POLITIKA
POSLANIK I GENERALNI SEKRETAR DEMOKRATA
Bogdanović: Mnogo razloga da glasamo za pad Vlade
Abazović i Joković odustali od resetovanja većine od 30. avgusta… U redu, gospodo, igrajte se, s nama to neće moći, vidimo se uskoro u Skupštini; Kad bi ova Vlada i ovakva posvađana parlamentarna većina pripremale izbore, to bi bio ozbiljan udar na demokratske i evropske procese u zemlji; Temeljni ugovor završeno je pitanje i ono se čak ni retorički ne može promijeniti, a kamoli formalno-pravno, bez saglasnosti jedne od ugovornih strana

Poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, poručio je da postoji mnogo razloga da ta partija 19. avgusta u parlamentu glasa za rušenje Vlade Dritana Abazovića.
Da li će to i učiniti, odlučiće, kako je rekao “Vijestima”, Predsjedništvo stranke za desetak dana.
”Cjelokupnoj javnosti poznato je da se na čelu Crne Gore nalaze politički amateri, koji nemaju podršku poslanika, koji nemaju podršku naroda, kojima niti jedan politički subjekt ništa ne vjeruje, koji su izgubili podršku međunarodne zajednice, te sprovode najprimitivniji politički revanšizam. Za nas to nije pitanje Temeljnog ugovora (TU), koji podržavamo; za nas je to pitanje šanse da ova prevarantska vladajuća većina to više ne bude”, istakao je Bogdanović.
On tvrdi da su premijer Abazović (Građanski pokret URA) i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković (Socijalistička narodna partija – SNP), odustali od “resetovanja” odnosa unutar većine koja je porazila Demokratsku partiju socijalista (DPS) na izborima 2020. godine, i da ona za njih više ne postoji.

Bogdanović, foto: Boris Pejović
Bogdanović navodi da u Demokratama smatraju da treba dati šansu izboru neke nove vlade, kako bi ona a ne aktuelna Vlada pripremila izbore, ali nije želio da precizira koje partije vide kao moguće partnere u tom procesu.
Parlament će se 19. avgusta izjasniti o inicijativi o nepovjerenju Vladi, koju je podnijelo 36 poslanika DPS-a, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije i Demokratske unije Albanaca nakon što je premijer Abazović potpisao s patrijarhom srpskim Porfirijem TU između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC). Demokrate će se, kako je najavljeno, odrediti o inicijativi na Predsjedništvu partije. Da li je vaša stranka trenutno bliža odluci da glasa za rušenje Vlade? Ako jeste – zašto?
Demokratska Crna Gora poštuje volju naroda iskazanu na izborima 30. avgusta 2020. godine.
Cjelokupnoj javnosti poznato je da se na čelu Crne Gore nalaze politički amateri, koji nemaju podršku poslanika, koji nemaju podršku naroda, kojima niti jedan politički subjekt ništa ne vjeruje, koji su izgubili podršku međunarodne zajednice, te sprovode najprimitivniji politički revanšizam. Za nas to nije pitanje TU, koji podržavamo; za nas je to pitanje šanse da ova prevarantska vladajuća većina to više ne bude. Samim tim, postoji sijaset razloga da, kao njihova najtvrđa opozicija, glasamo za pad ove i ovakve Vlade, a kakve će okolnosti biti i kakvu će odluku donijeti Predsjedništvo – vidjećemo za desetak dana.
Za razliku od amaterske Vlade, Demokrate svakoj odluci prilaze ozbiljno. Svaka odluka donosi se uzimajući u obzir sve činjenice i sve činioce. Zato će se odluka donijeti na Predsjedništvu. Znamo šta je odgovornost prema Crnoj Gori i prema našim glasačima.
Demokrate i DF pozivaju na “resetovanje” odnosa unutar većine koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima. Da li je okupljanje “stare” većine izvodivo i da li je “resetovanje”, uprkos vašim zahtjevima za Abazovićevom ostavkom, moguće uz njegov ostanak na premijerskoj funkciji i eventualnu rekonstrukciju Vlade?
