POLITIKA
NEMA INFORMACIJA DA JE NAPUŠTAO DRŽAVU
Adžić: Policajac Milović će biti udaljen iz službe
Ministar je kazao da crnogorsko državljanstvo čeka više od hiljadu i po ljudi, te da do sada nije izdato nijedno državljanstvo po izmijenjenoj odluci prethodne vlade

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kaže da je njegova namjera da se poništi Odluka o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, koju je donijela Vlada Zdravka Krivokapića, bukvalno na dan kada joj je izglasano nepovjerenje u parlamentu.
U intervjuu za Televiziju Vijesti Adžić kaže da trenutno na državljanstvo čeka više od hiljadu i po ljudi, te da do sada nije izdato nijedno državljanstvo po izmijenjenoj odluci.
Adžić za je TV Vijesti govorio i o slučaju policijaca Petra Kneževića, kao i o tome da li je okončan postupak po bezbjednosnoj provjeri protiv policajca Ljuba Milovića i da li će on dobiti otkaz.
„Mislim da se pokazala određena sporost institucija, pokazalo se da te administratvne začkoljice, koje postoje, ukoliko neko zaista želi, a moje je viđenje da jeste bilo neke vrste opstrukcija i da se na neki način pokušavalo kupiti vrijeme… da li se u tome uspjelo ili nije javnost će suditi, ali u svakom slučaju, ono što ja mogu sa sigurnošću reći, prema onome što su moje informacije, je da će službenik Milović biti udaljen iz službe“, rekao je Adžić.
Na pitanje da li je Milović u Crnoj Gori, kazao je da nemaju informaciju da je on napuštao granice države.
Kada će biti završen postupak protiv policajca Petra Kneževića i koje sankcije njega mogu da očekuju?
Adžić: Po tom pitanju su se preduzimale mjere i radnje iz nadležnosti MUP-a. Takođe, tu je reagovalo i Tužilaštvo, Specijalno policijsko odjeljenje je uzelo izjavu od službenika Kneževića, takođe je Odjeljenje za unutrašnju kontrolu vršilo ispitivanje. Dakle, tu se pojavljuje i elemenat inostrnosti i postoji procedura po kojoj bi SPO po zamolnici da dobije informacije iz susjedne države i tek nakon toga mi možemo pokretati neke dalje aktivnosti. Ono što želim da kažem, nešto što se u javnosti, čini mi se, nekorektno interpretira – od kada sam ja ministar unutrašnjih poslova Knežević nije na čelu Protivterorističke jedinice.
Policija protestuje, bili su i ispred Vlade i najavljuju nastavak u avgustu ako im se, između ostalog, ne povećaju plate? Da li ćete im povećati plate i za koliko?
Adžić: Mi smo na sjednici Vlade donijeli odluku po kojoj smo povećali u jednom dijelu zaradu za policijske službenike i na taj način pokušali da nadomjestimo ono što jeste izgubljeni dio zarade za njih. Naša naredna aktivnost ide u pravcu povećanju njihove zarade, ali znate da se to mora planirati budžetom, da je to tek moguće od početka 2023. i zaista idemo u tom pravcu.
Da li će MUP ići u donošenje nove odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva i koliko je zahtjeva stiglo na osnovu važeće odluke?
Adžić: Jedan sam od onih koji zagovaraju malo konzervativniji pristup kada je dobijanje državljanstva u pitanju. Ja sam neko ko zagovara izmjenu te odluke, odnosno poništavanje odluke koju je donio bivši premijer Krivokapić, koja nije ni donešena po svim procedurama što jeste zaista sporno. Na današnji dan imamo zaprimljenih oko 1.520 zahtjeva, međutim nijesu to samo zahtjevi koji su stigli po osnovu izmijenjene odluke već i na osnovu sticanja uslova na osnovu stare odluke, i to svakako nije neki alarmantan broj.
Nije se još odlučivalo po tim zahtjevima?
Adžić: Ne, do sada nije izdato nijedno državljanstvo po izmijenjenoj odluci
Ministar Aleksandar Damjanović potvrdio je da je do sada zamrznuta imovina jednom ruskom državljaninu u Crnoj Gori iako je prvobitno rečeno da se radi o 34. Zašto to nije urađeno i hoće li biti?
Adžić: S obzirom da ni mi na osnovu liste ljudi koji su na toj listi sankcija nijesmo imali potpune podatke svih tih državljana, mi smo djelovali preventivno i sva ona imena koja su se poklapala sa imenima koja su bila na listi utvrđenoj za sankcije, blokirali njihovu imovinu.
Uprava za državnu imovinu i katastar je preventivno djelovala i spriječila bilo kakvu mogućnost da bilo ko ko se zove preziva onako kao oni na spisku koji smo mi dobili u međuvremenu tu imovinu proda ili prenese na drugho lice. To je bila intencija da spriječimo bilo kakvu zloupotrebu i mislim da smo u tom dijelu uspjeli.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
HRONIKA14 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
POLITIKA21 сат ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini








