čeka tačan datum za otvaranje i odluka o poslovanju autobuske stanice, bezbjednost objekta ispituje posebno formirana komisija.
„I nadstrašnice i samog objekta unutra. Kako bi mogli da otvorimo kapije, da u autobusi počnemo polako da ulaze, da to bude jedna uvertira pred zvaničnim otvaranjem autobuske stanice“, rekao je Lutovac.
Autobusku stanicu autoprevoznog preduzeća u stečaju, Simon Vojaž, opština je kupila krajem marta za nešto više od 970.000 eura.
EKONOMIJA
Lutovac: Vjerujem da će Alabar investirati na Jelovici
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici“, kazao je predsjednik Opštine Berane

Nakon konsultacija premijera Milojka Spajića s predsjednicima opština u vezi investicija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Opština Berane je kao lokaciju u koju bi trebalo investirati predložila Jelovicu.
Gostujući u Bojama jutra TV Vijesti, prvi čovjek Opštine, Đole Lutovac naveo je i zbog čega je baš ta lokacija odabrana.
„Mi smo u jednom vrlo kratkom roku kao projektnu ideju dali lokalitet Jelovice i za razlog što taj lokalitet spada u prostorni plan posebne namjene Bjelasica-Komovi u okviru koje postoji detaljni urbanistički plan Jelovice, gdje je razrađeno jedno kompletno turističko naselje, planski naravno sa tipskom gradnjom i iz tog razloga smo smatrali da je taj lokalitet idealan s obzirom da već postoje planska dokumenta koja su osnov i polazna tačka da bi nešto mogli realizovati. Pritom tu postoji sistem staza, sistem žičara, gondola, u što bi se sve moglo investirati, upravo iz tog razloga smo ponudili navedeni lokalitet“, rekao je Lutovac.
On je kazao i da će se uskoro znati sudbina njihovog predloga.
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo imati konkretne odgovore, s obzirom da gospodin Alabar dolazi za nekoliko dana i da će imati određene prezentacije u Podgorici. Vjerujem da ćemo i u narednih 10-15 dana imati konkretne odgovore i da li će se investirati u sjever Crne Gore, odnosno konkretno na Jelovici. Mi verujemo da će to biti“, istakao je on.
- HRONIKA3 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO3 дана ranije
Crna Gora dobija još jednog mitropolita: Episkop Metodije novi mitropolit Budimljansko-nikšićki
- HRONIKA4 дана ranije
Policija razbila djelovanje organizacije „Fortis Crna Gora“: Uhapšeni osnivač i vođa i jedan od članova
- DRUŠTVO1 дан ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- HRONIKA3 дана ranije
Opljačkana zlatara u Podgorici: Dvije osobe biber sprejem poprskale radnice
- DRUŠTVO4 дана ranije
Oslobođeni optužbi svi okrivljeni u predmetu „Stanovi“: Bošković, Šehović, Brajović…