Demokratska Crna Gora prije mjesec dana dala je šansu deblokadi pravosuđa i potencijalnom resetovanju odnosa pobjedničke većine od 30. avgusta. Međutim, s jedne strane, umjesto deblokade dobili smo opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda (US), kao i neodgovoran pristup raštimovane parlamentarne većine prilikom jednostranog utvrđivanja liste kandidata za članove Sudskog savjeta (SS). S druge strane, g. Joković, kao jedan od dvojice lidera partija koje su formirale postizborni savez s DPS-om, kazao je da se Demokrate ništa ne pitaju, te da od Demokrata ništa ne zavisi. Očigledno da g. Joković, koji se nalazi na čelu ekonomskog sistema Crne Gore, ima poteškoće i s političkim teorijama i političkom praksom, a ne samo s ekonomskim teorijama koje ne želi da nauči iako želi da vlada.

foto: Boris Pejović
Takođe, g. Abazović, na nedavno održanom premijerskom satu, i pored toga što je obećao ostavku, kazao je da to ipak neće učiniti. Podsjećam vas da je Abazović sve vrijeme nelegitimnog preuzimanja vlasti ponavljao dobro poznatu i izlizanu frazu, koju sad citiram – “Jesu li toliko važne fotelje, zapalile se”. Očigledno da je njemu njegova fotelja važnija od Crne Gore, samo se plašimo da zbog svoje fotelje, još jednom, u političkom smislu, ne zapali Crnu Goru.
Na kraju, ostalo mi je samo da konstatujem da su Joković i Abazović odustali od resetovanja parlamentarne većine i za njih ta većina više ne postoji. U redu, gospodo, igrajte se, s nama to neće moći, vidimo se uskoro u Skupštini.
”Vijestima” je iz Demokrata saopšteno da vaša partija nije imala formalne ili neformalne razgovore s DPS-om u vezi s izglasavanjem nepovjerenja Vladi i potencijalnog formiranja nove vlasti. Da li bi Demokrate – i ako bi, pod kojim uslovima – prihvatile podršku DPS-a za konstituisanje nove vlade, na čijem čelu bi se eventualno našao neko iz Demokrata?
Kao što ste i sami kazali, nijesmo imali ni neformalnu, ni formalnu komunikaciju s DPS-om, a o modelu koji su promovisali Joković i Abazović, u prethodnih 100 dana smo sve kazali. O uspješnosti tog modela najbolje svjedoči najbrži krah jedne parlamentarne većine u istoriji Crne Gore.
Demokrate su proljetos protestovale širom države protiv formiranja aktuelne Vlade, zahtijevajući održavanje vanrednih izbora. Ako Vlada padne 19. avgusta, hoćete li i dalje insistirati isključivo na tome, ili ćete biti spremni da razmotite mogućnost učešća u izboru nove vlade u aktuelnom sazivu parlamenta?
Kad bilo ko od političkih subjekata želi da prevari birače i uvede zemlju u krizu legitimiteta, kao što se to desilo prije tri mjeseca, najdemokratskiji način razrješenja te krize upravo su izbori. Međutim, imajući u vidu da se u toku jednog te istog saziva parlamenta nekoliko puta biralo više vlada, smatramo da treba dati šansu izboru neke nove vlade, kako bi ta a ne ova Vlada pripremila naredni izborni proces, da neregularnim izbornim procesom ne bi gubili dragocjeno vrijeme za koje možemo deblokirati pravosuđe, snažno zakoračiti ka EU, dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24, zatvoriti sedam otvorenih poglavlja i Crnu Goru u najkraćem mogućem roku uvesti u EU. Za to su ljudi većinski glasali 30. avgusta.
Kad bi ova Vlada i ovakva posvađana parlamentarna većina pripremale izbore, to bi bio ozbiljan udar na demokratske i evropske procese u zemlji. Crna Gora i politički subjekti sebi više ne smiju dozvoliti da varaju birače, građane Crne Gore i međunarodne partnere naše zemlje. Crnoj Gori i njenim građanima mjesto je u EU, da zajedno s drugim evropskim narodima i evroatlantskim partnerima donosimo odluke u najboljem interesu za našu zemlju. Crna Gora se 2020. izborila da ovo bude zemlja u kojoj je vlast smjenjiva. Smjenjiva na izborima. Moramo tu najdemokratskiju tekovinu očuvati ojačavanjem i uređenjem izbornih procesa.
