EKONOMIJA
NOVI PAKET PODRŠKE GRAĐANIMA I PRIVREDI
Za nezaposlene 100 eura, penzionere 50 eura, subvencije za plate, turistički vaučeri…
AZK navodi da paket Vlade Crne Gore vrijedi 163 miliona eura. U tu cifru ne ulazi podrška za novo zapošljavanje, krediti kod IRF… Agencija ocijenila je da je četvrti paket mjera usklađen sa privremenim okvirom za državnu pomoć u pandemiji

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ocijenila je da je četvrti paket mjera pomoći koji su resori Vlade pripremili uskađen sa privremenim okvirom za mjere državne pomoći u svrhu podrške ekonomiji u pandemiji koronavirusa.
Ovaj paket, piše u rješenju AZK, vrijedan je 163 miliona eura, bez kalkulacije koliko će se potrošiti za novo zapošljavanje koje će biti rashod za državni budžet.
Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović potvrdio je juče, na sastanku sa privrednicima, da će paket biti na sjednici Vlade u četvrtak. Najavljeno je da će kreditna podrška preko državnog IRF-a biti posebno urađena u narednih mjesec, što će biti dodatna pomoć.
Milatović je najavio da će novi paket koji radi ova Vlada biti za prvi kvartal ove godine (januar, februar, mart).
Za najranjivije 7 miliona – ko sve dobija po 50 i 100 eura
U paketu, koji je ocjenjivala AZK, planirana je pomoć ranjivim kategorijama stanovništva u vrijednosti od sedam miliona eura (koju AZK ne ocjenjuje kao državnu pomoć). Ona uključuje jednokratnu pomoć od po 100 eura onima koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bili 31. decembra prošle godine, a nemaju pravo na naknadu, kao i dopunu naknade za one koji je primaju do iznosa od 100 eura. Za korisnike materijalnog obezbjeđenja predviđaju jednokratnu naknadu od po 50 eura po porodici sa jednim ili dva člana i 100 eura po porodici sa tri ili više članova.
Za sve penzionere koji primaju penzije u Crnoj Gori, a čija je vrijednost manja od iznosa minimalne zarade (222 eura), opredjeljuje se jednokratno 50 eura, koliko će dobiti i korisnici prava na lične invalidnine.
Subvencije 22 milona, odlaganje obaveza…
Privredi je za subvencije zarada namijenjeno 22 miliona eura, odložiće se i reprogram plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 120 miliona. Mjera podrške omogućava odlaganje plaćanja duga za poreze i doprinose po osnovu dohotka za fizička lica koji je nastao od 1. 7. 2020. do 31.12. 2020. za sva privredna društva, koja su do 30. 6.2020. redovno izmirivali obaveze po ovom osnovu. Period reprograma duga je 24 mjeseca.
Povoljnosti za novo zapošljavanje
U paketu, koji treba Vlada da usvoji, je podrška novom zapošljavanju, čiji će fiskalni uticaj zavisiti od broja zaposlenih.
Mjera je koncipirana tako da se poslodavac koji zasnuje radni odnos do 31.12. 2021. na neodređeno vrijeme sa osobom koja je na Zavodu za zapošljavanje duže od tri mjeseca, oslobađa obaveza plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca, za zaradu isplaćenu za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa.
Poslodavac će biti oslobađen obaveze plaćanja ovih poreza i doprinosa maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini na sljedeći način – 90 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2021. godini, 60 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2022. i 30 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2023.
Pola milona za e-fiksalizaciju
Opredijeljeno je pola miliona eura za elektronsku fiskalizaciju i to jednokratno po 100 eura poreskim obveznicima koji privrednu djelatnost obavljaju u nekoj od ugroženih djelatnosti i onima koji su izmirili sve poreze i doprinose na dohodak koji su dospjeli za plaćanje na 30. 9. 2020. godine ili redovno izmiruju reprogramirane obaveze.
PDV i niža cijena zakupa
Mjera je i povećanje limita ostvarenog prometa sa 18.000 eura na 30.000 eura kao uslova za obaveznu PDV registraciju, što će državni budžet koštati 12,5 miliona eura, smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i odlaganje obaveze po istom osnovu, što je manje pola miliona u državnoj kasi.
