POLITIKA
POSLANIK I GENERALNI SEKRETAR DEMOKRATA
Bogdanović: Mnogo razloga da glasamo za pad Vlade
Abazović i Joković odustali od resetovanja većine od 30. avgusta… U redu, gospodo, igrajte se, s nama to neće moći, vidimo se uskoro u Skupštini; Kad bi ova Vlada i ovakva posvađana parlamentarna većina pripremale izbore, to bi bio ozbiljan udar na demokratske i evropske procese u zemlji; Temeljni ugovor završeno je pitanje i ono se čak ni retorički ne može promijeniti, a kamoli formalno-pravno, bez saglasnosti jedne od ugovornih strana

Poslanik i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović, poručio je da postoji mnogo razloga da ta partija 19. avgusta u parlamentu glasa za rušenje Vlade Dritana Abazovića.
Da li će to i učiniti, odlučiće, kako je rekao “Vijestima”, Predsjedništvo stranke za desetak dana.
”Cjelokupnoj javnosti poznato je da se na čelu Crne Gore nalaze politički amateri, koji nemaju podršku poslanika, koji nemaju podršku naroda, kojima niti jedan politički subjekt ništa ne vjeruje, koji su izgubili podršku međunarodne zajednice, te sprovode najprimitivniji politički revanšizam. Za nas to nije pitanje Temeljnog ugovora (TU), koji podržavamo; za nas je to pitanje šanse da ova prevarantska vladajuća većina to više ne bude”, istakao je Bogdanović.
On tvrdi da su premijer Abazović (Građanski pokret URA) i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković (Socijalistička narodna partija – SNP), odustali od “resetovanja” odnosa unutar većine koja je porazila Demokratsku partiju socijalista (DPS) na izborima 2020. godine, i da ona za njih više ne postoji.

Bogdanović, foto: Boris Pejović
Bogdanović navodi da u Demokratama smatraju da treba dati šansu izboru neke nove vlade, kako bi ona a ne aktuelna Vlada pripremila izbore, ali nije želio da precizira koje partije vide kao moguće partnere u tom procesu.
Parlament će se 19. avgusta izjasniti o inicijativi o nepovjerenju Vladi, koju je podnijelo 36 poslanika DPS-a, Socijaldemokrata, Socijaldemokratske partije, Liberalne partije i Demokratske unije Albanaca nakon što je premijer Abazović potpisao s patrijarhom srpskim Porfirijem TU između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC). Demokrate će se, kako je najavljeno, odrediti o inicijativi na Predsjedništvu partije. Da li je vaša stranka trenutno bliža odluci da glasa za rušenje Vlade? Ako jeste – zašto?
Demokratska Crna Gora poštuje volju naroda iskazanu na izborima 30. avgusta 2020. godine.
Cjelokupnoj javnosti poznato je da se na čelu Crne Gore nalaze politički amateri, koji nemaju podršku poslanika, koji nemaju podršku naroda, kojima niti jedan politički subjekt ništa ne vjeruje, koji su izgubili podršku međunarodne zajednice, te sprovode najprimitivniji politički revanšizam. Za nas to nije pitanje TU, koji podržavamo; za nas je to pitanje šanse da ova prevarantska vladajuća većina to više ne bude. Samim tim, postoji sijaset razloga da, kao njihova najtvrđa opozicija, glasamo za pad ove i ovakve Vlade, a kakve će okolnosti biti i kakvu će odluku donijeti Predsjedništvo – vidjećemo za desetak dana.
Za razliku od amaterske Vlade, Demokrate svakoj odluci prilaze ozbiljno. Svaka odluka donosi se uzimajući u obzir sve činjenice i sve činioce. Zato će se odluka donijeti na Predsjedništvu. Znamo šta je odgovornost prema Crnoj Gori i prema našim glasačima.
Demokrate i DF pozivaju na “resetovanje” odnosa unutar većine koja je prije dvije godine srušila DPS na izborima. Da li je okupljanje “stare” većine izvodivo i da li je “resetovanje”, uprkos vašim zahtjevima za Abazovićevom ostavkom, moguće uz njegov ostanak na premijerskoj funkciji i eventualnu rekonstrukciju Vlade?