Koje političke subjekte vidite kao moguće partnere s kojima biste mogli oformiti vladu koja bi pripremila izbore?
Kazao sam koji modeli za nas nijesu prihvatljivi, o a svim ostalim modelima – o tom potom.
Kako tumačite poruku premijera Abazovića, da svako ko bude glasao za rušenje Vlade, glasa za to da “vrati Crnu Goru unazad i anulira TU”?
Rečenica koju je izgovorio Abazović, a ponovio Joković, najbolja je slika njihovog političkog licemjerstva i političkog karaktera. Za njih su TU i vjerska zajednica ništa više od političke alatke za održavanje pozicija moći i vlasti. Takvi politički karakteri su zarad očuvanja svojih fotelja i privilegija očigledno spremni na sve, pa i na ovakve notorne gluposti. S nama tako ne može. Oni su smijenili Aleksu Bečića i promijenili parlamentarnu većinu nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Da li smo se pozivali na to? Nijesmo.
Podsjećam, u januaru ove godine Abazović i Joković pozivali su Zdravka Krivokapića da podnese ostavku zato što je 42. Vlada izgubila podršku parlamentarne većine, a sad, iako su svjesni da nemaju podršku 90 odsto parlamenta, ne pada im na pamet da podnesu ostavke, već se kriju iza najperfidnijih mogućih trikova, koji su ranije nosili naziv – “država, to sam ja”. Sad su apdejtovali trik, pa on glasi – “ugovor, to sam ja”. Oni s tim ugovorom imaju veze taman koliko GP URA i SNP s građanima Crne Gore.

foto: Luka Zeković
Abazović i Joković nisu vlasnici bilo koje vjerske zajednice. Ta priča o svim vjerskim zajednicama veća je od njih; ta priča važnija je od svih nas. Takođe, podsjećam da je nedavno g. Abazović na premijerskom satu iznosio hvalospjeve o demokratskoj širini premijera Italije, (Marija) Dragija, koji je i pored toga što je njegova vlada dobila povjerenje u parlamentu i što po istraživanjima javnog mnjenja ima veliku podršku građana, podnio ostavku jer ga ne podržavaju svi koji su ga izabrali. Za razliku od njega, g. Abazović metodama svojstvenim balkanskim neprilikama iz devedesetih godina, pokušava da obmane građane ne bi li se održao još koji mjesec u nelegitimnoj premijerskoj fotelji.
Četvrto, TU završeno je pitanje i ono se čak ni retorički ne može promijeniti, a kamoli formalno-pravno, bez saglasnosti jedne od ugovornih strana. Dakle, niti jedna Vlada TU ne može promijeniti, niti staviti van snage. To znaju čak i amateri poput Abazovića i Jokovića, ali samo trikovima iz slavnih crtaća uveseljavaju političku scenu Crne Gore i koriste Crkvu kako bi se iza nje sakrili.
I peto, onima koji se pozivaju na TU ne smeta što u Vladi sjede ministri koji su protiv TU, kao i oni kojima je Abazović kazao da ne prisustvuju sjednici tokom izglasavanja TU, a nalaze se na funkciji potpredsjednika Vlade i potpredsjednika GP URA. Eto koliko su iskreni kad se pozivaju na TU…
Vaša partija je u saopštenju u kom je pozdravila potpisivanje TU, Abazovića nazvala “nelegitimnim premijerom”. Zašto onda pozdravljate potpisivanje tog akta?
Jer Demokrate imaju uvjerenja, i ta uvjerenja ne zavise od toga da li pada kiša ili sija sunce.
U Skupštini smo podržali nekoliko predloga zakona čiji je predlagač nelegitimna 43. Vlada. Podržali smo ono što je dobro za državu i njene građane, podržaćemo to i ponovo, bez obzira na politički legitimitet pregovarača.