Turizam i poljoprivreda
Pomoć turizmu i ugostiteljstvu uključuje umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, što je 3,5 miliona eura manje prihoda državi, 150.000 eura pomoći za subvencije za turoperatere, podršku kupovini domaćih proizvoda…
Privreda će dobiti olakšiću kroz skraćenje roka povraćaja PDV-a sa 60 na 30 dana u slučaju kada je iznos obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog PDV, koji poreski obveznik može odbiti u istom poreskom periodu, za iznos povraćaja PDV-a do 50.000 eura.
Podrška privredi i ribarstvu, između ostalog, uključuje povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture, te pomoć u distribuciji proizvoda od privrednih subjekata koji posjeduju adekvatne uslove za te namjene, ustupanje viškova proizvoda javnim ustanovama (bolnice, centri socijalnog stanovanja…), Crvenom krstu i drugima, uz nadoknadu proizvođačima od 100 odsto tržišne vrijednosti tih proizvoda…Ova podrška privredi i ribarstvu vrijedna je 1,7 miliona eura. Slično je bilo predviđeno prethodnim paketima.
Naknadnu pomoć će posebno ocjenjivati
AZK je objasnila da je ocijenila mjere podrške privredi i građanima koje će se dodjeljivati do kraja juna ove godine, dok će naknadno ocjenjivati pomoć koja bude dodijeljena nakon tog datuma.
Maksimalna pomoć jednom korisniku po privremenom okviru može biti do 800.000 eura, a svi davaoci je moraju uvrstiti u kovid registar i poslati izvještaj AZK.
“Ministarstvo ekonomskog razvoja 22. janaura dostavilo je urednu i potpunu dokumentaciju”, objavila je AZK koja je zbog složenosti prijave za potrebe odlučivanja angažovala nezavisnog stručnjaka sa odgovarajućim kvalifikacijama. Nije navedeno o kome se radi.
Nove, unaprijeđene i stare mjere
U dokumentaciji, koju je ocjenjivala AZK, navodi se da su nove mjere izdašnija podrška novom zapošljavanju, jednokratna pomoć privredi za e-fiskalizaciju i povećanje limita za obaveznu PDV registraciju, turistički vaučeri…
Unaprijeđene mjere su: podrška ranjivom dijelu stanovništva (proširena grupa i veći iznos), pomoć kroz subvencije zarada (povećani intezitet podrške), odlaganje i reprogram poreza i doprinosa (duži vremenski period), smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i smanjenje troškova, skraćene roka povraćaja PDV-a, umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra. Predviđen je i nastavak realizacije mjera: subvencionisanje tur-operatora, program intervencije za poljoprivredu i ribarstvo, podrška kupovini domaćih proizvoda…
Turistički vaučeri do 200 za zaposlene u prosvjeti i zdravstvu
U okviru četvrtog paketa mjera predviđeno je da se svim zdravstvenim i prosvjetnim radnicima dodijele turistički vaučeri u vrijednosti do 200 eura koje, posredstvom domaćih turističkih agencija, mogu koristiti do 1. juna 2021. Vaučeri su validni samo za registrovani privatni smještaj. Korišćenje je jednokratno. Vlasniku privatnog smještaja biće uplaćen novac po osnovu turističkog vaučera 10 dana nakon realizacije.
Ova mjera koštaće 5,5 miliona eura.
Izvor: Vijesti
EKONOMIJA
Jednoglasno vraćena neradna nedjelja
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore

Skupština je danas na vanrednoj sjednici usvojila izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se garantuje neradna nedjelja. Zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore. Svih 62 prisutnih poslanika glasala su za ovo zakonsko rješenje.
Podsjetimo, Ustavni sud je ranije ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama. Odluka suda objavljena je u Službenom listu Crne Gore.
Poslanički klub PES-a je, nakon odluke Ustavnog suda, predao zahtjev za vanrednu sjednicu parlamenta radi izmjene tog člana.
Odbor za ekonomiju parlamenta danas je podržao te izmjene.
Poslanik PES Miloš Pižurica rekao je da bi vraćanje radne nedjelje moglo da dovede do povećanja cijena i da podstakne inflaciju. Tvrdi da nije tačno da neradna nedjelja predstavlja problem za crnogorsku ekonomiju.
Takođe, Pižurica je rekao da su maltene svi poslanici za odluku o neradnoj nedjelji.
Kako je istakao, kada se sagledaju svi problemi crnogorskog turizma, uočljivo je da se nigdje ne navodi da je problem neradna nedjelja.