Demokratska Crna Gora prije mjesec dana dala je šansu deblokadi pravosuđa i potencijalnom resetovanju odnosa pobjedničke većine od 30. avgusta. Međutim, s jedne strane, umjesto deblokade dobili smo opstrukciju izbora sudija Ustavnog suda (US), kao i neodgovoran pristup raštimovane parlamentarne većine prilikom jednostranog utvrđivanja liste kandidata za članove Sudskog savjeta (SS). S druge strane, g. Joković, kao jedan od dvojice lidera partija koje su formirale postizborni savez s DPS-om, kazao je da se Demokrate ništa ne pitaju, te da od Demokrata ništa ne zavisi. Očigledno da g. Joković, koji se nalazi na čelu ekonomskog sistema Crne Gore, ima poteškoće i s političkim teorijama i političkom praksom, a ne samo s ekonomskim teorijama koje ne želi da nauči iako želi da vlada.

foto: Boris Pejović
Takođe, g. Abazović, na nedavno održanom premijerskom satu, i pored toga što je obećao ostavku, kazao je da to ipak neće učiniti. Podsjećam vas da je Abazović sve vrijeme nelegitimnog preuzimanja vlasti ponavljao dobro poznatu i izlizanu frazu, koju sad citiram – “Jesu li toliko važne fotelje, zapalile se”. Očigledno da je njemu njegova fotelja važnija od Crne Gore, samo se plašimo da zbog svoje fotelje, još jednom, u političkom smislu, ne zapali Crnu Goru.
Na kraju, ostalo mi je samo da konstatujem da su Joković i Abazović odustali od resetovanja parlamentarne većine i za njih ta većina više ne postoji. U redu, gospodo, igrajte se, s nama to neće moći, vidimo se uskoro u Skupštini.
”Vijestima” je iz Demokrata saopšteno da vaša partija nije imala formalne ili neformalne razgovore s DPS-om u vezi s izglasavanjem nepovjerenja Vladi i potencijalnog formiranja nove vlasti. Da li bi Demokrate – i ako bi, pod kojim uslovima – prihvatile podršku DPS-a za konstituisanje nove vlade, na čijem čelu bi se eventualno našao neko iz Demokrata?
Kao što ste i sami kazali, nijesmo imali ni neformalnu, ni formalnu komunikaciju s DPS-om, a o modelu koji su promovisali Joković i Abazović, u prethodnih 100 dana smo sve kazali. O uspješnosti tog modela najbolje svjedoči najbrži krah jedne parlamentarne većine u istoriji Crne Gore.
Demokrate su proljetos protestovale širom države protiv formiranja aktuelne Vlade, zahtijevajući održavanje vanrednih izbora. Ako Vlada padne 19. avgusta, hoćete li i dalje insistirati isključivo na tome, ili ćete biti spremni da razmotite mogućnost učešća u izboru nove vlade u aktuelnom sazivu parlamenta?
Kad bilo ko od političkih subjekata želi da prevari birače i uvede zemlju u krizu legitimiteta, kao što se to desilo prije tri mjeseca, najdemokratskiji način razrješenja te krize upravo su izbori. Međutim, imajući u vidu da se u toku jednog te istog saziva parlamenta nekoliko puta biralo više vlada, smatramo da treba dati šansu izboru neke nove vlade, kako bi ta a ne ova Vlada pripremila naredni izborni proces, da neregularnim izbornim procesom ne bi gubili dragocjeno vrijeme za koje možemo deblokirati pravosuđe, snažno zakoračiti ka EU, dobiti završna mjerila za poglavlja 23 i 24, zatvoriti sedam otvorenih poglavlja i Crnu Goru u najkraćem mogućem roku uvesti u EU. Za to su ljudi većinski glasali 30. avgusta.
Kad bi ova Vlada i ovakva posvađana parlamentarna većina pripremale izbore, to bi bio ozbiljan udar na demokratske i evropske procese u zemlji. Crna Gora i politički subjekti sebi više ne smiju dozvoliti da varaju birače, građane Crne Gore i međunarodne partnere naše zemlje. Crnoj Gori i njenim građanima mjesto je u EU, da zajedno s drugim evropskim narodima i evroatlantskim partnerima donosimo odluke u najboljem interesu za našu zemlju. Crna Gora se 2020. izborila da ovo bude zemlja u kojoj je vlast smjenjiva. Smjenjiva na izborima. Moramo tu najdemokratskiju tekovinu očuvati ojačavanjem i uređenjem izbornih procesa.
Koje političke subjekte vidite kao moguće partnere s kojima biste mogli oformiti vladu koja bi pripremila izbore?
Kazao sam koji modeli za nas nijesu prihvatljivi, o a svim ostalim modelima – o tom potom.
Kako tumačite poruku premijera Abazovića, da svako ko bude glasao za rušenje Vlade, glasa za to da “vrati Crnu Goru unazad i anulira TU”?
Rečenica koju je izgovorio Abazović, a ponovio Joković, najbolja je slika njihovog političkog licemjerstva i političkog karaktera. Za njih su TU i vjerska zajednica ništa više od političke alatke za održavanje pozicija moći i vlasti. Takvi politički karakteri su zarad očuvanja svojih fotelja i privilegija očigledno spremni na sve, pa i na ovakve notorne gluposti. S nama tako ne može. Oni su smijenili Aleksu Bečića i promijenili parlamentarnu većinu nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Da li smo se pozivali na to? Nijesmo.
Podsjećam, u januaru ove godine Abazović i Joković pozivali su Zdravka Krivokapića da podnese ostavku zato što je 42. Vlada izgubila podršku parlamentarne većine, a sad, iako su svjesni da nemaju podršku 90 odsto parlamenta, ne pada im na pamet da podnesu ostavke, već se kriju iza najperfidnijih mogućih trikova, koji su ranije nosili naziv – “država, to sam ja”. Sad su apdejtovali trik, pa on glasi – “ugovor, to sam ja”. Oni s tim ugovorom imaju veze taman koliko GP URA i SNP s građanima Crne Gore.

foto: Luka Zeković
Abazović i Joković nisu vlasnici bilo koje vjerske zajednice. Ta priča o svim vjerskim zajednicama veća je od njih; ta priča važnija je od svih nas. Takođe, podsjećam da je nedavno g. Abazović na premijerskom satu iznosio hvalospjeve o demokratskoj širini premijera Italije, (Marija) Dragija, koji je i pored toga što je njegova vlada dobila povjerenje u parlamentu i što po istraživanjima javnog mnjenja ima veliku podršku građana, podnio ostavku jer ga ne podržavaju svi koji su ga izabrali. Za razliku od njega, g. Abazović metodama svojstvenim balkanskim neprilikama iz devedesetih godina, pokušava da obmane građane ne bi li se održao još koji mjesec u nelegitimnoj premijerskoj fotelji.
Četvrto, TU završeno je pitanje i ono se čak ni retorički ne može promijeniti, a kamoli formalno-pravno, bez saglasnosti jedne od ugovornih strana. Dakle, niti jedna Vlada TU ne može promijeniti, niti staviti van snage. To znaju čak i amateri poput Abazovića i Jokovića, ali samo trikovima iz slavnih crtaća uveseljavaju političku scenu Crne Gore i koriste Crkvu kako bi se iza nje sakrili.
I peto, onima koji se pozivaju na TU ne smeta što u Vladi sjede ministri koji su protiv TU, kao i oni kojima je Abazović kazao da ne prisustvuju sjednici tokom izglasavanja TU, a nalaze se na funkciji potpredsjednika Vlade i potpredsjednika GP URA. Eto koliko su iskreni kad se pozivaju na TU…
Vaša partija je u saopštenju u kom je pozdravila potpisivanje TU, Abazovića nazvala “nelegitimnim premijerom”. Zašto onda pozdravljate potpisivanje tog akta?
Jer Demokrate imaju uvjerenja, i ta uvjerenja ne zavise od toga da li pada kiša ili sija sunce.
U Skupštini smo podržali nekoliko predloga zakona čiji je predlagač nelegitimna 43. Vlada. Podržali smo ono što je dobro za državu i njene građane, podržaćemo to i ponovo, bez obzira na politički legitimitet pregovarača.
Crna Gora nema vremena za gubljenje. Demokrate nemaju vremena za gubljenje. Demokrate ne žele da stave bilo šta ispred interesa građana Crne Gore. Uvijek ćemo podržati sve poteze koji predstavljaju napredak. Naša politika i naša ideologija jasne su po tom pitanju.
Mi smo tu da ukažemo na nelegitimnost, ali presudu o tome ne donose političari, nego građani na izborima. Sve do tada, dužni smo da na javnoj političkoj sceni zastupamo one koje predstavljamo.