Crna Gora nema vremena za gubljenje. Demokrate nemaju vremena za gubljenje. Demokrate ne žele da stave bilo šta ispred interesa građana Crne Gore. Uvijek ćemo podržati sve poteze koji predstavljaju napredak. Naša politika i naša ideologija jasne su po tom pitanju.
Mi smo tu da ukažemo na nelegitimnost, ali presudu o tome ne donose političari, nego građani na izborima. Sve do tada, dužni smo da na javnoj političkoj sceni zastupamo one koje predstavljamo.
Kad je u pitanju TU, podsjetiću vas da sadržaj ovog ugovora nema nikakve veze sa 43. nelegitimnom Vladom, već je isti u istovjetnom tekstu sačinjavala i predlagala prethodna, 42. Vlada. Hoću da kažem da su Joković i Abazović srušili 42. Vladu jer im se nije dopala, a onda je indigovali u 43. Vladu. I zato smo gdje smo, u novoj političkoj krizi. A vrijeme samo prolazi i vlade se samo smjenjuju…
Do izbora u istom danu na ustavan, a ne mešetarski način
Ako bude vanrednih izbora, smatrate li da oni, kako predlažu neki politički akteri, treba da budu održani zajedno s lokalnim i predsjedničkim izborima?
Podsjećam vas da se Demokrate punih sedam godina zalažu za “izbore u jednom danu”. To nije novost. U to vjerujemo i za to se zalažemo od osnivanja.
Rasipanje društveno-političke energije i trošenje ogromnog novca građana na izbore svakog mjeseca, kao što to imamo gotovo tri decenije, najveća je besmislica, pogubna po Crnu Goru i njene građane. U takvom razvoju situacije, dobijaju samo učesnici izbornog procesa za koje se broje glasovi, a gube svi građani i Crna Gora, koja glasa. To moramo pod hitno da riješimo i promijenimo. Naravno, na ustavan i dozvoljen način, a ne na prevarantsko-mešetarski, kao kad je aktuelna parlamentarna većina, zbog straha od izbornog procesa, pobjegla od izbora uvodeći anarhiju i pravni haos.
Bahatim odnosom gurnuli Ustavni sud u blokadu
Vidite li mogućnost skorašnjeg dogovora o izboru sudija US, kojim se može spriječiti ulazak te institucije u blokadu, odnosno skratiti vrijeme blokade u kojoj će se US, po svemu sudeći, naći od 13. septembra?
Oni koji su zbog navodne deblokade pravosuđa srušili prethodnu vlast, oni kojima su puna usta evropskih integracija – e baš oni su na sjednici Ustavnog odbora svojim neodgovornim i bahatim odnosom prema istaknutim i veoma kompetentnim kandidatima za sudije US, svojim uzdržavanjem od glasanja, srušili tri konkursa za sudije i doveli do blokade ove institucije, koja će se desiti već od 13. septembra.
Koalicija GP URA, SNP i DPS odbila je naš poziv na dijalog oko izbora sudija US, i meni i g. Koprivici na sastanku Kolegijuma predsjednice Skupštine jasno i nedvosmisleno su saopštili “da pregovora oko postizanja dvotrećinske većine nema i za sada neće biti”. Po čijem zadatku su ovo uradili – ne znamo, ali znamo da je ovo isključivo u interesu centara moći iz sive zone, koji decenijama imaju problem sa zakonom.
Što se Demokrata tiče, spremni smo za evropski dogovor o ljudima i njihovim biografijama, a ne o brojevima i foteljama, i to odmah.
Lakše izbrojati regularne od neregularnih sjednica parlamenta
Da li je vašoj partiji sporno što je u dnevni red vanredne sjednice parlamenta zakazane za 16. avgust, uvršten predlog za izbor članova SS koji, prema ocjeni potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak i nekih partija, poslanicima može uputiti isključivo Odbor za politički sistem na čijem je čelu Vaš partijski kolega Momo Koprivica? Može li glasanje za članove SS na toj sjednici dovesti kasnije u pitanje njihov legitimitet?
Ova zakonodavna vlast ponaša se na način kao da Poslovnik ne postoji. Tako da je daleko lakše izbrojati regularno sazvane sjednice, nego one koje su sazvane grubim kršenjem i Poslovnika i drugih propisa iz pravnog poretka Crne Gore. Za to nam treba “eksel” tabela…
Ovo je za njih postala uobičajena pojava, tako da je ovo jedna od najblažih povreda Poslovnika kojoj smo svjedočili u prethodnih 100 dana. S ozbirom na osjetljivost tematike i moguće posljedice, ovakva pitanja trebalo bi da se rješavaju i usvajaju bez pravnih nedoumica.
POLITIKA
Milatović: Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na Češku i Slovačku
Predsjednik Crne Gore je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.
Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.
Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.
On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.
Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
POLITIKA
Satler: Članstvo Crne Gore u EU nadohvat ruke
„Naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja“, kazao je Spajić

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler istakao je na konferenciji za novinare u Evropskoj kući da je danas dan za pamćenje u politici proširenja EU. Članstvo Crne Gore u EU je nadohvat ruke.
Kako je istakao Satler, ovo je izvještaj na koji je Crna Gora čekala i za koji je radila dugi niz godina.
„On predstavlja veliki korak naprijed na evropskom putu Crne Gore i šalje jasnu poruku: članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke. Ne govorimo više o Crnoj Gori koja teži članstvu u Evropskoj uniji, već o zemlji koja se priprema da postane njena članica. Od novembra prošle godine, Crna Gora je privremeno zatvorila četrnaest pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao dvadeset jedan. Već do kraja ove nedjelje taj broj može porasti na dvadeset dva. Riječ je o izuzetno brzom napretku, i to ne samo po današnjim standardima. Kao što znate, izvještaj ocjenjuje dva glavna paramentra: ukupni nivo spremnosti zemlje da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji i napredak ostvaren u prethodnoj godini. Crna Gora je zablježila izuzetne rezultate u oba ova aspekta, što svjedoči o ogromnom poslu koji je obavljen, naročito tokom protekle godine, uključujući i angažman bez presedana tokom ljeta. Iskreno čestitam svima koji su doprinijeli ovim rezultatima“, kazao je Satler.
Čestitao je svima koji su doprinijeli ostvarenim rezultatima, upućujući priznanje i vlasti i opoziciji, ali i naglašavajući značaj uloge civilnog društva.
„Ovogodišnji Paket proširenja je poseban i iz još jednog razloga. Evropska komisija je prvi put predstavila jasnu mapu puta za četiri najnaprednije države kandidatkinje, precizirajući šta svaka od njih još treba da uradi kako bi bila spremna za članstvo u EU. Za Crnu Goru, ta mapa puta je izuzetno kratka. Suština je sljedeća: ukoliko se preostale reforme sprovedu na vrijeme, Crna Gora je na dobrom putu da do kraja ove godine zatvori pregovore o pristupanju EU, a da do juna 2027. potpiše Ugovor o pristupanju. Ono što očekujemo od Crne Gore, jeste da zadržite isti fokus koji ste imali tokom protekle godine, posebno kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To podrazumijeva i završetak preostalih imenovanja i usvajanje još dva ustavna amandmana, uz očuvanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom“, zaključio je Satler.
On je naglasio da se i EU priprema za Crnu Goru. Savjet je osnovao Ad hoc radnu grupu za Ugovor o pristupanju, a rad na izradi njegovog teksta već je u toku. Komisija je takođe usvojila finansijski paket, što predstavlja još jednu važnu prekretnicu.
„Crna Gora se približava završnici, a Komisija je nedavno usvojila Komunikaciju „Priprema za širu Evropu“. Sve ovo ukazuje na isto: proširenje više nije samo ambicija. Ono postaje stvarnost – a EU se za to priprema.
Usvojen je i finansijski paket. Crna Gora je, ističe, sprovela 90 odsto predviđenih reformi i do sada je primila 89 miliona eura od ukupno opredijeljenih 383 miliona, a slijede i dodatna sredstva.
„Sada razgovaramo i o bonus sredstvima budući da je Crna Gora na prvom mjestu za korišćenje sredstava“, naglasio je Satler.
Izvještaj još jednom ističe posvećenost crnogorskih vlasti cilju, a kako je kazao, ukratko u svim pregovaračkim poglavljima izvještaj konstatuje jako pozitivne pomake prethodne godine. Ovo je najvjerovatnije posljednji izvještaj i pokazuje jasan poziv da se ostale reforme sprovedu – ustavne izmjene i imenovanja.
Premijer Milojko Spajić naglasio je da uloženi napori nijesu djelo jednog čovjeka, već čitavog tima na čelu sa Maidom Gorčević. Istakao je da su svi članovi tima naporno radili, bez dana odmora, te da je ostvareni rezultat plod njihovog zajedničkog angažmana.
„Danas govorimo o izvještaju koji je upravo oznaka ciljne linije puta kojim koračamo od 2012. godine, zato što je ovo, uvjeren sam, posljednji izvještaj koji će Crna Gora dobiti kao država kandidat. To je izvještaj koji jasno potvrđuje da smo ostvarili ubjedljivo najveći napredak do sada. Preuzeli smo odgovornost da pokažemo da država ima snagu i sposobnost da ostvari jednu ambiciju da postane članica do 2028. Današnji paket proširenja donosi snažnu potvrdu da smo na tom putu i uspjeli. Evropska komisija podržala je ambiciju Crne Gore da sva pregovaračka poglavlja zatvori do kraja 2026. godine, rad na ugovoru o pristupanju završi na proljeće 2027. godine, a potpiše ga u junu 2027. O tom planu odlučivaće, naravno, države članice. Ali danas imamo važnu potvrdu da su Crna Gora i Evropska komisija saglasne kojim rokovima možemo završiti posao. To daje dodatni kredibilitet našem cilju i novu snagu naporima da to sve i ostvarimo,” poručio je Spajić.
Kako je dodao, okupili smo institucije oko zajedničkog cilja i pokazali da Crna Gora ima kapaciteta da ostvari ono što se od nje traži.
„Ispunili smo završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima. Uspjeh u poglavljima 23 i 24 potvrda je da Crna Gora može da sprovede reforme. Politički značaj ovih ocjena je ogroman, a naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja kao politiku koja donosi rezultate kada se obaveze ispunjavaju po meritokratskom principu“, kazao je Spajić.
Premijer napominje da u određenim poljima mora se učiniti još više.
“Usvojeni zakoni moraju dosljedno da se primjenjuju. Institucije moraju biti nezavisne i sposobne da zaštite svakog njenog građanina. Borba protiv korupciji i organizovanog kriminala mora imati trajan učinak bez obzira ko je na vlasti. Zato podržavam sve zaštitne mehanizme koji će osigurati da reforme budu održive i da se preuzete obaveze poštuju do kraja. Građani imaju pravo da očekuju da napredak koji danas ostvarujemo ostane trajno dostignuće ove države. U narednim danima, do zatvaranja pristupnih pregovora, prioritet će biti postizanje dogovora o finansijskom paketu i institucionalnim aranžmanima sa EU, a nakon što zaključimo pregovarački proces do stupanja u članstvo, Crna Gora će imati status aktivnog posmatrača u tijelima EU,” saopštio je on.
Spajić: Iz EK ukazano na moguće rizike od Euro modela, kojih smo svjesni
Na pitanje novinara da prokomentariše izvještaj EK gdje traže detaljnu analizu Euromodela, Spajić je odgovorio da nigdje nije napisano da će model ugroziti javne finansije.
„Ukazano je na moguće rizike i to je bilo i kada smo imali Evropu sad 1 i 2. Mi smo tih rizika svjesni i mjerama koje smo predstavili saniramo te rizike i ulazimo u hrabre reforme. Pokazali smo dva puta do sada da radimo na jakim reformama koje građani mogu da osjete“, naveo je Spajić.
Satler je odgovarajući na pitanje koliko presuda očekuju za kriminal i korupciju kazao da brojke nijesu bitne već da vide trend rasta.
„Pozitivno je to što konačno imamo popunjen sastav sudija Ustavnog suda. Ipak, nije sve idealno. Želimo da vidimo više presuda za korupciju na visokom nivou. Ne govorimo o brojkama, jer to nije način na koji radimo, ali želimo da vidimo trend njihovog rasta. Nijesmo zadovoljni trajanjem sudskih postupaka. Intenzivna komunikacija postoji između pravosudnih organa kako bi se postupci ubrzali, jer, ukoliko pravda ne stigne na vrijeme, to nije dobro. Do dana pristupanja bićemo uz vas i nastaviti da pratimo napredak“, poručio je Satler.