„Naveo sam 50 problema crnogorskog turizma. Niko ne govori o neradnoj nedjelji“, kazao je Pižurica.
Naveo je da je postojao jedan poslodavac koji je izrabljivao radnike, ucjenjivao ih tokom masovne vaučerske privatizacije i pred izbore. Kako je dodao, dobro je što su poslanici jedinstveni u vezi neradne nedjelje.
Pravo radnika na slobodan dan pretežniji je interes društvu od prihoda trgovina, saopštio je poslanik PES-a Darko Dragović.
„Da bi se doveo k poznaniju prava poslodavac, treba dati pravo na slobodan dan zaposlenim u trgovinama“, istakao je Dragović.
Poslanik DPS Nikola Rakočević najavio je da će ta stranka podržati predložene izmjene zakona.
Kako je rekao poslanik SNP Crne Gore Bogdan Božović, ovaj zakon je suštinsko pitanje socijalne zaštite i jednakosti u Crnoj Gori.
Jelenka Andrić (PES) rekla je da žena u Crnoj Gori i danas radi duplu smjenu – jednu na poslu a drugu kući.
„Ako im oduzmemo taj jedan slobodan dan, onda smo uzeli i minimum zaštite i dostojanstva“, rekla je Andrić.
I Nikola Milović iz DPS rekao je da će podržati ovaj predlog.
„Uz nadu da dolaze bolji dani za crnogorsku ekonomiju“, rekao je Milović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković Kuč saopštila je da je naše društvo pretvoreno u populizam, i da ne može da vjeruje da se poslanici u Skupštini pitaju šta je preduzetništvo.
„Vi se gospodo zadužujete za tekuću potrošnju, a ne za razvoj Crne Gore“, istakla je Vuković-Kuč.
Naglasila je da svako ima pravo na neradnu nedjelju.
Poslanik DPS-a Danijel Živković ocijenio je da je aktuelna Vlada Crne Gore neradna i nesposobna da se suoči sa svim problemima sa kojima se suočava crnogorsko društvo.
„Mi danas imamo najglomazniju i najneradniju Vladu od uvođenja višestranačja“, rekao je Živković.
Ranije je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, podnio Skupštini predlog za promjenu Ustava, kojim se traži dopuna člana 64 Ustava kako bi se ustavno garantovalo opšte pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.
Socijalni savjet jednoglasno je usvojio izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se predlaže da trgovine u Crnoj Gori ponovo rade nedjeljom, ali samo tokom špica ljetnje i zimske turističke sezone, u jednoj smjeni i u jednom objektu po opštini.
O tom predlogu treba da se izjasni Vlada.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to su i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Službeni list objavio je odluku o ukidanju neradne nedjelje i juče je trebalo da prodavnice budu otvorene. Ipak, vodeći trgovinski lanci i tržni centri najavili su da neće raditi i to i ispoštovali. Nije bila otvorena ni većina manjih radnji i piljara.
Ustavni sud je ukinuo kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini jer se njime krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, pošto je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
„U odluci se navodi da Ustav garantuje pravo zaposlenih na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor, ali ne propisuje pravo na odmor isključivo nedjeljom“, objašnjavaju iz suda.
Napominju da je Crna Gora potpisnica Konvencije o sedmičnom odmoru u trgovini i kancelarijama, kojom je predviđeno pravo na jedan slobodan dan u toku sedmice i da kad god je to moguće to bude dan koji se podudara sa danom u sedmici, koji, kada god je to moguće, treba da se podudara sa tradicionalnim danom odmora, ali ne mora nužno biti nedjelja, ako priroda posla ili pružanje usluga to onemogućava.
Takođe, Zakonom o radu zaposlenima je garantovan jedan dan sedmičnog odmora, koji se koristi nedjeljom ili drugim danom u sedmici, u zavisnosti od prirode posla, uz obavezu poslodavca i države da obezbijede korišćenje, odnosno poštovanje tog prava.
„Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogućio da radi a drugoj ne, upućuje na to da Skupština Crne Gore uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača. Međutim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazloženja zašto je napravio razliku među preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava preduzetnika kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu“, navodi se u obrazloženju.
p
EKONOMIJA
Voli: Protiv smo radne nedjelje
„Nećemo raditi dok se ne postigne dogovor“, poručuju iz kompanije Dragana Bokana

Kompanija Voli saopštila je da se protivi radu nedjeljom i da neće raditi dok se ne postigne zajedničko rješenje.
