POLITIKA
"LJUDI IZ CRNOGORSKOG PODZEMLJA IMAJU UTICAJ NA FORMIRANJE NOVE VLADE"
Abazović: Ukoliko ne mogu da formiraju Vladu onda treba da prepuste nekom drugom da proba
„Vlada se ne može na silu dogovarati, zašto bismo je podržali ako nismo u njoj“
Premijer Dritan Abazović izjavio je da podržava apele zapadnih saveznika Crne Gore da se što prije formira proevropska izvršna vlast.
Abazović, koji na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija boravi kao vršilac dužnosti šefa diplomatije Crne Gore, istakao je da bi nekome drugome trebalo prepustiti posao formiranja vlade – ukoliko akteri, koji se trenutno time bave, nisu u mogućnosti da ga obave.
„Crnoj Gori treba nakon izbora nova vlada, međutim, znate kako, ne možemo na silu da je dogovorimo. Oni koji su preuzeli odgovornost na sebe da odrade taj posao, što je sasvim ok, treba da ga dovedu do kraja. Ukoliko u tome ne mogu da uspiju, onda treba da prepuste nekom drugom da proba“, rekao je Abazović u intervjuu Glasu Amerike.
Glas Amerike: Kome da se prepusti i gde je rješenje za to?
Abazović: Rješenje u drugačijem pristupu. Rješenje je u drugačijoj viziji, rješenje je u inkluzivnosti. U tome je rješenje, ono sigurno ne može da bude da se povlače potezi koji umanjuju broj onih koji treba potencijalno da podrže novu vladu. Ja ću podsjetiti da je ambicija bila i organizacija samih parlamentarnih izbora da mi dođemo do neke kvalifikovane većina koja bi mogla da dovede do promjena značajnog refreša u pravosuđu koje je najveći problem generalno kada je u pitanju vladavina prava u Crnoj Gori. To se sada svelo na traženje neke proste, najprostije većine što je opet ok, i to bi bilo legitimno. Ali, ako to ne može da se postigne kao cilj onda oni koji nude takva riješenja, mislim da treba adresirati odgovornost na pravom mjestu. I novi izbori nisu nešto što treba isključiti.
Glas Amerike: Da li je to rješenje na kraju?
Abazović: Znate kako, izbori su uvijek najčistije riješenje, niko od njih ne bježi. Znate, moram naglasiti da nama treba više stabilnosti. Ukoliko odemo na nove izbore, to će značiti da još jedan vremenski period mi nećemo biti u stanju da konstituišemo novu vlast. Samim tim, proći će još jedan vremenski period, napraviće se još neki troškovi, a ishod će biti neizvjestan.
Abazović, Foto: Boris Pejović
Glas Amerike: Mandatar Spajić nije pozvao političku opciju koju predvodite da bude dio vlade. Da li ćete podržati tu vladu, ukoliko bude bila bliska vašim partijskim i političkim ciljevima?
Abazović: Legitiman je pristup da se određene partije izaberu kao partneri, a određene ne izaberu. To je potpuno legitiman pristup. Ja to apsolutno poštujem. Međutim, ukoliko se ide sa tim pristupom, ne može se očekivati podrška od nas. Mi smo uvijek glasali za sve ono što je dobro za Crnu Goru, i ostaćemo pri tome. Branićemo stavove koji štite interese građana, i kad je u pitanju pravosuđe, i kada su u pitanju druge stvari. Ali ne može neko da očekuje da dobije podršku, a da bez ikakvog razloga nekoga isključi kao potencijalnog partnera. Mislim da to govori o nekoliko stvari. Prvo, da uticaj na pravljenje vlade imaju ljudi iz crnogorskog podzemlja koji su potpuno desetkovani ovom vladom.
Glas Amerike: Rekli ste da ljudi iz crnogorskog podzemlja utiču na formiranje vlade. Čime to možete da potkijrepite?
Abazović: To mogu da potkrijepim vrlo jednostavnim stvarima. Dovoljno je vidjeti ko pravi i podržava kampanju da se što prije dođe do ovakve minijaturne vlade. Kad kažem minijaturne, mislim na podršku.
Glas Amerike: Ko?
Abazović: Mediji koji su jako bliski onima koji su sada već u velikom procesu pred nadležnim organima Crne Gore.
Glas Amerike: Ko?
Abazović: U Crnoj Gori su poznati ti mediji. To su mediji oko Bemaksove grupacije.
Glas Amerike: Ko su ljudi?
Abazović: Ljudi koji su vlasnici tih medija. Nisu oni nepoznati crnogorskoj javnosti. Ljudi koji imaju po 500 miliona eura.
Glas Amerike: I vi za to imate dokaze?
Abazović: Ja nisam tu za dokaze. Za dokaze je nadležno tužilaštvo. Ja sam tu da otvaram oči građanima Crne Gore.
Glas Amerike: Iznijeli ste tvrdnje. Imate nešto da potkrijepite…
Abazović: Naravno da imam. Ja sam potkrijepio milion stvari do sada. I sve što sam rekao se ispostavilo kao tačno. I u ovaj ćorsokak se došlo zato što se nije slušalo ono što bi trebalo da se radi. Nije htio neko da čuje. Ja ne kažem za sve, samo da ne budem pogrešno interpretiran. Ne kažem da ljudi koji učestvuju u procesu formiranja vlade su ljudi koji su pod nekim… ali neki ljudi… po mom skromnom sudu, u maloj državi kakva je Crna Gora, nema nikakve slučajnosti. I zbog toga zašto se pikiraju neki da ne treba da budu integrisani u vlast. I određeni sektori koji se pikiraju. Pa ne može ova borba koja je bila protiv organizovanog kriminala i korupcije u prethodne tri godine, da to nije ostavilo posljedice. Ko je u ovom trenutku najveći navijač? Ja to postavljam javnosti.
Glas Amerike: Imate li vi dokaze za tvrdnje da kriminalni milje utiče na proces formiranja vlade?
Abazović: Kriminalni milje pokušava da se što prije otarasi ove vlade i pokušava, ne znam da li će u tome uspjeti, da instalira ljude koji neće imati ovakav pristup u borbi protiv njih.
Glas Amerike: A zašto država na reaguje tim povodom?
Abazović: Država reaguje stalno i zbog toga smo došli u ovu situaciju. Pa vi mislite da se na Balkanu stiču neprijatelji zato što se nekome ne dopada frizura, a ne zato što se narušava nelegalni biznis.
Glas Amerike: Da li će biti procesuirani?
Abazović: Jedan dio na koje je država udarila je već procesuiran. Radi se o narko klanovima, švercerima cigareta… Međutim, postoje ljudi koji nisu procesuirani. Neki od njih su i “veće ribe”, u smislu gabarita korupcije, nego neki što su procesuirani. I ti ljudi pokušavaju da se brane. Meni je to prirodno. Ali lično to ne podržavam. Ne treba niko da očekuje podršku za takvu vrstu vlade. Ako neko želi da promijeni pristup, stavi ovo kao prioritet, odradimo što treba da odradimo svi zajednički, onda je to druga priča.
Glas Amerike: Znači, ako uđete u vladu dajete podršku, ako ne uđete, ne dajete?
Abazović: Naravno, zašto bismo dali podršku. Mi ćemo biti konstruktivna opozicija.
Glas Amerike: Da li ima nekih spoljnih pritisaka na formiranje vlade, iz Srbije ili sa nekih drugih adresa?
Abazović: Ne vjerujem. Ne mislim da je to nešto što je presudno. Ja lično mislim da je ovo glavna stvar, ovo o čemu sam pričao. Mislim da je potpuno logično da postoje neki interesi…
Glas Amerike: Nema uticaja Rusije ili Srpske pravoslavne crkve, ili nekih drugih entiteta?
Abazović: Ja ih ne mogu identifikovati kao značajne. Da li postoje preferencije, da tako kažem “simpatije”, u smislu da bi neko više volio da neka struktura zauzme više prostora, a neka manje to sigurno postoji.
Glas Amerike: Znate za nešto konkretno?
Abazović: Ja, sa pozicije premijera, ne mislim da strukture koje ste vi pomenuli imaju bilo kakav značajniji uticaj na formiranje vlade.
Glas Amerike: Iz evropskih krugova stižu upozorenja u vidu izvještaja izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonina Picule… Navodi se da Crna Gora stagnira na evropskom putu… Koji je vaš komentar na to?
Abazović: Mi imamo nekoliko izazova kao država i to ne želimo da ni bilo koji način prikrijemo. Niti možemo, niti želimo. Mi moramo prije svega da otvorimo državni parlament, da pokažemo veću efikasnost u donošenju odluka, donošenju zakona, ali i reformi pravosuđa. I sa tim sam potpuno saglasan. Sa onim što nisam saglasan jeste da se od pojedinih evropskih poslanika konstantno kritikuje Crna Gora. I kada vidite ko su ljudi koji stoje iza njegovog šedou riporta, sve vam postaje jasno. Ja ih neću otkrivati…
Glas Amerike: To su ljudi koji rade svoj posao, koji su za to plaćeni, kojima je to delegirano da rade…
Abazović: Apsolutno, samo treba da se vide imena i prezimena. Ja ništa nisam rekao da ljudi ne rade svoj posao i da za to nisu plaćeni. Ja mislim da su dobro plaćeni za to. Samo treba vidjeti imena i prezimena.
Glas Amerike: To je opet vaša tvrdnja… kako može da se dokaže?
Abazović: Jednostavno. To su stvari koje su poznate. Postoje papiri.
Glas Amerike: U istom izvještaju je ukazano da su poslanici Evropskog parlamenta zabrinuti zbog Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom koji ste vi potpisali. Da li i dalje stojite pri tome da je to bilo neophodno?
Abazović: To je bila najbolja odluka koja je eliminisala tenzije. Zamislite šta kaže Picula da je ta odluka izazvala tenzije. Koje tenzije? Evo ja vas kao prijatelja samo podsjećam, da provjerite jer je lako kao novinara…Dakle, prije temeljnog ugovora, mi smo imali proteste u Crnoj Gori, auto-litije, blokade, razne stvari…
Glas Amerike: Imali ste i auto-litije sada…
Abazović: Molim vas, dozvolite… od kad se potpisao Temeljni ugovor, desilo se tačno ono što sam ja rekao. Niko više ne pominje pitanje Temeljnog ugovora, niko više ne pominje pitanje crkve, nikakvih značajnijih tenzija nije bilo u poslednjih godinu dana…
Glas Amerike: Čekajte, evropski parlamentarci to pominju…
Abazović: Šta da radimo?
Glas Amerike: Vidio sam nekoliko izvještaja koji pominju uticaj Srpske pravoslavne crkve i na vladu i na političke partije u Crnoj Gori…
Abazović: Zašto mislite da je sve što oni kažu sveto pismo? Mi smo imali tri izborna procesa u Crnoj Gori, dva kruga predsjedničkih izbora, i parlamentarne izbore. Kad smo mi u svojoj istoriji imali bolje organizovane izbore?
Glas Amerike: To su ljudi koji su to pitanje istraživali…
Abazović: Ja vam kažem, kada budete pročitali ko su ljudi iz šedou riporta, biće vam jasno. Ne govorim stvari za pravosuđe, ali da mi neko kaže da je potpisivanje Temeljnog ugovora izazvalo tenzije u Crnoj Gori… Koje tenzije? Mi smo imali 100 hiljada ljudi na ulicama prije 30. avgusta.
Glas Amerike: Ja vam govorim o dokumentu koji ima svoju težinu, koji vi pokušavate da omalovažite zato što mislite da neki ljudi…
Abazović: Ja ga ne omalovažavam. Samo ne mogu da se složim da mi vi kažete da je neko sada napisao da je dva plus dva pet…
Glas Amerike: Nije neko, ovo je Evropski parlament, izvjestilac…
Abazović: Koji Evropski parlament… Ne mogu da kažu da je bilo tenzija, kad je tenzija manje…
Glas Amerike: Dobro, vi kažete da ih je manje, a oni da ih je više…
Abazović: Znate kako, to nije stvar koja može da se diskutuje zato što ljudi tamo žive. Vi možete da pogledate… Od potpisivanja Temeljnog ugovora, trećeg avgusta 2022. do trećeg avgusta 2023, da kažete koliko je bilo protesta, koliko je bilo nasilja…
Glas Amerike: Ali bilo je auto-litija…
Abazović: Auto-litija je bilo sada nakon formiranja vlade, kakav Temeljni ugovor…
Glas Amerike: Takođe se izražava zabrinutost zbog uticaja Rusije i prisustva ruskih oligarha.
Abazović: Nikad manjeg uticaja Rusije i nikad manji politički odnosi između Crne Gore i Rusije. Mnogo je veći uticaj bio dok je Demokratska partija socijalista (DPS) bio na vlasti. Naši politički odnosi su ispod nule. Mi smo protjerali sve ruske diplomate, radili pitanja koja se tiču špijunaže i ugrožavanja nacionalnih interesa Crne Gore, radili smo ih permanentno, neka drugi ljudi iz sektora bezbjednosti i politike kažu što su oni radili do 2020, što se radilo u 42. vladi u kojoj sam bio potpredsjednik, što se radilo u 43. vladi. Mi smo tada imali Deripaske, izgubili smo stotine miliona eura zbog nekih odluka. Gdje su sada ti ljudi, kakve oni sada veze imaju sa državom, koje njihove investicije su prisutne kod nas. Neka neko kaže, znači mi moramo da pričamo konkretno o nekim stvarima.
Glas Amerike: Da li će bojazni koje su notirane biti predmet neke analize među vama?
Abazović: Apsolutno, kada se radi o ruskom i kineskom uticaju mi smo tu permanentno aktivni i mi se zahvaljujemo našim partnerima, prije svega SAD, ali ne samo SAD nego i drugim članicama EU i NATO-a, naravno Velikoj Britaniji na velikoj pomoći. Ono što ste pomenuli iz izvještaja, neke stvari stoje i mi moramo kao društvo da nađemo rešenje za njih, apsolutno i to je nešto što ne možemo da prenebregnemo. Ali, da su neke stvari oko nekih etničkih, nacionalnih ili vjerskih tenzija, tu smo mi napravili progres koji je miljama, naravno mi ga možemo pogoršati, mi naravno živimo na Zapadnom Balkanu. Može da se desi da ih nova vlada pogorša teoretski, ne bih volio, ali to se ne može porediti sa 2020. i 2021. godinom, to je potpuno druga dimenzija.
Glas Amerike: Pomenuli ste Sjedinjene Države kao partnera. Zašto Crna Gora nema ambasadora ovdje više od dvije godine?
Abazović: Zato što nije bilo dogovora sa bivšim predsjednikom Milom Đukanovićem, zato što on nije htio da kandidat vlade dođe u Vašington, za koju ja smatram da je vrlo kredibilan bio, radilo se o gospođi koja ne dolazi iz sfere politike, poznata je crnogorskoj javnosti. Mislim da to nije neko skrivanje, ono što je bila želja vlade je da vidi Milku Tadić Mijović, poznatu crnogorsku novinarku i istraživača kao ambasadora u Vašingtonu. To nije dozvolio prethodni predsjednik. Čeka se nova vlada, da li će ići sa istim rješenjem ili nekim drugim rješenjem, ostaje da se vidi. Ali, ja sam siguran da će se sa predsjednikom Milatovićem pronaći zajednički jezik za imenovanje ambasadora, ne samo u Vašingtonu nego i u par drugih država u kojima Crna Gora na žalost ima samo otpravnike poslova.
Glas Amerike: U crnogorskoj javnosti se polemisalo brojnošću crnogorske delegacije ovdje, a problematizovalo se sa pozicije svrsishodnosti i troškova. Mislim da delegacija broji 20 ljudi ukupno, vaša i predsjednikova. Da li je bila potrebna dvadesetočlana delegacija?
Abazović: Lako je provjeriti ko je poveo koliku delegaciju, ja mislim da je ovo jedna od manjih delegacija, ali to je provjerivo, a što se tiče troškova oni su u prvom danu mog boravka ovdje u potpunosti eliminisani jer je Crna Gora dobila grant od tri miliona eura. Prošle godine smo se iz Njujorka vratili sa 30 miliona eura podrške bespovratne za energetiku, a ove godine se vraćamo sa tri miliona eura.
Mislim da taj populizam sigurno prolazi kod određenih ljudi, ali meni je važno da Crna Gora bude reprezentovana na najbolji mogući način. Siguran sam da sam zajedno sa predsjednikom to uspio da odradim. Mi ne možemo da se ponašamo drugačije u odnosu na druge države svijeta, i sada oko nas kruže sve države svijeta i one bogate i siromašne. Njujork je ovih nedelju dana centar svjetske politike, centar svjetske diplomatije i najvažnija stvar je da imamo što više kontakata i da pokušamo da to nekako pretočimo na ono što je životni standard građana Crne Gore.
Zadovoljstvo učinkom u Njujorku
Abazović, koordinator Ministarstva spoljnih poslova, rekao je da je zadovoljan učinkom državne delegacije u Njujorku.
„Brojni bilateralni kontakti, naravno uz izlaganje predsjednika na Generalnoj skupštini, brojni kontakti sa zemljama regiona, sa zemljama partnerima, sa Sjedinjenim Državama kao jednim od naših najvažnijih spoljnopolitičkih partnera. I konkretizacija. Uspjeli smo da obezbjedimo jednu veliku donaciju za Crnu Goru, za prosvjetu, od strane Kraljevine Saudijske Arabije tako da mislim da je ova posjeta i boravak u Njujorku za Crnu Goru i za crnogorsku delegaciju bio zaista uspješan“, rekao je Abazović, koji obavlja i funkciju premijera u tehničkom mandatu.
POLITIKA
Bešić objavio istraživanje: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto podrške, DPS ima 19 odsto, Mandićev NSD 10,1 odsto…
Prema rezultatima istraživanja, DNP ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, GP URA 7,9 odsto, Evropski savez 7,1 odsto, Bošnjačka stranka bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora ima 5,3 odsto
Pokret Evropa sad (PES) ima najveću podršku među opredijeljenim biračima u Crnoj Gori, sa 24,6 odsto, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) na drugom mjestu sa 19 odsto, pokazuju rezultati istraživanja „Politički barometar Crne Gore“, koje je u oktobru sprovela Spektrum analitika koju vodi Miloš Bešić.
Razlika između dvije partije iznosi 5,6 procentnih poena, dok je na trećem mjestu Nova srpska demokratija (NOVA) sa 10,1 odsto podrške, prenosi RTCG.
Prema rezultatima istraživanja, Demokratska narodna partija (DNP) ima podršku devet odsto opredijeljenih birača, Građanski pokret URA 7,9 odsto, a Evropski savez (ES) 7,1 odsto.
Bošnjačka stranka (BS) bilježi podršku od 6,6 odsto, dok Demokratska Crna Gora (DCG) ima 5,3 odsto.
Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.020 punoljetnih građana Crne Gore, u periodu od 10. do 19. oktobra 2026. godine.
Kako je navedeno u metodologiji, korišćen je dvostruko stratifikovani uzorak, uz slučajni izbor ispitanika u popisnim krugovima.
Istraživanje pod nazivom „Politički barometar Crne Gore – Trendovi, rejting partija i strateški profili birača“ obuhvata analizu političkih trendova i podrške partijama.
POLITIKA
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore
Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.
„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.
Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.
„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.
Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“
„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.
Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.
„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“
Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.
„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.
„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“
„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“
„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.
„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“
Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.
„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.
Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“
„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“
Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“
„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“
„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.
Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.
„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.
„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU
U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“
Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.
Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.
U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.
Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.
Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,
očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,
kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.
Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.
Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,
kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.
Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.
Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.
Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.
Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.
Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.
Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.
Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.
„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.
Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.
(MINA)
Bešić objavio istraživanje: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto podrške, DPS ima 19 odsto, Mandićev NSD 10,1 odsto...
Dio privrednika najavljuje rast cijena: Vlada planira da trgovcima ograniči marže od 1. januara kako bi spriječila veći udar na životni standard građana zbog zbog primjene "Euro modela"
Berane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Berane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
Tragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
HRONIKA20 сати ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA3 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO1 дан ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
DRUŠTVO2 дана ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