Kada je riječ o Euro modelu, drago mu je što vidi komunikaciju i angažman sa socijalnim partnerima.
„Ohrabrujem Vladu da nastavi takav pristup, kako u saradnji sa socijalnim partnerima, tako i sa međunarodnim partnerima. I dalje postoje određene nepoznanice i nemamo konačne brojke kada je riječ o finansijama, ali ohrabrujemo nastavak dijaloga i rada na ovom pitanju“, prokomentarisao je Satler.
Na pitanje novinara da li bi trebalo kontrole hibridnih uticaja proširiti i na državne institucije, a ne samo na medije, Spajić je odgovorio da se zalaže da se svaki kanal malignog uticaja provjeri do kraja.
Kako je kazao po svim izvještajima pominju se mediji kao glavni kanal geopoliotičkih stavova zemalja koji nemaju EU agendu, te da eventualne donacije državnim institucijama koje stižu iz drugih zemalja nijesu donacije rukovodiocima tih institucija već građanima i to ne bi stavljao u isti koš.
I Satler se složio da se svaki trag mora istražiti i podsjetio na nekoliko pokušaja miješanja, te da je apsolutno neophodno da se svi kanali malignog uticaja istraže.
„Tu smo da pomognemo“, poručio je Satler.
Odgovarajući na kritike na račun Euromodela i bojazan kako će uticati na ekonomiju države, Spajić je podsjetio na upozorenja koja su dobijali i na programe Evropa 1 i 2, pa se nijesu ostvarila.
„Imali smo smanjenje deficita i duga po BDP-u i uz Irsku u istoriji Evrope bili jedini koji su to uspjeli. Mi nismo kao Irska restrukturirali dug, ali smo uspjeli da ga smanjimo i imali smo inflaciju u liniji evropske“, naglasio je Spajić.
POLITIKA
Spajić: Novo vrijeme u odnosima Crne Gore i Srbije, radujemo se porukama pobjednika Studentske liste
„Mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić

Crna Gora je spremna da sa novom vlašću u Srbiji gradi odnose kakve građani dvije države zaslužuju, poručio je premijer Milojko Spajić tokom današnjeg Premijerskog sata, navodeći da je došlo novo vrijeme za odnose Podgorice i Beograda.
Istakao je da Crna Gora treba da ulaže velike napore u izgradnju što boljih odnosa sa državama regiona.
„Što se tiče Srbije, od početka mandata ove Vlade bili smo spremni da sarađujemo sa Srbijom na najvišem nivou. Nažalost, nijesmo imali priliku da to uradimo i radujemo se izjavama koje čujemo od Studentske liste, od pobjednika, da je došlo novo vrijeme za odnose Crne Gore i Srbije. I mi smatramo da je došlo novo vrijeme za te odnose i sa radošću i velikim zadovoljstvom ćemo pristupiti stvaranju klime i odnosa kakve narodi Crne Gore i Srbije zaslužuju“, rekao je Spajić.
HRONIKA11 сати ranijeKolašin: Muškarac preminuo nakon tuče u centru grada
DRUŠTVO2 дана ranijeTone zemlje zatrpale put Bijelo Polje-Mojkovac: Ugrožena i porodična kuća
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeNova.rs: Vulin se ukrcao u avion za Moskvu bez provjere, direktor bezbjednosti aerodroma naredio vraćanje aviona u Beograd
HRONIKA3 дана ranijeBijelo Polje: Maloljetnici osumnjičeni da su zapalili kamion
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeUhapšeni direktor RHMZ Srbije, njegova supruga i sin: Osumnjičeni za pranje najmanje 650.000 eura, kupovali nekretnine i u Crnoj Gori
BALKAN I SVIJET4 дана ranijeNova.rs: Uhapšen Davor Macura, biznismen blizak SNS-u i vlasnik Alta banke












