POLITIKA
MANDATAR ZA SASTAV MANJINSKE VLADE
Abazović zvanično predložio sastav manjinske Vlade: Objavljene biografije potpredsjednika i ministara
Kako se navodi, nova Vlada će imati 18 ministarstava, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja

Mandatar za sastav nove vlade Dritan Abazović je na osnovu dostavljenog Programa rada 43. Vlade Crne Gore i programskih opredjeljenja, zvanično predložio strukturu i sastav Vlade, o kojoj će se poslanici sjutra izjasniti na sjednici Skupštine na Cetinju.
Kako se navodi, Vlada će imati 18 ministarstava, četiri potpredsjednika i dva ministra bez portfelja.
Predložena ministarstva su: Ministarstvo pravde; Ministarstvo unutrašnjih poslova; Ministarstvo odbrane; Ministarstvo finansija; Ministarstvo vanjskih poslova; Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma – Ministarstvo evropskih poslova; Ministarstvo prosvjete; Ministarstvo zdravlja; Ministarstvo kapitalnih investicija; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Ministarstvo sporta i mladih; Ministarstvo javne uprave; Ministarstvo rada i socijalnog staranja; Ministarstvo kulture i medija; Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma; Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava; Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja i dva ministra bez portfelja.
Biografije predloženih potpredsjednika i ministara:
• potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarka evropskih poslova Jovana Marović, rođena 1977. godine u Kotoru doktorirala oblast političkih nauka i Evropske unije, predavač i istraživac iz oblasti evropskih integracija, izvršna direktorica NVO Politikon mreža;
• potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, rođen 1967. godine u Plužinama, završio Elektrotehničku školu, dosadasnji poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, bivši je uspješni karatista;
• potpredsjednik Vlade zadužen za politički sistem i unutrašnju politiku i ministar odbrane Raško Konjević, rođen 1979. godine u Zenici. magistar iz oblasti ekonomskih nauka, dugogodišnji poslanik u Skupštini Crne Gore, bivši ministar unutrasnjih poslova (2016) i ministarfinansija (2012-2016);
• potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović, rođen 1972. godine u Rožajama, dosadasnji potpredsjednik Skupstine Crne Gore;
• ministar pravde Marko Kovač, rođen u Podgorici 1985. godine diplomirao na Pravnonn fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, radio u Visem sudu, dosadasnji advokat u okviru Advokatskog ortačkog društva Ivanović, Kovač & Vuksanović;
• ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, rođen 1986. na Cetinju, osnovne i specijalističke studije završio na državnom Fakultetu za Turizam i hotelijerstvo u Kotoru, dosadašnji savjetnik potpredsjednika Vlade za unutrašnju politiku, bezbjednost, borbu protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala;
•ministar finansija Aleksandar Damjanović, rođen 1969. u Podgorici, magistar ekonomskih nauka, dugogodišnji poslanik u Skupštini Crne Gore, bivšl vršilac dužhosti direktora Uprave prihoda i carina;
• ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, rođen 1961. godine u Kotoru, magistar pravnik nauka, bivši predsjednik Skupštine Crne Gore (2003-2016);
• ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović, rođen 1972. u Baru, dlploitiifanl ekonomista, ugledni privrednik. filantrop;
• ministar sporta i mladih, Vasilije Lalošević, rođen 1962. u Baru, diplomirani žurnalista, bivši novinar, dugogodišnji poslanik i bivši vršilac dužnosti direktora Uprave za spoft i mlade;
• ministar javne uprave Maraš Dukaj, rođen 1985. u Tuzima, magistar školske psihoiogije, dugogodišnji novinar i profesor, višegodišnji direktor direktorata u Mlnistarstvu prosvjete, bivši menadžer Opštine Tuzi;
• ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, rođen 1982, godlne u Rožajatna, diplomirao iz oblasti ekonomije, bivši dugogodišnji savjetnik potpredsjednika Vlada za regionalni razvoj;
• minlstar prosvjete Miomir Mijo Vojinović, rođen 1970. godine u Bijelom Polju, dugogodišnji profesor ruskog jezika, dugogodišnji poslanik u Saveznoj skupštini SRJ i Skupštini Crne Gore, aktuelni savjetnik predsjednika Opštine Berane;
• ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, rođen 1977. godine u Beranama, dlplomirani ekonomista, bivši poslanik, bivši predsjednik Opštine Berane, aktuelni dlrektor Fonda za zdravstveno osiguranje;
• ministarka kulture i medija Maša Vlaović, rođena 1985. u Mostaru, magistar teorije i istorije savremene umjetnosti, bivša kustoskinja i predavač na Univerzitetu Donja Gorica;
• ministarka ekoiogije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, rođena 1985. u Podgorici, diplomirala političke nauke, dugogodišnji NVO aktivista;
• ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, rođen u Baru 1975. godine, diplomirao ekonomske nauke, bivši predsjednik Opštine Ulcinj, dugogošnji poslanik u Skupštini Crne Gore;
• ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović, rođena 1973. godine u Podgorici, doktorirala oblast građevinarstva, dosadašnja predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore;
• ministar bez portfelja Zoran Miljanić, rođen 1965. godine u Podgorici, diplomirao iz oblasti bezbjednosti, bivši poslanik u Skupštini Crne Gore, aktuelni državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova;
• ministar bez portfelja, Adrijan Vuksanović, rođen 1980. u Kotoru, diplomirao iz oblasti energetike, bivši poslanik.
POLITIKA
Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine
Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.
– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.
Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.
Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.
Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.
– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.
Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.
Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.
– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.
S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.
– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.
Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.
– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.
Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.
Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.
– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:
– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.
Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.
Bez plana za povratak u politiku
– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.
– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
HRONIKA1 дан ranijeBerane: Eksplozivna naprava aktivirana ispod automobila, policija traga za počiniocima
DRUŠTVO2 дана ranijePogoršalo se zdravstveno stanje pretučenog odbornika, Brković životno ugrožen: Policija traga za Vešovićem i Šćepanovićem
HRONIKA3 дана ranijeDetalji drame na Grebajama kod Gusinja sa helikopterom MUP-a: Otkazala oba motora, pilot spasio sedam života
HRONIKA1 дан ranijeAkcija policije u Beranama i Rožajama, oduzeta marihuana i 286 tableta: Uhapšene dvije osobe
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeVučić: Dajem ostavku za tri-četiri mjeseca, možda i ranije, već pakujem knjige u Predsjedništvu
HRONIKA2 дана ranijeŠaranović: Uhapšen Mišo Vešović, osumnjičen za napad na odbornika Milivoja Brkovića