„Kompanija Voli smatra da se pitanje rada nedjeljom mora rješavati kroz širok, inkluzivan dijalog svih relevantnih aktera, uz uvažavanje interesa privrede, zaposlenih, potrošača i države. I pored odluke Ustavnog suda koja omogućava rad marketa nedjeljom, Voli neće raditi dok se ne postigne društveni dogovor i dok se ne donese ustavno utemeljeno zakonsko rješenje“, naveli su iz kompanije čiji je vlasnik Dragan Bokan.
Voli ističe da zakonsko rješenje mora obezbijediti ravnopravan položaj svih učesnika na tržištu i da ne smije nikoga diskrimisati. Ako nedjelja ostane neradna, kompanija predlaže: benzinske pumpe da prodaju samo naftne derivate i ugostiteljske usluge, pijace da prodaju poljoprivredne i mliječne proizvode, a pekare da se ograniče na osnovni asortiman.
„Ostavljanje mogućnosti da ovi subjekti posluju kao ranije narušilo bi tržišnu ravnotežu i dovelo do nelojalne konkurencije. Neradna nedjelja je posebno osjetljivo pitanje za Crnu Goru, imajući u vidu značaj turizma i uticaj na prihode budžeta“, naveli su iz Volija.
Kompanija poručuje da rješenje mora biti ustavno prihvatljivo, ekonomski opravdano i jednako primjenjivo na sve, uz jasno definisana pravila bez izuzetaka.
„Vlada mora doći do održivog rješenja kroz razgovore sa socijalnim partnerima i predstavnicima privrede. Voli ostaje otvoren za dijalog kako bi se pronašlo rješenje u interesu cjelokupne crnogorske privrede i društva“, zaključuju iz kompanije.
EKONOMIJA
Slijede dvije ili tri radne nedjelje u trgovinama
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika

Trgovci će u naredne tri sedmice imati dvije ili tri radne nedjelje, jer će odluka Ustavnog suda o njenom ukidanju biti objavljena prije nego što će poslanici raspravljati o njenom produženju.
Ustavni sud je juče saopštio da je „Službenom listu“ dostavio odluku o ukidanju člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je propisivao zabranu rada trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, pišu „Vijesti“.
U važećem Zakonu o objavljivanju propisa i drugih akata piše da se „propisi i drugi akti dostavljeni Javnoj ustanovi objavljuju po pravilu, u prvom narednom broju Službenog lista, a najkasnije u roku od 10 dana od dana dostavljanja“.
To znači da „Službeni list“ odluku može objaviti i danas, a najkasnije do kraja iduće sedmice. Odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko bi odluka bila objavljena danas, trgovci bi mogli da rade u nedjelju 8. februara. Ukoliko bi bila objavljena tokom naredne sedmice, prva radna nedjelja za trgovce bila bi 15. februara.
Grupa poslanika vladajuće koalicije je za 16. februar zakazala vanrednu sjednicu Skupštine na kojoj će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje „Službenom listu“ na objavu. U ovoj izmjeni zakona, koja je u skupštinskoj proceduri, je navedeno da će stupiti na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu“.
Ukoliko bi zakon bio usvojen 16. februara i istog dana potpisan i objavljen u Službenom listu, stupa na snagu najranije 26. febuara, što znači da ćemo imati sigurne radne nedjelje 15. i 22. febuara, a možda i 8. ako odluka bude objavljena danas.
Izvor: Vijesti
HRONIKA3 дана ranijeFilmska potjera u Podgorici: Vozio pod dejstvom droge, bježao policiji, u autu mu pronašli 26 kg marihuane
HRONIKA4 дана ranijeUhapšen nastavnik iz Kolašina zbog seksualnog uznemiravanja učenika
HRONIKA2 дана ranijeBeranac osumnjičen da je nelegalno gradio u NP Biogradska gora
DRUŠTVO3 дана ranijeVatrogasci spasili ženu iz Morače
BALKAN I SVIJET4 дана ranijePogođena američka ambasada u Rijadu, Tramp najavio odgovor
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeAvion iz Dubaija sletio u Beograd: Najpraćeniji let na svijetu