Kad je u pitanju TU, podsjetiću vas da sadržaj ovog ugovora nema nikakve veze sa 43. nelegitimnom Vladom, već je isti u istovjetnom tekstu sačinjavala i predlagala prethodna, 42. Vlada. Hoću da kažem da su Joković i Abazović srušili 42. Vladu jer im se nije dopala, a onda je indigovali u 43. Vladu. I zato smo gdje smo, u novoj političkoj krizi. A vrijeme samo prolazi i vlade se samo smjenjuju…
Do izbora u istom danu na ustavan, a ne mešetarski način
Ako bude vanrednih izbora, smatrate li da oni, kako predlažu neki politički akteri, treba da budu održani zajedno s lokalnim i predsjedničkim izborima?
Podsjećam vas da se Demokrate punih sedam godina zalažu za “izbore u jednom danu”. To nije novost. U to vjerujemo i za to se zalažemo od osnivanja.
Rasipanje društveno-političke energije i trošenje ogromnog novca građana na izbore svakog mjeseca, kao što to imamo gotovo tri decenije, najveća je besmislica, pogubna po Crnu Goru i njene građane. U takvom razvoju situacije, dobijaju samo učesnici izbornog procesa za koje se broje glasovi, a gube svi građani i Crna Gora, koja glasa. To moramo pod hitno da riješimo i promijenimo. Naravno, na ustavan i dozvoljen način, a ne na prevarantsko-mešetarski, kao kad je aktuelna parlamentarna većina, zbog straha od izbornog procesa, pobjegla od izbora uvodeći anarhiju i pravni haos.
Bahatim odnosom gurnuli Ustavni sud u blokadu
Vidite li mogućnost skorašnjeg dogovora o izboru sudija US, kojim se može spriječiti ulazak te institucije u blokadu, odnosno skratiti vrijeme blokade u kojoj će se US, po svemu sudeći, naći od 13. septembra?
Oni koji su zbog navodne deblokade pravosuđa srušili prethodnu vlast, oni kojima su puna usta evropskih integracija – e baš oni su na sjednici Ustavnog odbora svojim neodgovornim i bahatim odnosom prema istaknutim i veoma kompetentnim kandidatima za sudije US, svojim uzdržavanjem od glasanja, srušili tri konkursa za sudije i doveli do blokade ove institucije, koja će se desiti već od 13. septembra.
Koalicija GP URA, SNP i DPS odbila je naš poziv na dijalog oko izbora sudija US, i meni i g. Koprivici na sastanku Kolegijuma predsjednice Skupštine jasno i nedvosmisleno su saopštili “da pregovora oko postizanja dvotrećinske većine nema i za sada neće biti”. Po čijem zadatku su ovo uradili – ne znamo, ali znamo da je ovo isključivo u interesu centara moći iz sive zone, koji decenijama imaju problem sa zakonom.
Što se Demokrata tiče, spremni smo za evropski dogovor o ljudima i njihovim biografijama, a ne o brojevima i foteljama, i to odmah.
Lakše izbrojati regularne od neregularnih sjednica parlamenta
Da li je vašoj partiji sporno što je u dnevni red vanredne sjednice parlamenta zakazane za 16. avgust, uvršten predlog za izbor članova SS koji, prema ocjeni potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak i nekih partija, poslanicima može uputiti isključivo Odbor za politički sistem na čijem je čelu Vaš partijski kolega Momo Koprivica? Može li glasanje za članove SS na toj sjednici dovesti kasnije u pitanje njihov legitimitet?
Ova zakonodavna vlast ponaša se na način kao da Poslovnik ne postoji. Tako da je daleko lakše izbrojati regularno sazvane sjednice, nego one koje su sazvane grubim kršenjem i Poslovnika i drugih propisa iz pravnog poretka Crne Gore. Za to nam treba “eksel” tabela…
Ovo je za njih postala uobičajena pojava, tako da je ovo jedna od najblažih povreda Poslovnika kojoj smo svjedočili u prethodnih 100 dana. S ozbirom na osjetljivost tematike i moguće posljedice, ovakva pitanja trebalo bi da se rješavaju i usvajaju bez pravnih nedoumica.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
HRONIKA17 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
POLITIKA24 сата ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini









